ADVERTISEMENT

Pasiénsia Dalan Úniku Hetan Susesu

Mario da Costa - Istilu Moris
Jornalista : Amélia Babo
Editor : Isabel Ermelita
  • Share
Pedro Alves Martins. Foto TP/Amelia Babo

Dili (timorpost com) – Isin ladún mutin, fuuk kribu, mane solteira ne’ebé gosta hatais kalsa metan, faru metan liman naruk no sapatu metan iha ain, nia maka Pedro Alves Martins, atuál media officer iha Gabinete Primeiru-Ministru.

“Ho ami nia xefe no staff tomak, ami nia funsaun mak loron-loron rekolla informasaun no hakerek informasaun sira kona-ba atividade sua exelénsia Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nian, depois entrega ba xefe sira hodi halo edisaun no publikasaun, no mós halo testu, depois dubbing lian ba pakote video ba atividade sua exelénsia nian loron-loron no serbisu hirak seluk ne’ebé disponivel iha area media nian, mós bele apoiu,” Pedro konta kuandu dada lia ho Jornalista Timor Post, iha ninia rezidénsia Fomentu I Dili, Domingu (12/02).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Pedro haktuir, susesu ne’e la’ós buat fasil ida, la’os mosu deit nune’e, maibé mai husi esforsu, badinas, vontade no sakrifisiu maka bele atinje objetivu moris ho loloos.

Tanba moris iha mundu ne’e, sempre hasoru dezáfiu oi-oin, liuliu maka kona-ba ekonomia família nian, pior sira ne’ebé mai husi familia simples, inan-aman vida agrikultura, depende husi halo toos no natar deit, entaun susar atu hetan rendimentu loro-loron para bele responde ba nesesidade uma laran, maibé hirak ne’e la sai dezáfiu ba nia pesoalmente, depende ba ema ida-idak nia esforsu, oinsá maka bele atinje ninia objetivu iha moris ne’e.

“Ha’u mai ho prinsípiu ida, katak maski inan-aman vida agrikultura, maibé ha’u lakohi lakon oportunidade ho ema seluk, koko esforsu an liu husi maneira oioin to’o atinje ha’u nia mehi pasadu nian, no prinsípiu seluk maka pasiénsia maka dalan úniku hetan susesu. Ida ne’e maka ha’u prátika iha ha’u nia vida kuandu sei iha prosesu estudu nia laran no ohin loron sai ema susesu,” Ermera oan ne’ebé moris iha loron 11, fulan Janeiru, tinan 1995 ne’e haktuir.

Oan doben husi Abrão Alves Martins no Domingas Martins, ne’e dehankonta, d

Portantu, dezáfiu ne’ebé Pedro hasoru iha pasadu ne’e moruk tebes, inan- aman agrikultura, menus buat hotu, so laran metin de’it ba produtu kafé no modo tahan ne’ebé ba fa’an iha merkadu, husi ne’e maka bele sustenta moris loron-loron nian, maibé buat hirak ne’e la sai barreira ba nia, halo esforsu to’o sai susesu.

Lee Mós :
Xanana, Problema Edukasaun Laos Servisu ba Ema maibé Forma Ema

No durante iha ninia moris, Ermera oan ne’e infrenta ona moruk-midar hotu husi ki’ik kedas, inan -aman moris ho fila liman, halo dose no atividade fa’an modo no bua iha merkadu, depois osan ne’e uza ba selu sira nia eskola.

“Ha’u ne’e husi ki’ik kedas, ajuda inan- aman fa’an sasán, hanesan fa’an bua, no modo iha merkadu Ermera, Urahou, Fatubesi para apoiu ami nia eskola no nesesidade família uma laran nian, tanba moris ne’e lakohi defende no tane liman ba ema seluk maski moris simples loos,” Pedro hateten.

Atuál estudante komunikasaun sosiál UNTL ne’e, konxiente katak eam hotu sempre hasoru moris pasadu ne’ebé moruk, no morus pasadu ne’e sai lisaun atu orienta no hanorin nia atu bele deside dalan ba moris, husi pasadu imposivel, maibé sai posivel fila mai ita an rasik.

“Ha’u nia prinsípiu moris maka ne’e pasadu ne’e istória futuru ne’e maka dalan ba moris nune’e tenke koko halo buat saida maka ita bele hadi’a halo ita moris, koko esforsu badinas vontade sakrifísiu pasiénsia maka bele atinje metas ne’ebé ita rasik planu iha pasadu hodi atinje iha futuru. Tanba mai ho prinsípiu no mós iha motto rasik maka iha pasiénsia úniku dalan ba moris”, Poetete oan ne’e relata.

Nia lembra, pasadu bainhira nia sei ki’ik nia mehi hakarak sai hanesan mestre maibé minutu oras loron semana tinan aumenta mehi ne’e komesa lakon maibé nia eskola to’o iha ensinu pre sekundária nia gosta rona radio to’o ema komunidade viziñu sira dehan ema hanesan ita boot aban bainrua ba ema polítika tanba gosta akompaña situasaun rai laran.

“Maibé buat ida importante lori motiva ha’u hodi hili dalan ba jornalista ne’e tanba iha tinan 2007 bainhira matebian Major Alfaredo Ronaldo Alves hela iha ami nia bairru iha loron ida sira halo konferénsia da imprensa hetan prezensa husi Jornalista RTTL, no eis Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Nelio Isac Sacramento no Jornalista Mariano atu Diretór SMSNEWS no jornalista sira seluk, maibé tanba momentu oportunu ne’e ha’u sei ki’ik maibé ha’u koko konversa no Jornalista Nelio Isac, kona-ba lala’ok jornalista nian”, Ermera Ai fu oan ne’e konta

Lee Mós :
Iha Ona Solusaun, Manifestante Grupu Povu Ki'ik Hamamuk ona Tasi-Taolu

“Alende motiva ha’u hakarak liu tan ne’e maka ha’u nia foto tun iha Halaman depan Jornál Timor Post nian hamutuk ho Major Alfaredo, atuál Deputadu PLP, L7, no Railos inklui sira seluk tan”, mane ho altura 167 cm, ne’e konta

Enkuantu, Pedro hahú, nia eskola primária iha Nossa Señora de Lourdes Ermera iha tinan 2002- 2007, Pre-sekundária Katólika Nossa Señora Imaculada Conceição Ermera, tinan 2007-2009, remata kontinua ba eskola Sekundáriu Koléjiu Imaculada Conceição Ermera, iha tinan 2010-2013, iha area siénsia sosiais nian.

Remata sekundáriu, Pedro deside mai iha Dili, hela ho família hodi kontinua ninia estudu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e, iha Fakuldade Siénsia Sosias, Departamentu Komunikasaun Sosiál, to’o ohin loron seidauk remata, tanba ezijénsia moris obriga nia hodi atraza tiha ninia estudu iha universidade ne’e, maibé nia kontinua ninia estudu to’o lisensiatura duni.

Hafoin livre iha prosesu estudu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), ba semester 8 iha prosesu estájiu sosiál, iha tinan 2017, iha Media Jornál Independente, durante fulan neen, remata nia kontinua servisu voluntáriu fulan neen tan iha media refere, hanesan jornalista estajiáriu. Maibé tanba nafatin iha espíritu forte ba vokasaun ida ne’e, entaun ikus mai nia hetan rekoñesimentu no kompania fó kontratu ba nia hanesan jornalista iha beat kapital.

La para iha ne’e de’it, iha tinan 2018, nia kontinua hala’o knar ba bei-beik liu fulan ba tinan komesa hetan fiar ba kobertura iha area edukasaun, saúde, ekonomia, no Palasiu do Governu, to’o hetan tan fiar husi media na’in hodi simu tan knar hanesan asisténsia editor fulan tolu no sai editor fulan tolu iha tinan 2020 to’o husik hela knaar iha fulan Maiu tinan 2020.

 “Ha’u kontente loos ho serbisu ne’ebé daudaun ne’e ha’u halo tanba iha loos area ne’ebé ha’u aprende ba, iha nivel Universidade nomós serbisu durante tinan tolu resin iha Diária Independente no esperiénsia seluk ne’ebé ha’u aprende antes ne’e iha prosesu estudu nian hanesan iha radio akadémika no formasaun sira seluk tan,” Poetete oan ne’e katak.

Lee Mós :
Hahú Husi Voluntária To’o Sai Dosente

“Ita ema bele moris maibé hili dalan ba moris ema idak la’o ninian nune’e saida mak halo ita bele moris entaun koko atu halo basa moris todan loron-loron kontinua todan ba beibeik.”

 No nia mós hato’o agradesementu ba inan aman ninia apoiu tomak husi parte material no espirituál, hahú eskola primária to’o universidade, maski durante eskola hasoru dezafiu oioin, menus finanseiru, maibé inan- aman nafatin esforsu buka meius oinsá para bele hetan osan hodi suporta oan sira nia eskola balun remata nivel lisensiatura no balun remata sekundária tanba esforsu husi inan aman nia sakrifísiu tomak”, nia obrigadu ba inan aman.

“Tanba ne’e maka ha’u agradese, ba inan aman no parte hodi nia apoiu tomak mai to’o ohin loron bele atinje ha’u nia mehi pasadu nian maski seidauk susesu ba buat hotu maibé ho saláriu ida ne’e bele responde nesesidade uma laran no apoiu no mós inan aman no ajuda alin sira nia eskola,” nia agradese.

Enkuantu, Pedro iha maun- alin hamutuk na’in-hitu, kompostu feto- mane. Balun remata ona lisensiatura no balun sei eskola iha sekundária no pre-sekundária.

“Alin tuir ha’u lisensiatura, agora serbisu iha Austrália, alin ketiga iha UNPAZ, Departementu Jestaun, alin ke- 4 agora foin rejista iha IOB, ke -lima sei iha sekundária Ermera, ke- 6 pre-sekunáriu 20 de Agostu Ermera, no ke- 7 eskola Refensia Munisipal Ermera,” Pedro dehan.

Iha mós dezáfiu seluk ne’ebé nia hasoru durante estudu maka laiha laptop para halo ninia tugas, entaun hakarak ka lakohi, tenke lori flash ou USB ba tabele tuir kolega seluk nian.

Aleinde ne’e, Pedro mós laiha telefone Android para buka referénsia tugas makalah, situasaun ne’ebé mais difisil altura ne’eba, maibé nia la rende to’o ohin loron sai ema susesu.

“No bainhira tun ba halo estájiu hau uza telefone telemor kinur ne’e mak halo gravasaun, to’o hau voluntáriu hetan oportunidade ba munisipiu loron tolu mak fila mai, perdiam ne’ebé hau hetan, sosa tiha telefone Samsung ida, iha tinan 2018,” Pedro konta.

 5,443 total views,  15 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Pasiénsia Dalan Úniku Hetan Susesu” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No