DILI, (timorpost.com)— Xefe suku Betanu, Felipe de Araújo, sente triste tanba Governu liuhosi Ministériu Petróliu Rekursu Minarai (MPRM), kansela loke projeitu refinaria ka indústria petrokímika iha Betanu, postu administrativu Same, munisípiu Manufahi.
Xefe suku ne’e hatete, hanesan lideransa komentáriu iha suku ida-ne’e sente triste tebes ho polítika ne’ebé Governu Konstitusionál da-IX ne’ebé mak atu muda refinaria, petrokímika ba fali postu administrativu Natarbora, munisípiu Manatuto, tanba iha tinan hirak liubá Governu halo ona levantamentu no halo estudu viabilidade ba rai iha Betanu.
Tanba ne’e, komunidade ho laran luak hakarak desenvolvimentu ida-ne’e no hakarak projeitu refinaria ida-ne’e loke iha suku ida-ne’e, para fó mós oportunidade ba Betanuoan sira, ne’ebé daudauk ne’e seidauk servisu.
“Ita triste tebes, tanba ohin ita rona fali planu Governu liuhosi Ministériu Petróleu Rekursus Minarai, ho planu ida, tenke muda refinaria ba fali iha Natarbora. Ha’u sente triste tebes tanba iha tinan hirak liubá Governu mai ko’alia buat oin seluk no Estadu lakon osan lubuk ida halo estudu viabilidade ba fatin iha ne’e, nota katak fatin ne’e merese duni para atu halo atividade refinaria no hotu-hotu ba kontribui hodi ba halo estudu no levantamentu sira ne’e hotu”, dehan xefe suku Betanu, Felipe de Araújo, iha ámbitu sosializasaun projetu Tasi-Mane nian ne’ebé hala’o iha salaun IPB, Betanu, Segunda, (12/02).
Nia husu Governu kria planu ne’ebé di’ak hodi utiliza rai Betanu hamutu hektar 235 ne’ebé antes ne’e Governu planea ba atividade refinaia atu nune’e fó nafatin servisu ba povu liuliu joven sira iha Betanu.
Rai Betanu ne’ebé sei iha problema ho komunidade sira mak iha parsela 29, daudauk ne’e husi parte Timor Gap seidauk halo indiminizasaun, sei iha problema nia-laran, tanba ne’e nu’udar autoridade lokál husu ba Ministru MPRM atu haree asuntu ne’e antes halo projetu seluk, tanba rai ne’ebé seidauk rezolve ne’e inklui rai ba refinaria nian.
Nia dehan “Ha’u aseita, maibé see bele halo estudu didi’ak lai tanba fatin ne’ebé mak uza atu tau refinaria ne’e fatin potensiál mós ba agrikultura”.
Nu’udar autoridade lokál husu para halo estudu didi’ak kona-ba fatin refere, bele halo Betanu sai sidade no fó servisu ba joven sira.
Hatan ba preokupasaun ne’e, Ministru Petróliu Rekursu Minarai (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hatete, hakarak informa katak fatin ne’ebé atu harii faselidade sira uluk Ministériu Petróliu Rekursu Minarai hili ona área ne’ebé dezignadu atu harii refinaria no indústria petrokimika iha Betanu.
“Ha’u rasik mai dalahira, hodi halo estudu dalahira kedas iha ne’e para atu estabelese katak iha futuru bele harii refinaria ho indústria petrokimika iha rai Betanu, maibé iha plaeamentu no iha dezenvolvimentu ne’e husi faze ida ba faze ida seluk dalaruma presiza adapta ba situasaun no depende ba sirkurtánsia, ne’ebé ezije ita-nia kapasidade bele adapta ba situasaun ne’e”, dehan nian.
Governu deside ho hanoin ida oinsá haree atu loke refinaria ka indústria petrokimika iha Betanu, tanba ne’e planu Governu nian.
Governante ne’e hatete, “Governu intende katak, momentu ida ho presaun ne’ebé maka’as tebes-tebes ba ita-nia fundu petróliu ne’e limitadu entaun presiza halo oinsá bele ajuda fundu ida-ne’e”.
Iha oportunidade ne’e. Ministru MPRM husu ba povu Betanu labele triste no laran susar tanba projeru ida-ne’e normál, maske Governu mak deside atu loke refinaria iha Batanu mós projetu ne’e la’os Betanu nian, tanba ne’e, presiza servisu hamutuk hodi dezenvolve rai ida-ne’e.(*)
2,238 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :