ADVERTISEMENT

Timor Leste Propisiu Tebes ba Risku no Perigu Natural-Multiplu

  • Share
João de Sousa Filipe, Lic.Dir, M.Dir

(Ita Prevene Desastre Timor Leste ne’e bele furak liu tan)

Hakerek husi:

João de Sousa Filipe, Lic.Dir, M.Dir

Mastrado Siensia em Direito UNPAZ *

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Timor Leste nudar mós nasaun ida iha rejiaun Asia Pasifiku propisiu tebes ba risku no perigu natural-multiplu hanesan temporal, inundasaun, mota sae, anin fuik, rai halai, rai maran, ahi han rai, peste, epidemia, rai nakadoko no tsunami, no mós desatres balu ne’ebé provoka husi ema nian hahalok hanesan degradasaun ambiental no konflitu sosial.

Desatres naturais ne’ebé mósu iha Timor Leste fóo impkatu maka’as ba atrazu desenvolvimentu socio ekonomiku nasaun nian hodi kontribui ba aumenta vulnerabilidade social komunidade sira nian, liuliu sira ne’ebé iha area rural no remota, atu bele sai husi mukit no kiak. Situasaun geografika no klima Timor-Leste ninian, kontribui mós ba desastre natural ho frekuensia a’as kompara ho dimensaun nasaun ne’e nian ho nia populasaun besik tokon 1,2.Nune’e mós, nivel edukasaun, estrutura sosiedade, kultura apatismu hodi hein deit ba destinu, periudu kolonialismu ne’ebé naruk hamósu nivel kiak a’as tebes, hodi kria dependensia social maka’as ba governu. Atu hasai husi situsaun ida ne;e governu liu husi Secretario Estadu Protesaun Civil kria ona politika ba jestaun risku desastres hodi proteje sidadaun sira husi ameasa perigu natural liu husi medidas prevensaun, preparasaun, resposta emerjensia no rekuperasaun iha teritoriu laran tomak.

Wainhira ita koalia konaba jestaun dezastre involve aktores barak iha sosiedade no nasaun nia laran, koordenasaun integrado no comprensivo ho governu., Polisia, forca Armadas, komunidade, setor Privado, agencias desenvolvemento no sociedade civil, maibe involvementu jovens ladun hetan media no publiko nia atensaun desastre no emerjensias akontese iha komunidade nia leet, ne’ebe jovens no labarik sira mos hola parte integral iha akontesemento ne’e atu nune’e ita bele hamenus dezastre.

Komunidade sai nudar grupo autor no elemento importante ida iha sosiedade nebé nakonu ho energia no talento, iha entusiasmo atu hakarak kontribui ba sosiedade. Tempo too ona atu ita hotu hare no tau konsiderasaun koloka no rekonhece jovens sira nia abilideda no kapacidade hanesan agente ba mudansa.

Prosesso preparasaun jestaun dezastre benefisia jovens sira rasik, sira nia família, sira nia komunidade, maibe kontribui mos ba hasae kbit iha base, nebé hadia nível partençia iha plano preparasaun desastre integrado.

Maibé too ona tempo atu halo mudanças. Gestão de desastre realidade ida que ita hotu hotu tem enfrenta hamutuk. Importante atu reconhece jovens sira nia engajamento, iniciativas, coloboração, no parceira iha gestão de dasastre hodi bele salva ema nia vida no promove Resistencia-ketahanan reciliansia iha situações sira nebé difícil.

Involve jonvens sira iha gestão de desastre nudar mudança ida nebe barani no revolucinário iha ita nia sociedade . jovens ohin loron nian,sai hanesan líderes no inan aman ba futuru oin mai, ne’ebe bele asegura transferensia abilidade, skill no kunhesementu ba sira nia oan future oin. Se ita bele halo jestaun desastres hanesan pratika ida iha ita nia sociedade nia laran bele iha impaktu ba fututru ne’ebe bele hatutan husi jerasaun ba jerasaun.

Ita bele prevene desastre mundu ne’e bele furak liu tan, se jovens sira iha sensibilidade no responsablidade no solusaun ba problema sira ne’ebe enfrenta.

Sosiedade ida ho nia meiu ambiente protejidu, seguru no dignu, hodi bele kontribui ba iha dezenvolvimentu ekonómiku, sosial no kultural país ne’e ninian.

Atu dezenvolve instituisaun Governu ida fórte hodi bele garante protesaun no atendimentu ba komunidade no sira nia riku soin no meiu ambiente.

Secretario Estadu Protesaun Civil Aktua nudar sentru ba koñesimentu no aktividades redusaun risku dezastre iha Timor Leste, rekolha infórmasaun, halo monitorizasaun ba progresu sira iha rai liur no propoem integrasaun sistema redusaun risku dezastre ba iha desenvolvimentu nasional.

Ho ida ne’e husu ba Secretario Estadu Protesaun Civil Promove defesa permanenti hasoru Dezastre natural ka husi ema nia hahalok.

Secretario Estadu Protesaun Civil Dezenvolve no mantein sistema no programa infórmasaun no sensibilizasaun publika no halo koperasaun ho ajensia relevante seluk-seluk kona ba jestaun risku dezastre.

Secretario Estadu Protesaun Civil Mantein, revee no dezenvolve planu implementasaun, politika dezenvolvimentu, estratejia no legislasaun relasiona ho jestaun risku dezastre.

Secretario Estadu Protesaun Civil Atu kria komunidade ida nebe’e prepara an di’ak liu no reziste hasoru ba dezastre ho apoiu husi profesionais sira, sosidade civil, no servisus inter-ministeriais sira, PNTL no F-FDTL

Secretario Estadu Protesaun Civil Atu dezenvolve estratéjia redusaun riskus dezastres, inklui halo preparasaun antesipada no planu ba resposta no nia prosedimentu tomak, asisti mós iha planifikasaun nivél Munisipiu

Planu estratejiku rasik ba tinan rua nulu nia laran hahu husi 2011 – 2030. Planu estratejiku ne’e espesifiku ba diresaun ida-idak iha Ministeriu nia estrutura, hodi komtempla planu jeral iha nivel ministerial, objetivus, metas, estratejias no asaun sira ne’ebé klaru atu halaó ba tinan idakidak. Husi asaun hirak ne’e, konsege responde ona ba vitima sira ne’ebe hetan impaktu husi dezastre.

Desatres naturais ne’ebé mósu iha Timor Leste fóo impkatu maka’as ba atrazu desenvolvimentu socio ekonomiku nasaun nian hodi kontribui ba aumenta vulnerabilidade social komunidade sira nian, liuliu sira ne’ebé iha area rural no remota, atu bele sai husi mukit no kiak. Situasaun geografika no klima Timor-Leste ninian, kontribui mós ba desastre natural ho frekuensia a’as kompara ho dimensaun nasaun ne’e nian, Nune’e mós, nivel edukasaun, estrutura sosiedade, kultura apatismu hodi hein deit ba destinu, periudu kolonialismu ne’ebé naruk hamósu nivel kiak a’as tebes, hodi kria dependensia social maka’as ba governu.

Atu hasai husi situsaun ida ne;e governu liu husi Secretario Estadu Protesaun Civil kria oinsa politika ba jestaun risku desastres hodi proteje sidadaun sira husi ameasa perigu natural liu husi medidas prevensaun, preparasaun, resposta emerjensia no rekuperasaun iha teritoriu laran tomak.

Dezastres bai-bain bele hamosu/lori konsekwencia nebe laos ki’ik.Bele hamosu mate,soe riku soin,nomos risku sociais,ekonomia,saude no seluk-seluk tan.Iha kazu barak nebe bele empede asesu vitima dezastra ba availaidade nesesidade baziko.Parte importante ida mak hanesan nesesidade ba Hela fatin ou Uma. Destroi ou lakon hela fatin, ho nunee SEPC tenki halao asaun sira ne’ebe mak iha ona tuir lei no Politika sira atu nune’e bele hamenus Desastres iha Timor Leste.

Secretario Estadu Protesaun Civil tenki hamosu estratéjia sira preparasaun nian ne’ebé sustentável, ne’ebé habo’ot reziliénsia komunidade sira vulnerável iha Timór-Leste nian, no hakbi’it sira atu mesamesak hasoru no responde ba dezastre naturais no efeitu sira mudansa klimátika.

Husu ita hotu tulun ofisiais sira atu prepara-an ba emerjénsia sira ne’ebé sei bele mosu derepente tenki halo  Ezersísiu simulasaun ne’ebé beibeik iha Munisipiu no nasional, hamutuk tiha ekipa sokorru sira nasionál no lokál atu kompriende di’ak liután saida maka bele mosu durante eventu krize ruma no atu dezenvolve planu asaun hamutuk. Kapasita autoridade no komunidade timoroan sira nian atu reduz risku dezastre no jere resposta dezastre liuhosi mekanismu sira tuirmai: Estratéjia – atu garante katak Governo-TL iha estratéjia formál no atualizada ida kona-ba Redusaun Risku Dessastres;

Mitigasaun – atu garante katak komunidade sira iha kapasidade atu hetan informasaun no atu halo atividade sira relasionadu ho RRD; no Kapasitasaun – atu garante katak Governo-TL, parseiru sira iha nivél Munisipiu no lokál utiliza formasaun kona-ba resposta emerjénsia no preparasaun hasoru dezastre.

See laos ita see tan see laos agora bainhira tan neineik mais beibeik

 2,150 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Timor Leste Propisiu Tebes ba Risku no Perigu N…” A few seconds ago
Lee Mós :
Hein Ho Pasiensia, Sei Lori Ba Ksolok “Imi ba haktuir ba João konaba saida mak imi haré no rona”

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No