ADVERTISEMENT

Reflesaun -Valentine Day, Prinsípiu Sala – “Cinta Tanpa Sex Seperti Lampu Tampa Kabel Cok” Vs Padre Valentino Sai Modelu Ba Kontra Polítika Injustisa

Timor Post - Istilu Moris · Opiniaun
  • Share

Husi: Vales de Jesus Pereira

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Timor oan barak enfrenta prinsipiu “hadomi la iha sex ne hanesan lampu la iha kabel cok”. Liafuan ne’e mai husi kretivu hanoin pesoal hodi refleta ba realidade TL nian. Tansa hamosu hanoin ida ne’e. Realidade TL hasoru dezafiu boot ba sentimentu Domin. Lakon vida barak, tanba hahalok iresponsabilidade ba domin. Halo abortu, soe bebé no estraga bebé, no oan aman la iha, oan iha maibe inan aman la moris hamutuk. Fenomenu real hirak hanesan ne’e motiva no inspira ha’u hanoin topiku ida ne’e atu ita refleta hamutuk iha momentu hari kasih saying/ loron domin/ Dia do Amor/Valentine Day.

Ita nota katak ema barak nia hanoin ba iha loron 14 fulan fevereiru  nudar loron domin ba namoradu namorada sira deit. Los duni nune’e, maibe ha’u mos konvida imi atu refelta kona  ba sentidu domin ne’ebé orienta ema sai modelu ba kontra polítika injustisaperante ema hotu.

Daudaun ne’e TL mout no dominante iha korenti polítika injustisa nian. Iha ne’ebé valor domin nian lakon husi ema nia aan. Tensaun ba intensaun privadu no pessoal forti liu duke intensaun ba interese komunal. Emosaun ba estraga ema seluk nia moris ho domin sala duke sentimentu ba hadomi ema seluk ho domin loos.Domin ba malu iha TL lakon sentidu no signifikadu. Domin hotu hotu la folin liu domin ba familia. Familia sai aliserse ba domin molok. Objetivu husi namora atu atinji finalidade ba sai familia ida.

Valoriza istoria loron santa Valentine

Tinan-tinan, durante loron 14 fulan fevereiru, ema rihun ba rihun iha mundu tomak halo esforsu hodi hola parte iha selebrasaun ida ne’ebé hanaran “loron Santa Valentine” ka loron Domin nian. Durante tempu ne’e ema feto no mane, ne’ebé hanaran namoradu/a  ou kaben-na’in sira, sei festeza hodi fo valor ba istoria husi loron Dominida ne’e nian. Namoradu/a no kaben na’in sira sei fahe sira-nia intimidade, kolega no membru família sira sei troka prezenti furak ne’ebé foun atu dignifika domin nia ezistensia iha feto ka mane ida nia moris.

Loron ne’e konvida ema hotu aturefleta no tau importansia hodi prioritiza ba loron ne’e nu’udar loron animadu no domin boot ba ema ida-ida ho nia parseiru /a.  Tanba  klaru ke sei akontese durante tempu ba tinan ida dala ida, maibé domin nia ezistensia no nia prátika sei la akontese iha tinan ida dala ida. Domin nia ezistensia dura permanese iha ema ida nia vida.

14 Fevereiru – Santu Valentino husik hela liafuan domin  ho sentidu forte ba mane no feto klosan

14 fevereiru konesidu hanesan loron domin mundial. Mundu tomak selebre hodi memoriza istoria furak domin nian.  Fo valor no dignifika domin nia sentidu. Iha loron ne’e maka  feto no mane klosan sira sei haksolok tanba sira bele uza loron ne’e sai momentu selebrasaun esensial ida ba sira nia relasaun domin.

Molok tama ba loron 14 fevereiru antes ne loron 13 fevereiro pareseiru / pasangan ida-idak hahú aranja hola prezenti foun ida nudar simbolu domin nian (sibuka halo kado). Simbolu husi prezenti ne’ebé iha sei oferese ba nia parseiru / a hodi fo valor ba doben niadomin ne’ebé ezisti iha nia fuan.

Parte seluk, sei lori malu ba fatin foun, hanesan fatin turizmu, visita restaurant furak sira, visita familia sira hodi selebra domin ne’ebé sira hala’o hamutuk.

Buat ida diak liu ba feto no mane klosan sira iha loron ne’e mak tuur hamutuk hodi hanoin no hadi’a hahalok domin ne’ebé bele sai hanesan tendensia aat ba relasaun. Loron ne’e nudar reflesaun ida hodi reflete ba domin loloos ne’ebé atu bele hakuak domin ne’e to’o fim husi relasaun namora. Atu nune’e namora la’os nakfilak iha futuru hanesan passadu ( masa lalu / mantan pacar).

Maibe loron ne’e sai momentu forte no momentu furak atu ema nia sorumutuk sai maneira diskusaun no reflesaun ba sentidu domin loloos nian. Bele dehan iha momentu ne’e ‘hau hakarak ita kesi metin ita nia komitmentu ho ita nia asaun domin”. Durante ne’e o kurti karik, book ema nia doben, no hanoin aat ba ema seluk nia namoradu/a karik, desde momentu ne’e ho santu Valentino nia intersesaun itabele retira no hadook aan husi hahalok ida ne’e. presiza kria ambiente refelsaun ida forti hodi avalia ba relasaun domin nian.

Mane no feto klosan sira ohin loron “Kurti / selingkuh” iha ka lae?

Realidade sempre indika sentidu sala husi kurti ne’ebé domina tebes iha mane no feto klosan sira nia matan. Tanba sa tenki iha kurti? Namora iha ona, doben iha ona, maibe sei nafatin matan monu ba feto seluk, mane seluk, fuan hili tan seluk, fuan deskobre tan foun. Dura ka lae domin hanesan ne’e? los duni ne’e realidade ida. Kaben na’in sira ( moris uma ka’in ona sai fen laen ) mos sei nafatin iha kurti/ selingkuh? Kurti/selingkuh halo ksolok aan ka halo moe aan?

Se ema ruma dehan selingkuh ka kurti bele halo ksolok nia aan karik, nia la halo parte iha domin ne’ebé justu eh domin loloos. Tanba nia hadomi ema ho nia emosaun gostu isin nian (hedonisme). Buka deit mak oinsa nia senti sabor husi relasaun intimidade, relasaun sex. Tanba so deit ho domin sex maka nia bele haksolok. Los duni iha barak nia prinsipiu dehan, “Cinta tanpa sex bukan Cinta sama seperti lampu tampa kabel cok tidak nyala”.

Maibe se ema ne’ebé la iha kurti/selingkuh maka ema ne’e hala’o domin loloos. Tanba nia respeita domin ne’ebé nia simu husi Maromak no hetan husi nia parseiru/a. Ida ne’e mak domin ne’e sei lori durasaun ba tempu kleur i bele realiza rezultadu domin ho efisiesia. Tanba la iha feto ida ho mane ida hadomi loos malu no la iha hanoin ba kiri kanan maka bele separa sira husi relasaun domin ne’ebé sira hala’o.

Husi sorin seluk ema balun dehan, ami rua hadomi malu los ona, namora kleur maibe la fo rezultadu diak iha futuru? Ami rua la hola malu fali? Loss duni relaidade barak ona akontese . Nia problema lalikan hanoin ba seluk no lalikan buka teoria oioin. Reflesaun pessoal tenki iha. Durante ne’e, o nia matan hateke deit ba o nia doben ka feto no mane seluk tan? O nia fuan durante ne’e hili deit nia ka sei iha ema seluk tan? O nia hakarak hadomi ba deit nia ka sei ba ema seluk tan? Kauza husi kestaun hirak hanesan ne’e maka, ema sira lakon ona sira nia domin ne’ebé gasta tempu naruk ba hadomi malu.

O pernah bosok o nia doben ka lae ? imi pernah bosok imi nia fen / laen ?

Lalikan bosok imi nia aan katak imi la bosok. Mundu modern moderniza ema nia pensamentu rasional ba pensamentu irasional. Ema bele halo maibe nia bele defende katak nia la halo. Injustisa do amor será acontecer. Ema nega nia doben ka nia fen, laen iha ema seluk nia oin (Cinta dalam Sex). Hanoin deit atu halo sex. Hotu tiha dehan, o terlambat ha’u iha fen ona, ha’u iha doben ona. Mengecewakan orange lain karena cinta yang emghiakan dari kebutuhan badania. Sex importante, hola ka la hola la importa. Até que ema barak kuda hanoin ida katak, toba hamutuk ho ema seluk ba ha’u la problema basta labele hola tan nia. Iha ona, realidade ih TL mosu bebeik.

Mane no feto klosan sira bosok malu rame rame. Hafraku realsaun no kria istoria moruk iha moris. Hadomi hatene fo valor ba domin ne’e mak domin loloos. Keta bosok tan imi doben atu imi lakon imi nia domin ba ida ne’ebé tuir loloos hanesan prezenti no grasa ne’ebé Maromak fo onaba imi.

Moris hamutuk ona maibe la hola malu

Ema barak dehan hola malu destinu Maromak nian. Maromak mak desidi no Maromak nia hakrak. Namora no tuir malu tinan barak maibe ikus la hola malu. Pior liu moris hamutuk ona hanesan fen-la’en maibe la sai realidade tuir asaun domin ne’ebé hala’o tiha ona. Ami halo sex ona, ami hadomi los malu ona, maibe tanba sa sei buka tan seluk. Será que iha diferensa? Imi bele esplika iha imi nia laran ida-idak……..

Barak dehan akontesimentu hanesan Maromak mak hakarak. Ne’e Maromak nia destinu. O sala ne, dalan ne’e. Maromak fo moris ema desde inisiu nia fo ona domin no liberdade iha o nia moris. Domin atu hadomi liberdade atu hili. Maromak fo domin no liberdade ba to’o boot halo o hadomi no hili ona nia, tanba sa o sei ba hili tan ema seluk. Ida ne’e Maromak mak hakarak. Maromak mos la hakarak halo ema kuda hela esperensia no istoria moruk ne’ebé halo ema susar haluhan tanab nia domin ba mane ka feto ne’ebé iha ona dunrante.

Falta iha maturidade domin nian ikus mai dehan Maromak mak deside. Ita simu deit. Loloos ne’e o mak bodoh! Hahhahha. Ha’u inimigu ba ema ne’ebé halo sala maibe dehan ne’e plano Maromak nian. Maske nune’e ha’u fiar katak mane no feto klosan, kaben na’in sira timor oan la hanesan ne’e.

Ita husik hela Domin espesial ema id aba ema ida nian, ita tama ba refleta fali domin universal ida hanesan iha kraik ha’u refleta. Maibe meramente ita komprende uluk versaun istoria Snatu Valentino nia sentidu ba lialoos hodi kontra Injustisa. Mai it aba lee:

Versaun Santu Valentine no Claudius II

Istoria primeiru mai husi amlulik ida ne’ebé mai husi Roma naran Valentino. Daudaun ne’e popular liu no famozu ho naran Santu Valentino. Nia ne’ebé ho nia natureza nudar umanu loloos, Maromak hasantu nia tanba nia defende lialoos no kontra injustisa ne’ebé mosu iha altura liurai Claudius II nia ukun. Tuir leitura istoria ne’ebé deskreve  ona nudar narativa popular ida, dehan katak, Santu Valentino ne’e mate tanba defende lialoos.

Iha tinan 278 antes Kristu, santu Valentino hetan kastigu no hetan oho direta husi liurai Claudius II tanba niabrani kontra ordem no mandatu liurai Claudius II nian. Tuir istoria Santu ne’e mate iha loron 14 fula fevereiru 278 antes Kristu. Loron ne’e mos sai ona loron domin ba mundu.  Iha ne’ebé mundu relembra, memoriza no refleta ba Santo Valentino nia sentidu de pertensi ba lialoos. Lialoos ne’ebé hetan pro kontra husi Liurai Claudius iha altura ne’ebá maka: “Feto ran mane klosan sira tenki kaben” hodi reflete ba Ukun fuan no natureza Maromak kria mane no feto iha Rai klaran.

Liurai Claudius nia ordem maka, “feto no mane klosan sira iha reino ida ne’e, sei la autoriza atu imi kaben ka hola malu”. Ho objetivu atu sai hanesan soldadu nasaun nian. Tanba joven sira hola malu karik iha tempu Guerra imi nia fen eh laen sei la fo malu atu kontribui ba funu. Tan ne’e mak liurai Claudius II dehan, ‘wainhira joven sira hola malu maka ha’u sei oho hotu’.  Prinsípiu ida hanesan ne’e iha altura ne’ebá la iha ema ida mak atu halo interven ka diskuti tan. Autoridade romano nia tomak halo tuir no kumpri. Maibe mosu Padre / Nai lulik Valentino iha altura ne’ebá atu sai modelu no ezemplu ba defende Lialoos no kontra Injustisa polítika liurai Claudius II nian.

Saida maka mosu “ Santu Valentino ho nia brani no komitmentu, persistensia no firmeza iha Na’i nia doutrina, nia fiar katak nia sei kontra prinsipiu no lei liurai Claudius nian. Prontu  mate wainhira brani hala’o no haklaken Maromak nia Ukun fuan loloos ba ema sira  ( mane no feto klosan sira hotu ). Santu Valentinu halo duni iha nia moris. Nia fo Kazamentu mane no feto klosan barak ne’ebé hakarak atu moris hamutuk. Ikus liurai boot ne’e hatene, bolu nia no husu atu labele kontinua fo kazamentu ba mane no feto klosan sira. Se nafatin halo maka ó (Padre Valentino) ha’u sei haruka oho. Maske nune’e nia kontinua ho fiar ne’ebé iha nakdudu ho inspiritu santu nia tulun nia hetok iha brani hodi fo kaben mane no feto. Maske situasaun fo kaben iha dalan subar nian, tanba nia defende vida mane no feto nian.

Ikus liu, liurai rona tan no bolu nia. Iha liurai nia oin nia hatan ho brani. Ha’u duni maka ne’e. “Diak liu ha’u mate tanba Lialoos duke ha’u moris tan defende lia sala”.

Iha TL se mak atu sai modelu ba defende Justisa no kontra Injustisa polítiku

Fenómenu polítika barak halakon sentidu domin ba lialoos ( justisa). TL daudaun ne’e sai ona nasaun ne’ebé domina ho injustisa. Lider maioria iha nasaun ne’e la hatudu loloos domin hodi defende lialoos no kontra injustisa. Mais pior que, defende maka injustisa no kontra fali Justisa. Maneira hanesan ne’e hatudu ema fraku no la fo valor ba nia domin ne’e rasik. Iha situasaun realidade, akontese politika injustisa barak no domina iha TL ne’ebé tinan tinan sempre sai problem aba ema barak nia matan.

Fenómenu polítika injustisa bara barak ne’ebé akontese tiha ona ha’u lalikan temi iha rfelesaun ne’e. Maibe ha’u fiar katak imi hirak ne’e lee, hatene injustisa polítika iha TL. Koalia en jeral deit kazu barak mosu, halakon domin ba justisa no hafraku domin ba ema seluk. TL nia domin iha tempu atual naresin liu ho material ( materista). Buat ida naran osan, ne’ebé natureza objetivu ema adora no hana’I liu hodi halo domin sai atan no auxiliu ba ema seluk nia moris.

TL koalia koalia kona ba domin universal. Ema seidauk haree no seidauk iha nia sentidu loloos. Matan mout ba osan, justisa troka ho osan. Matan mout ba osan lori osan selu justisa. Habokur aan ba injustisa polítika.

Maske nune’e rekonese katak iha TL ema balun hanesan lider istoriku ne’ebé esforsa aan nudar modelu ba domin universal. Defende justisa ba ema hotu, kontra injustisa barak akontese iha TL. Sempre ba defende justisa hodi kontra injutisa polítika ne’ebé ema hatudu deit baema kiik no kiak. Ezemplu diak modelu diak maka ema ne’ebé hatene tama ba ema seluk nia moris ne’ebé hetan presaun husi injustisa polítiku.

Ikus husi reflesaun ne’e maka ha’u konvida imi, mai ita hotu kontribui, distribui, oferse no hatudu ita nia domin ba malu, hadomi malu respeita malu, rona malu responsabilidade ba malu. Tane aas dignidade ema seluk nian hodi hadomi ema ho lialoos nudar Santu Valentidu hatudu hela no husik hela iha istoria loron 14 fevereiru 178. Hanoin ba katak Cinta tampah sex ne’e la’os prinsipiu loos. Hadomi la’os atu sex maibe atu respeita.

Referensia

  • Lee detik news nia artigu, “The History and Legend Behind Valentine’s Day” iha full https://news.detik.com/berita/d-4427963/History-dan-legenda-di-balik-day-valentine.

 

 5,883 total views,  3 views today

Lee Mós :
Foho Tabor Ninia Sabor: Trans-Figurasaun Maromak Oan Nian

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No