ADVERTISEMENT

Papél Partidu Polítiku Iha Elpar

Timor Post - Opiniaun · Polítika
  • Share
Hakerek Nain: Jose Raimundo Ximenes

Hosi: Jose Raimundo Ximenes

Husi: Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Eleisaun parlamentar iha tinan ne’e, envolve partidu politika hamutuk 24, atu kompete iha eleisaun. Ita hare katak tinan ne’e partidu politika barak tebes. Ida ne’e mak hanesan aplikasaun ida husi demokrasi? Sidadaun hotu iha direitu atu kontribui ba dezenvolvimentu iha seitór hotu-hotu?

Forma ida husi envolvimentu komunidade nian iha prosesu polítika mak eleisaun. Eleisaun meius ida ba komunidade atu partisipa hodi determina figura no diresaun estadu ka lideransa rejionál iha tempu ruma. Wainhira demokrasi hetan atensaun maka’as husi komunidade mundiál, ne’ebé hala’o eleisaun demokrátika sira, sai nu’udar rekizitu importante ida iha formasaun liderasan nasaun nian. Eleisaun iha funsaun prinsipál atu hamosu lideransa ne’ebé besik liu ba povu nia hakarak. Nune’e, eleisaun hanesan meius ida atu lejítima podér.

Eleisaun ne’e bele dehan katak iha aspirasaun no demokrátiku kuandu kumpre rekizitu oin-oin. Uluknanain, eleitóres sira tenke kompetitivu no iha sentidu katak partisipante eleisaun sira tenke livre no autónomia. Daruak, hala’o eleisaun ho regular, ho sentidu katak eleitores sira tenke hala’o regularmente ho durasaun tempu ne’ebé klaru. Datoluk, eleitores sira tenke inkluzivu, signifika katak grupu komunidade hotu-hotu tenke iha oportunidade iguál atu partisipa iha eleisaun. La iha grupu ida mak hetan diskriminasaun iha prosesu eleitorál.

Dahaat, tenke fo liberdade ba votante sira hodi konsidera no diskute sira nia alternativu iha ambiente ne’ebé livre, la’ós ho presaun, no asesu ba informasaun ne’ebé luan. Dalimak, imparsiál no independente sira. Iha nia pozisaun hanesan pilar demokrasia nian ida, papél partidu polítiku sira nian iha sistema polítiku nasionál mak forum ida atu hili lideransa nasionál no rejionál.

Experiensia iha seriedade selesaun lideransa nasionál no rejionál nian liu husi eleisaun, hatudu susesu husi partidu polítiku sira hanesan pilár demokrasia nian. Eleisaun sira liu ona konsidera hanesan susesu boot husi ema barak, inklui komunidade inernasionál.

Ho deskrisaun ida ne’e bele dehan katak sistema polítiku nasionál bele hahú la’o tuir arranju moris nasaun no estadu nian, inklui arranju partidu polítika sira nian. Partidu polítiku sira nia knaar mak atu fo kontribuisaun signifikativu ida ba sistema politika nasional, liu-liu iha dinámika no mudansa moris sosiedade Timor Leste nian.

Bainhira partidu polítiku sira nia kapasidade no dezempeñu bele sai diak, ida ne’e sei iha impaktu boot ba hadia kualidade demokrasia no dezempeñu sistema polítiku nian.Tanba ne’e, partidu polítiku sira-nia knaar presiza hadi’a liután tuir kapasidade, kualidade no dezempeñu atu realiza aspirasaun no vontade povu nian no hadi’a kualidade demokrasia nian.

Eleisaun demokrátiku

Eleisaun nu’udar meiu ida atu realiza soberania povu nian hodi prodús estadu demokrátiku ida ne’ebé bazeia ba Konstituisaun RDTL nian, iha hanoin atu hili prezidente, deputadu no xefe rejionál no administradór rejionál sira ne’ebé mak bele reflete valor demokrátiku.

Eleisaun demokrátiku ne’ebé hala’o mak mehi ba sidadaun Timor Leste hotu-hotu. Eleisaun hatete katak atu administra demokratikamente sidadaun Timor Leste sira ne’ebé iha direitu atu vota, bele kanaliza sira nia eskolla direta, publikamente, livre, konfidentalmente, honestidade no justu.

Eleitór ida-idak uza deit ninian direitu atu vota dala ida no iha valór ne’ebé hanesan, votu ida deit. Dalabarak ida ne’e refere ba prinsípiu ema ida nian, votu ida, valór ida. Ne’e signifika katak povu sira iha direitu atu vota diretamente tuir sira nia hakarak no laiha intermediáriu.

Sidadaun sira ne’ebé kumpre rekezitu ne’e nu’udar votante iha direitu atu partisipa iha eleisaun no hetan votu diretamente. Entretantu, eleisaun prezidensiál iha sentidu atu asegura oportunidade iguál ba sidadaun hotu-hotu, no la iha deskriminasaun.

Eleisaun livre signifika katak sidadaun hotu-hotu ne’ebé iha direitu atu vota livre atu hili lahó presaun no koersaun husi ema ruma. Atu ezerse sira-nia direitu, sidadaun hotu-hotu hetan garantia ba seguransa, atu nune’e sira bele hili tuir sira nia hakarak no interese sira nia hakarak.

Eleisaun ne’ebé konfidensiál signifika katak wainhira sira fo sira nia votu, eleitór sira garantia katak partidu ruma sei la hatene sira nia opsaun. Aleide ne’e, eleitór sira hala’o eleisaun liu husi administradór eleisaun sira ne’ebé iha integridade, professional no responsabilidade no hala’o ho forma ida ne’ebé kualifikadu-sistemátiku, lejítimu no responsavel, ho partisipasaun ne’ebé boot liután husi komunidade.

Orador eleisaun sira, ofisial governu sira, partisipante eleisaun sira, supervizór eleisaun sira, observadór eleisaun sira, votante sira no partidu sira hotu ne’ebé iha relasaun tenke komporta ho honestu tuir lei no regulamentu sira. Eleitór no partisipante eleisaun sira simu tratamentu hanesan no livre husi brigade eleisaun ou sei la iha tratamentu ne’ebé la justu husi partidu ruma. Eleisaun tenke hala’o ho kualidade aas atu nune’e bele asegura kompetisaun ida ne’ebé saudavel, partisipativu, iha nível reprezentasaun ne’ebé aas, no iha mekanizmu responsabilizasaun ida ne’ebé klaru.

Sistema Partatidu ne’ebé simples

Sistema prezidensiál iha Timor-Leste seidauk bele realiza tomak governu ida ne’ebé forte no efetivu. Atu harii governu ida ne’ebé forte, estavel no efetivu, presiza mós atu apoia sistema partidu nian ida ne’ebé simples. Ho sistema partidu polítiku ida ne’ebé simples, nível fragmentasaun ne’ebé relevante iha parlamentu bele jere fila fali, ne’ebé bele kria prosesu foti-disizaun la’o kleur.

Partidu barak liu mak sei kria dilema ida ba demokrasia, tanba partidu polítiku barak mak partisipa iha eleisaun sei hamosu difikuldade atu hetan manán maioria. Iha   partidu seluk, partidu polítiku ne’ebé iha kbiit atu kontrola maioria iha parlamentu sai obstákulu ba kriasaun governu no estabilidade polítika.

Hanesan ita hotu hatene, prátika daudaun ne’e nu’udar koligasaun boot ida, atu nune’e kada desizaun ne’ebé governu halo kuaze hasoru obstákulu no opozisaun husi parlamentu. Tanba ne’e, presiza halo enkoraja atu forma koligasaun permanente partidu polítiku sira, inklui mos sira ne’ebé suporta governu no koligasaun partidu polítiku sira iha forma seluk.

Ida ne’e nesesáriu atu mantein tuir prinsípiu kontrolu no ekilíbriu sistema Prezidensiál nian. Partidu polítiku barak mak mosu too oras ne’e tanba deit kondisaun atu forma partidu polítiku sira ne’ebé iha tendénsia atu lakon.

Aliened ne’e, simplifika sistema partidu polítiku nian ne’e mos hetan limitsaun hosi sistema demokrátiku partidu polítiku sira (koligasaun) ne’ebé estabelese ona iha parlamentu ka iha tempu nomeasaun ba prezidente.

Koligasaun ne’e lalais liu, bazeia ba interese polítiku tempu badak nian no la bazeia ba plataforma polítika no programa no konkordasian tempu naruk nian, katak koligasaun ne’e depende ba valor votus iha eleisaun.

Partidu barak liu-liu ba sira ne’ebé fragmentadu, iha implikasaun ba prazu no mobilizasaun ba sistema prezidensiál ne’ebé adekuadu. Razaun katak prezidente sei iha difikuldade atu hetan apoiu estável husi lejislatura atu nune’e esforsu hodi implementa polítika sira ne’e bele hasoru difikuldade.

Iha tempu ne’ebé hanesan, partidu polítiku no koligasuan partidu polítiku sira seluk ne’e haka’as kandidaru ida ne’ebé atu manán eleisaun labele mantein ninia pozisaun nu’udar koligasaun governativa. Laiha mekanizmu ida ne’ebé bele kesi nia.

Razaun seluk mak kompromisu governu nian ba akordu ne’ebé lider partidu polítiku sira halo ne’e ladún sustentável. Bele mós dehan, auzénsia dixiplina partidu polítiku nian fó apoiu ba prezidente la serteza duni. Mudansa iha suporta husi lider partidu polítiku sira mos determina liu husi mudansa kontestuál sira iha dezkonsentrasaun polítika sira ne’ebé eziste.

Oferta ne’ebé oferese atu hametin sistema prezidensiál atu nune’e nia bele administra governu ho diak, hodi simplifika partidu polítiku sira nia númeru. Númeru simples liu (efetivu) partidu polítiku sira sei hamenus númeru transasaun polítika.

Institutionalidade husi Partidu Polítiku sira

Problema seluk ida mak partidu polítiku sira iha Timor Leste seidauk institusionaliza hanesan organizasaun modernu. Saida mak institusionalizasaun husi partidu polítiku sira mak hanesan prosesu atu estabiliza atitudi no komportamentu husi partidu sira ne’ebé determina ona ou sistematikamente, atu nune’e kultura politka ida ne’ebé suporta prinsipiu baziku sistema demokratiku nian.

Iha kontestu dezenvolvimentu polítika, buat importante liu mak la’ós númeru husi partidu sira ne’ebé eziste, maibé too pontu ne’ebé halo adaptasaun ba sistema partidu ne’ebé eziste ne’e.

Sistema partidu nian ne’e forte no sustentável, wainhira partidu polítiku sir abele absorve no halibur forsa sosiál foun ne’ebé mai nu’udar rezultadu husi modernizasaun. Husi pontudevista ida ne’e, númeru husi partidu sira sei importante deit wainhira afeta sistema ne’e, ninia kapasidade atu estabelese kanál institusionál sira ne’ebé presiza hodi akomoda partisipasaun polítika.

Sistema partidu ida ne’ebé sólidu tenke iha kapasidade pelumenus rua: ida, atu lansa partisipasaun polítika liu husi kanál partidu nian, atu nune’e nia bele dezvia forma atividade polítika no ema hotu. Rua, inklui no kanaliza partisipasaun grupu lubuk ida ne’ebé mobiliza deit, ne’ebé ho intensaun atu hamenus nível presaun ne’ebé sistema polítika enfrenta. Nune’e, sistema partidu ida ne’ebé forte fo koñese ba organizasaun partidu nian no institusionaliza prosedimentu atu fo asistánsia na grupu goun sira iha sistema polítika.

Haforsa partidu polítika sira iha Timor Leste bele halo iha nível 3 hanesan: nível baze, nível sentrál, no nível governu. Iha nível baze, partidu sira hasoru kontestu lokal mak estrutura iha baze, apoiantes no komunidade vota. Iha nível sentrál partidu hasoru konteksu nasionál, hasoru partidu sira seluk no estadu. Iha nível governu, iha nível governu, partidu sira hasoru kontestu governu nian, faktu sira seluk, komisaun sira no estadu.

Haforsa partidu polítika sira iha nível baze mak koalia kona-ba partidu sira nia lider, sira mak diretamente kaer metin baze sosial partidu nian no sosiedade jerálmente. Jestaun partidu polítiku sira iha baze sei determina forsa ka frakeza apoiu nian ba partidu ne’e. Asuntu atu hametin lealdade husi apoiante sira sai hanesan problema boot id aba partidu polítiku sira iha baze. Opiniaun barak hatete katak partidu polítiku nian iha baze agora barak liu foi husi organizasaun sosiedade sivil.

Hametin liu tan iha nível partidu nian iha sentru. partidu ida iha sentru ne’e laos deit sombriña ida ba aktividade partidu nian iha nível governu, maibé mos hanesan suporta ida ba aktividade traballador partidu sira nian no kordenador interese oi-oin. disizaun saida deit mak foti ona, tenke komunika ba   partidu sira iha nível baze no ba partidu sira iha governu. Partidu polítiku sira-nia funsaun iha administrasaun governu nian ne’ebé partidu polítiku sira hetan, tenke transforma ba polítika oin-oin hodi prioritiza povu nian interese.

Institusionalizasaun partidu ida nian normalmente halo liu husi haforsa komponente iha buat importante 4 hanesan, roo partidu nian, lejitimidade partidu nian, regras no kompetitividade partidu nian. Ho objetivu katak partidu ne’e bele besik liu ho komunidade.

Institusionalizasaun ba partidu polítika sira mos hala’o liu husi haforsa kompetisaun partidu nian, ne’ebé iha relasuan ho kapasidade ka nível kompeténsia partidu nian atu compete ho partidu sira seluk iha arena eleisaun no polítika públiku.

Konkursu aas husi partidu ne’e mak hatudu hosi ninia kapasidade iha vida polítika ne’ebé bazeia ba partidu nia kkompetitividade signifika nia iha kapasidade atu luta ba programa sira ne’ebé trasa ona.

Funsaun Partidu Polítika

Problema seluk ne’ebé sistema partidu polítiku sira hasoru mak la implementa besik liu, tantu funsaun partidu polítiku sira-nian ba estadu no funsaun partidu polítiku sira-nian ba povu. Partidu polítiku sira nia funsaun ba estadu inklui kria governu efetivu ida no patisipasaun polítika iha disizaun governu nian. Funsaun partidu polítiku nian ba povu inklui luta ba interese, aspirasaun no valor komuidade nian no mos fo protesaun siguransa.

Maioria partidu polítiku sira iha tempu ne’e seidauk hetan edukasaun polítika no hala’o kuadru polítika ne’ebé efetivu no rekerementu atu produs kuadru lider sira ne’ebé iha abilidade ba area polítika nian.

Aleinde ne’e, partidu polítiku sira ne’ebé iha jerál iha tendénsia atu sai karismétika no iha tendénsia atu halista tipu partidu polítiku sira duke partidu programátiku sira. Institusionalizasaun fraku ba partidu polítiku sira iha Timor Leste prisipalmente tanba la iha modelu partidu nian. Partidu polítiku sira iha tendensia atu harii partidu iha, tenke kria mos atividade sira molok tama ba eleisaun

Frakeza husi partidu polítiku boot hirak ne’ebé orientadu mak falta servisu partidu polítiku ne’ebé intensivu no efetivu. Durante tinan tolu ou hat katak eleisaun hotu papél partidu polítika nia iha sosiedade mos mate ou bele dehan katak kuaze la iha ajenda atividade ne’ebé signifikativu. Iha ne’e hatudu katak laiha planu servisu no preparasaun ba tempu naruk.

Nu’udar rezultadu, partidu polítiku sira laiha programa klaru ida hodi fó edukasaun polítika ba públiku, artikulasaun no agregadu, labele harii sosializasaun polítika no komunikasaun polítika hodi halo ponte ba povu ho governu. Partidu polítiku tipu ida ne’e orienta deit ba partidu polítiku sira atu hetan apoiu iha ninian distritu eleitorál atu nune’e sira bele hetan poder hodi la tau atensaun ba interese no kumprimentu ba direitu eleitorál sira.

Ida ne’e maka halo partidu ida falla atu dezenvolve no mantein konfiansa públiku. Iha krize konfiansa públiku ba partidu polítika sira ne’ebé rezulta redusaun iha apoiu públiku ba votasaun. Kondisaun ida ne’e sei rezulta iha kuadru no ofisial partidu nian ne’ebé dedikadu tebes no iha karater ida ne’ebé diak, fasil atu muda liña polítika sira.

Konkluzaun

Eleisaun parlamentar mos hanaran festa demokrasia, tanba bazeia ba dadus ne’ebe iha katak iha partidu politika 24 sei compete iha eleisaun parlamentar iha tinan ne’e. Kompetisaun ida ne’e hanesan kompetisaun polítika, presiza iha kompetensia servisu ne’ebé saudavel, iha kapasidade hodi aplikasuan konstitusisaun no bele analiza saida mak sai prioridade iha nasaun ne’e. Kompetisaun ne’e bele la’o, maibé ninia intensaun ida deit katak atu garantia dezenvolvimentu ne’ebé saudavel no transparante ba ema hotu.

 7,270 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Papél Partidu Polítiku Iha Elpar” A few seconds ago
Lee Mós :
Besik Ona Eleisaun Parlamentar 2023, Partidu Polítiku Sira Komesa Halo Negósiu Politik

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No