BAUKAU, (timorpost.com)–Asosiasaun Unidade Feto ba Dezenvolvimentu (AUFD) selebra loron 16 ativizmu kontra violénsia hasoru feto no labarik feto ho Tema “Hamutuk Investe Iha Família Hodi Prevene Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto” ho atividade vizita fatin kastigu iha Pouzada Baukau no terminal Vila Nova inklui semináriu.
Diretora AUFD, Bendita de Jesus Amaral hateten, tema ida nee AUFD foti ema hotu bele investe makas ba ida-idak nia família bazeia peskiza NGO internasionál nian no bazeia ba dadus ne’ebé liga ba iha isu sira kona ba violénsia no konsege deteta katak violénsia barak mosu husi família laran. Objetivu husi selebrasaun kampaña loron 16 ativismu ida nee atu fahe informasaun ba komunidade sira iha Baukau laran tomak, liu-liu iha fatin sobrevivente sira hetan violasaun oi-oin iha tempu okupasaun Indonesia.
Nia esplika, hare ba akontesimentu violénsia, presiza tebes investe liu husi hasae kapasidade, liu-liu informasaun ba iha família no ema indivíduu atu nune’e bainhira hotu-hotu komprende ona bele hapara no redús ona violénsia hasoru feto no labarik feto. Tanba nee, papél AUFD nian mak atu halo advokasia ba violénsia krime públiku, no kazu sivíl bainhira parte relevante hato’o mai AUFD, rejista hela no kontinua haruka ba parseiru servisu sira hanesan unidade polisia vulneravel, Uma Mahon, Pradet no rede referral sira seluk iha Baukau.
“Durante fulan rua hahú husi fulan Setembru too Outubru tinan ida nee ami konsege rejista kazu krime publika ho tipu violénsia doméstika hamutuk 15. Ami asegura ona iha data base, i ida nee esforsu husi parte governu, sosiedade sivíl no ajénsia sira nia esforsu fahe informasaun, sosializasaun no treinamentu oi-oin bele hasae ona ita nia komunidade ninia koñesimentu no hasae ona sira nia konxiénsia katak violénsia nee buat ne’ebé la di’ak nune’e ema barak mak lakohi ona halo violénsia iha uma laran no sosiedade,” dehan Bendita ba Timor Post, sábadu (9/12) iha edifísiu AUFD.
Nia afirma objetivu loloos selebrasaun kampaña loron 16 ida nee atu fahe informasaun ba komunidade sira iha Baukau laran tomak, liu-liu iha Pouzada Baukau vila antiga sai nudar fatin memória ba inan feton sobrevivente iha tempu okupasaun Indonesia tanba fatin ne’ebá inan feton barak sai vítima ba violénsia seksuál no violénsia seluk tan. No liu husi vizita fatin nee inan sobrevivente fahe informasaun kona ba sira sofrimentu.
“Ami husi AUFD, hamutuk ho Afehabad, autoridade lokal, grupu asosiasaun merkadu ho mós inan sobrevivente sira inklui juventude feto ho mane ne’ebé hamahan an iha sentru juventude AUFD liu husi kampaña nee vizita ba iha fatin merkadu no terminal atu hatudu ba públiku tanba inan feton sira hetan asédiu seksuál, inklui fahe informasaun ba motorista ho ajudante bis sira tanba dala barak hadau malu pasajeiru too lamas inan feton sira nia sasán (sensivel) iha isin lolon,” dehan Bendita.
Iha fatin hanesan sobrevivente tinan 1975 husi suku Bahu aldeia Roo-Ulo, Maria de Fatima hateten objetivu hola parte iha kampaña loron 16 ativismu violénsia hakarak fahe esperiénsia moruk neebe nia parte hasoru durante kastigu iha Pousada Baukau ne’ebé momentu ne’ebá koñesidu ho naran hotel Flamboyan ne’ebé militár Indonesia sira mak tau naran.
“Liu husi atividade kampaña nee ha’u hakarak konta istória saida mak ha’u hasoru iha tinan 1975 bainhira sai prezu (dadur) iha fatun ida Flamboyan nee. Tanba jerasaun foun sira agora la koñese ami vítima iha pasadu liu ba ho violasaun oin-oin,” dehan Maria.
Atividade kampaña loron 16 ativismu kontra violénsia hasoru feto no labarik feto, marka prezensa husi parte sira hanesan Polisia Unidade Vulneravel, Diretór Transporte Terrestre, Prezidente Asosiasaun Merkadu, inan feton sobrevivente, AUFD ho nia ekipa, inklui joven feto no mane.(#)
2,628 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :