ADVERTISEMENT

Planu PDN-PED 2011-2030, TL Alkansa Ona Iha Area Oi-Oin Nu’udar Mekanizmu ba Dezenvolvimentu Umanu

Liduway Xavier - Ekonomia · Jeral · Polítika
Jornalista : Beatriz Belo
Editor : Hermenegildo da Costa Tilman
  • Share
Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta halo diskursu iha serimónia lansamentu relatóriu kona-bá dezenvolvimentu Umanu, iha Museum Rezisténsia Timor-Leste.

DILI, (Timorpost.com)—Tuir Relatoriu hosi United Nations Development Programme (UNDP) hatudu Timor-Leste Orgullu ho progresu di’ak sira ne’ebé alkansa ona iha área oin-oin liuhusi implementasaun Planu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN) 2002-2020 no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030).

Reprezentante Rezidente UNDP ba Timor-Leste Katyna Aguenta hatete, hosi relatóriu UNDP nian hatudu planu  Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030) Timor-Leste alkansa ona iha área oin-oin nu’udar mekanizmu foun ba ema nia dezenvolvimentu.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Dezenvolvimentu umanu nu’udar paradigma ida atu ema hotu bele iha koñesimentu ba prosesu dezenvolvimentu umanu iha Timor-Leste. Ho  objetivu mak ba ekonomia uma kain nian, ne’ebé foku ba kiak, nu’udar dinámika ba opsaun no oportunidade iha moris.

” Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 ne’ebé Timor-Leste sai hanesan aspirasaun ba ema Timoroan atu kria prosperidade ida forte iha liña komunidade internasionál, liu husi projetu ida ne’e UNDP hakarak promove edukasaun ba dezenvolvimentu umanu iha Asia Pasífiku ho Timor-Leste ho razaun atu promove abilidade no igualdade iha razaun signifikativu ba multi sektorál ne’ebé ema mak sai hanesan sentru ba desizaun sira, “dehan nia ámbitu  lansa  relatóriu kona-bá dezenvolvimentu Umanu, iha Museum Rezisténsia, Segunda (27/05).

Lee Mós :
Governu Simu Reklamasaun Uma Kain 10.395

Nia haktuir, maski, Timor-Leste orgullu ho progresu di’ak sira ne’ebé alkansa ona iha área oin-oin, maibé, ita konxiente katak, ita sei hasoru nafatin dezafiu oin-oin ho ekonomia dependente nafatin ba fundu petrolíferu, ho problema ki’ak no mós dezempregu ne’ebé agrava liután tanba impaktu husi ameasa oi-oin.

Vizaun ida ne’e reflete aspirasaun hato’o husi Povu liuhusi konsulta públika iha nivel hotu-hotu.

Opsaun ba futuru di’ak liu mak dezenvolvimentu sustentável hodi konkretiza objetivu Estadu nian tuir Konstituisaun RDTL haruka.

Ho Planu re-ajustadu ida ne’e, ita sei lori ba oin dezenvolvimentu inter-ligadu no ekilibradu entre dimensaun sosiál, ambientál, no ekonómika, ne’ebé tanen aas relasaun ‘ema, natureza no dame’. Nune’e, ita sei hala’o polítika sira ne’ebé garante balansu ho meiu-ambiente atu hasees husi destruisaun ekosistema, no kria kondisaun ba ema hotu partisipa no benefísiu husi prosesu dezenvolvimentu ba moris di’ak, hakmatek no dignu.

Lee Mós :
Governo pondera abate de árvores velhas na capital

Nia haktuir, kompromisu internasionál sira ne’ebé Timor-Leste adopta ona, dokumentu estratéjiku ida ne’e konsidera mós ajenda globál no rejionál sira ba dezenvolvimentu hodi asegura armonizasaun metas no indikadores, inklui Ajenda Global-Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) husi ONU, Akordu Paris kona-ba mudansa klimátika, no konvensaun internasionál sira seluk.

PED-R 2023-2038 define medida estratéjika sira atu lori Timor-Leste ba futuru ida ne’ebé nabilan, tuir povu nia mehi atu moris ho kualidade di’ak liu, livre husi kiak, hamlaha no dezigualdade, no nasaun bele haburas babeibeik ho ekonomia ida ne’ebé sustentável no nune’e, benefísiu povu tomak, ohin loron no aban bairua

Iha fatin hanesan, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hatete, dezenvolvimentu umanu iha Timor-Leste. Nu’udar pillar ida importante ba kresimentu ekonómiku iha país ne’e no kontribui ba integridade pesoál sidadaun sira nian.

“Dezenvolve nasaun ne’e presiza lideransa ida ne’ebé nakonu ho domin, kompaixaun, umilde, intelijénsia no vizaun atu identifika dezafiu ka obstákulu sira, “dehan PR Horta.

Prezidente Repúblika haktuir mós kona-ba dezenvolvimentu umanu iha setór ba ne’ebé iha inter ligasaun. Ezemplu ki’ik de’it mak bee moos sai nu’udar fatór ida ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu umanu.

Lee Mós :
ME-Prezidente Horta Ofisial Abertura Programa Edukasaun Multilanguage

Enkuantu Prezidente Repúblika dehan, prioridade sira Timor-Leste iha tinan lima oin mai sei  bazeia ba dadus ne’ebé iha kona-ba seguransa Alimentár la’ós de’it ho osan maibé ho intelijénsia ka matenek iha seguransa alimentár.

“Tenke iha Seguransa ai-han ne’ebé matenek, polítika di’ak iha setór agrikultura. Dezenvolvimentu Umanu tenke tau mós prioridade ba iha nutrisaun, programa merenda eskolár ba estudante sira, bee moss ba komunidade no prioridade sira seluk ne’ebé tuir planu Governu nian ba dezenvolvimentu umanu Timor-Leste nian, “hateten PR Horta.

Tuir nia, husi esperiénsia tinan 50 saida mak falla no saida mak hetan susesu, hanoin katak ida ne’e sai hanesan lisaun, atu hatene oinsá buat ne’ebé presiza mak aumenta atu hasae kresimentu dezenvolvimentu umanu iha país ne’e.

 1,125 total views,  9 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Planu PDN-PED 2011-2030, TL Alkansa Ona Iha Are…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No