ADVERTISEMENT

CNC-SEAK Hala’o Enkontru Preparasaun Atividade Festival Fronteira 2023

Timor Post - Kultura · Polítika
Jornalista : Dulce Isabel Pires
Editor : Hermenegildo da Costa Tilman
  • Share
Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega, Hugo Maria Fernandes. Imajen TP/Dulce.

Dili (tmorpost.com)—Sentru Nasionál Chega (CNC Sigla Portugés), hamutuk ho Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) hala’o enkontru ho koordenadór Juventude Rezisténsia no Sosiedade Sivíl kona ba atividade festival fronteira 2023.

Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega, Hugo Maria Fernandes, hatete, objetivu ne’e ho intensaun fahe informasaun no rona mós opiniaun molok partisipa iha atividade festival fronteira 2023.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Atividade ida ne’e hala’o ho partisipasaun entre Timor-Leste no Indonézia ne’ebé sai nu’udar instrumentu pas, atu hametin lasu amizade entre timoroan sira ne’ebé fahe malu tanba konflitu pasadu husi tinan 1974 to’o tinan 1999, no hametin lasu amizade entre estadu rua Timor-Leste no Indonézia”. Nia haktuir ba jornalista sira liu husi konferénsia imprensa iha edifísiu CNC, Balide, Kinta (21/09).

Lee Mós :
PR Horta: Adezaun TL ba ASEAN iha Ona “Odamatan”

Nia dehan, Festival fronteira 2023 mós hala’o atu projeta promosaun ba dame, fraternidade umana, valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor leste no Indonesia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liu husi aspetu kulturál no istória ne’ebé reflete no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitu umanu, toleránsia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame.

“Eventu ne’e sai nu’udar plataforma ba artista múzika, sira pintór grupu ka komunidade teatru no kuradores eskritór fotógrafu jornalista, peskizadór sira iha Timor Leste no Indonézia hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kultura”. Nia haktuir.

Lee Mós :
Kongresu KHUNTO Sei Limite Militante Kontra Partidu

Diretór ne’e haktuir, hafoin hakat liu konflitu naruk liu husi Konsulta Popular 30 Agostu 1999, povu Timor-leste hetan nia direitu ba auto determinasaun, maioria populasaun ho porsentu 78,5 husi total votante hili atu haketak an husi Indonézia rezultadu ne’e hamosu krize umanitária, violénsia no estragu ho eskala boot akontese iha territóriu laran nu’udar forma husi dezapontamentu grupu pro-autonomia sira no autoridade Indonézia nian.

Lee Mós :
SEATOU Husu Komunidade Konstrui Uma Tu'ir Lei Haruka

“Prosesu sira hafoin Konsulta Popular iha tinan 1999 hatudu katak atu asegura pas no estabilidade iha rai laran, lideransa Timor oan sira hatuur misaun boot atu lori Timor-Leste hakat ba oin ho dame liu husi harii komisaun simu malu, lia loos no rekonsiliasaun (CAVR) no programa inter-kulturál entre Timor-leste Indonézia ne’ebé nia mandatu mak buka lia loos”. Hakotu.

 1,045 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “CNC-SEAK Hala’o Enkontru Preparasaun Ativ…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No