Dili (Timor Post) – Relasiona ho serimónia aniversáriu Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) ba dala-47, Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, fó kondekorasaun ba jenerál na’in-tolu no eis jenerál na’in-ida.
Kondekoradu sira husi estranjeiru, ne’ebe hetan medalla méritu, iha selebrasaun aniversáriu FALINTIL ne’e mak hanesan, Xefe Estadu-Maiór Jenerál, Forsa Armada husi Portugál, Almirante António Manuel Fernandes da Silva Ribeiro, Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsa Armada husi Commonwealth Austrália, Jenerál Angus Campbell, Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsa Armada husi Repúblika Indonézia, Jenerál Andika Perkasa, no eis-Ministru no Eis-Xefe Servisu Nasionál Intelijénsia Repúblika Indonézia no Veteranu husi Operasaun Seroja, Jenerál Reformadu Abdullah Makhmud Hendroprioyono.
Atribuisaun medalla méritu ne’e, bazeia ba Dekretu-Lei Nú. 15/2009, loron 18 fulan-Marsu atu rekoñese no agradese ba sívil no militár, nasionál no internasionál sira ne’ebé fó ona sira-nia kontribuisaun signifikativa ba pás no estabilidade nasionál.
Organizasaun Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), ne’e harii iha tinan 1975.
Hanesan ema hotu hatene, Misaun Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), dezde tinan 1975 mai to’o transforma ba iha FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), mak hanesan lutu ba nasaun.
Portantu tuir Konstituisaun no Lei Defeza no Militár kona-ba misaun F-FDTL
Konstituisaun RDTL artigu 146o define ona misaun F-FDTL, alínea 2 hatete F-FDTL garante independénsia Nasionál, integridade territorial, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa esterna, ho respeitu ba orden Konstitusionál.
Tuir Estatutu Orgánika F-FDTL, dekretu Lei Nú 15/2006 loron 8 Novembru, misaun espesífiku husi F-FDTL nia maka;
• garantia vijilánsia ba fronteira (Terestre, Maritima no Aero)
• halo salvasaun ba tasi laran nia
• fó apoiu ba autoridade sivíl iha ámbitu ba satisfasaun nesesidade bázika no mós atu hadi’a kualidade moris populasaun nian
• fó apoiu ba orden Konstitusionál, iha ámbitu ba partisipasaun iha situasaun deklarasaun estadu de sítiu ka estadu de emerjénsia nia
• fó apoiu ba populasaun sira iha kazu katástrofe natural ka kalamidade públika
• fó apoiu ba polítika esterna, liu husi asaun kooperasaun tékniku – militár, partisipasaun iha operasaun apoiu ba Paz, operasaun umanitáriu no asaun sira seluk sei determinadu iha ámbitu akordu internasionál sira nia.
Lei Nú. 2 /2010 loron 21 Abríl – Lei Seguransa Nasionál, artigu 8- husi misaun ba FALINTIL-FDTL nia maka:
• responsavel ba defeza militár RDTL, halo tuir Konstituisaun, lei no akordu sira kona-bá direitu internasionál maka hala’o iha Timor-Leste
• Hala’o kna’ar iha misaun seluk fó tulun ba autoridade sivíl, iha kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasionál, fó tulun ba polítika esterna Estadu nian, iha operasaun atu fó tulun ba pás no umanitária.
2,327 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :