ADVERTISEMENT

Vota Ho Konsiensia No Responsabilidade Hodi Lori Timor Ba Oin Ho Fiar-An ‘husi povo, ba povo, ho povo no iha povo’

Timor Post - #ElPar2023 · Opiniaun · Polítika
  • Share

Husi: Luis Pereira S,J

Kontexto!

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ita hakat tama ona ba  tinan 21 ita restaura ita nia independensia. Ita agradese ba Maromak no herois votantes ba ukun-an nian. Basá, ho sira nia votos, ita sai povo libre ida.  Ita mós agradese ba ukun nain sira ne’ebé ho fuan bót no interese komun ba povo ida ne’e, konstroi ona, konstroi dau-daun no sei konstroi ita nia nasaun husi aspeto hot-hotu núdar rai soberana ida.

Tinan 21 ida, ita bele dehan katak ita lao dók ona.  Ita laos ona ‘labarik’. Ita iha progreso bark ona ona. Maibé, des-estabilidade politika lori ita hakat neneik lós ba oin.

Ponto kik 3 ita bele hare no reflete:

Interese pessoal ‘oho tiha’ interese komun!

Núdar nasaun demokratika ida, ita opta sistema multi-partidaria. Haré ba realidade agora, ita iha partido 17 ne’ebé formalmente konkore ba elisaun parlamentar 2023. Ida ne’e, sinal katak demokrasia ita rai doben kík ne’e, bót no buras. Ita nia elitor sira iha liberdade atu ‘hili’ partido ida ne’ebé reprezenta ninia/sira nia mehi hari nasaun ida ne’e. Programa partido sira nian, sai sasukat ba eleitores sira atu depozita konfiansa ba ukun.

Iha sorin seluk, iha partidos balun no figures nacionais balun ne’ebé povo elitores konhese ona no sira(partidos no ema balun) hola parte ona iha povo elitores nia moris. Nuné, ‘hili’ partidos kondiciona ona ho ‘emosaun, historia, afeisaun no laós ona hili partidos tamba programas. Ida ne’e, mak hamosu ‘radikalismo’ iha partido. Tamba ne’e mak halo sala, viola leis, viola principios demokrasia, halo át governasaun, entraga ukun nian mós, ema ‘metin’ nafatin.

Saida mak akontese?Ha’u hanoin, ema balun, iha partido balun, aproveita ida ne’e diak lós. Nuné, ema se mak simu konsekuensia/terus husi ‘funu interese pessoal’ ne’e mak povo kík no desenvolvimento la lao.

Ema barak sei kaer metin no tau ás ba interese pessoal no interese partido nian duke interese nasaun no povo nian. Por ezemplo, atu demistfika malun, ida ne’e deít hatudo ‘interese pessoal’ ne’ebé lori ba ‘tonka’ governo. Ikus mai, estraga tiha valores lubuk ida ne’ebé ita konstroi ona husi 2002 mai.

Lisaun barak lós durante tinan 5 ne’e, ne’ebé ita bele aprende ona. Nuné, elisaun ida ne’e, ita tenki ‘kore-an’ wituan husi partido no ema, hodi fihir ba programas ne’ebé bele lori hikas timor sai husi situasaun atual no hakat ho firme ba desenvolvimento.

Frakeza husi ukun hamutuk!

Esperiensia tinan sira ikus ne’e nian, hanorin ita katak ukun ne’ebé moris husi koaligasaun/plataforma ladun tulun ita nia governo no estado atu aselera desenvolvimento. Ekonomia hakdasak, edukasaun laiha diresaun, sistema burado, governasaun bokur iha estutura, dada malun iha ezekuzaun planos, fahe malu kadeiras, fahe sasan arbiru, serbisu la efetivo, kualidades governates ladun forte, assessor barak demais, sosa votos, nst. Buat sira ne’e hotu, kontribui ba desenvolvimento no progresso la akontese ou lao ‘kudik lós’ iha ita nia nasaun.

Nuné, elisaun ida ne’e, importante lós ba ita hotu. Ita preciza ‘tetu didiak’ hodi vota ho diak. Ita preciza liberta dala ida tan, husi ukun ne’ebé la lós. Ita ida-idak nia voto mak sei determina nasaun ida nia futuro lolós. Ita bele hetan duni naroman ba povo ne’ebé laos deít slogam mamuk. Ita bele duni lori timor tama iha mehi ‘timor buras ida’, se ita vota ho konsiensia no responsabilidade.

Bandalismo politiko!

Nasaun ne’ebé metin tamba ema kaer metin ba leis no valores essensial sira nasaun ne’e nian. Ita mós aprende katak ema balun, grupo kík balun, halo tiha nasaun sai fatin ‘gambling’/jogos. Ho jogos, transasaun illegal sira lao barak no buras. Ukun nain sira ‘aproveita’ knár hodi fasilita jogos sira ne’e.  Tamba ne’e, nasaun monu tiha ba iha ‘cowboys’ sira nia liman. Ukun ho ‘style’ libre no tuir gosto. Se ita la kuidado ho ida ne’e, ital abele hare futuro ida diak ba jerasaun foun sira. Nuné, elisaun ida no ita ida-idak nia voto mak núdar fator determinante hodi hadia tiha/hamós tiha, halos tiha, buat ladiak sira ne’ebé ‘konstroi hela’ durante tempo sira ikus-ikus ne’e. Vota ho konsiensia no responsabilidade ba partido ne’ebé determinado atu hadia rai ida ne’e ba diak no povo nia moris. Vota ba programa diak sira hanesan ho vota ba futuro nabilan ida.

Ha’u habadak hodi dehan katak núdar sidadaun diak, ita iha partido ou lae, ita preciza kore-an husi ‘radikalismo ba partido ka figura’ hodi fihir ba programas, vizaun no misaun partido nian ne’ebé mak diak hodi lori dezenvolvimento ba rai doben ida ne’e. Ita preciza ezerse ita nia direito no obrigasaun núdar sidadaun diak, liu husi ba vota. Ita ida-idak nia vota ho konsiensia no responsabilidade deít mak sei lori povo no rai ida ne’e ba “Timor ida naroman no buras liu tan’.   Nuné, ita dehan ‘husi povo, ba povo, ho povo no iha povo’ timor ida diak sei mosu mai no timor matak tenki ba oin ho fiar-an! (lupersj)

Hakerek na’in: Luis Pereira S,J

‘Parabens ba povo Timor-Leste no boa elisaun ba ita hotu’!

 3,867 total views,  9 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Vota Ho Konsiensia No Responsabilidade Hodi Lor…” A few seconds ago
Lee Mós :
ParPol Haat Kaixa Mamuk iha SV Quiubiselo

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No