Dili (tmorpost.com)—Sentru Nasionál Chega (CNC Sigla Portugés), hamutuk ho Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) hala’o enkontru ho koordenadór Juventude Rezisténsia no Sosiedade Sivíl kona ba atividade festival fronteira 2023.
Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega, Hugo Maria Fernandes, hatete, objetivu ne’e ho intensaun fahe informasaun no rona mós opiniaun molok partisipa iha atividade festival fronteira 2023.
“Atividade ida ne’e hala’o ho partisipasaun entre Timor-Leste no Indonézia ne’ebé sai nu’udar instrumentu pas, atu hametin lasu amizade entre timoroan sira ne’ebé fahe malu tanba konflitu pasadu husi tinan 1974 to’o tinan 1999, no hametin lasu amizade entre estadu rua Timor-Leste no Indonézia”. Nia haktuir ba jornalista sira liu husi konferénsia imprensa iha edifísiu CNC, Balide, Kinta (21/09).
Nia dehan, Festival fronteira 2023 mós hala’o atu projeta promosaun ba dame, fraternidade umana, valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor leste no Indonesia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liu husi aspetu kulturál no istória ne’ebé reflete no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitu umanu, toleránsia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame.
“Eventu ne’e sai nu’udar plataforma ba artista múzika, sira pintór grupu ka komunidade teatru no kuradores eskritór fotógrafu jornalista, peskizadór sira iha Timor Leste no Indonézia hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kultura”. Nia haktuir.
Diretór ne’e haktuir, hafoin hakat liu konflitu naruk liu husi Konsulta Popular 30 Agostu 1999, povu Timor-leste hetan nia direitu ba auto determinasaun, maioria populasaun ho porsentu 78,5 husi total votante hili atu haketak an husi Indonézia rezultadu ne’e hamosu krize umanitária, violénsia no estragu ho eskala boot akontese iha territóriu laran nu’udar forma husi dezapontamentu grupu pro-autonomia sira no autoridade Indonézia nian.
“Prosesu sira hafoin Konsulta Popular iha tinan 1999 hatudu katak atu asegura pas no estabilidade iha rai laran, lideransa Timor oan sira hatuur misaun boot atu lori Timor-Leste hakat ba oin ho dame liu husi harii komisaun simu malu, lia loos no rekonsiliasaun (CAVR) no programa inter-kulturál entre Timor-leste Indonézia ne’ebé nia mandatu mak buka lia loos”. Hakotu.
589 total views, 6 views today







Bele hare Video Seluk :




