ADVERTISEMENT

OXFAM Abertura Relatóriu Peskiza Hasa’e Partisipasaun Juventude Iha Setór Agrikultura

Mario da Costa - Ekonomia
Jornalista : Estaziada Ermelida Caet
Editor : Mário da Costa
  • Share
OXFAM ho SEJD Lansa Livru Peskiza ba juventude iha vida Agrikutór, Imajen TP/Ermelinda Caet.

DÍLI (timorpost.com) – Strategy and Engagement Lead, Oxfam iha Timor-Leste, Adilsonio da costa Junior, hatete OXFAM realiza lansamentu relatóriu peskiza kona-ba hasae partisipasaun joven feto no mane sira nian iha setor agrikultura iha Munisípiu lima.

“Ami hahú peskiza kona-ba hasae partisipasaun joven sira iha setór agrikultura nian, iha maiu fulan hirak liu ba no ita foin konklui, ohin ita lansa hamutuk ba peskiza ida ne’ebé ita halo iha Munisípiu 5 mak hanesan Baukau, Ermera, Bobonaro, Dili, no Manufahi,” nia hatene iha Timor Plaza, Sala Suai-Room, Sesta (30/09).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Nune’e Peskiza ne’ebe sira halo iha kampu ne’e servisu hamutuk ho redekoligasaun agrikultura no mós membru parlamentu Foin-sa’e sira, nu’udar parseiru ne’ebé serbisu hamutuk hodi implementa peskiza ida ne’e hodi ko’alia ho joven sira no inan-aman sira iha Munisípiu inklui mós setór privadu sira atu rona sira-nia hanoin kona-ba importánsia ba partisipasaun joven feto no mane sira nian iha setór agrikultura.

“Ita hotu hatene aprezentasaun husi relatóriu peskiza ida ne’e, ita hotu haree katak iha kontestu Timor-Leste númeru dezempregu aas liuliu kada tinan dala-ruma joven ho idade produtivu tama iha kampu servisu husi na’in 20,000-30,000, maibé iha ita-nia situasaun agora númeru dezempregu ida ne’e ita labele absolve hotu”, nia apela.

Lee Mós :
MOP Ajudika Direta Empreza Bakti Timoroan Karya Konstrui Estrada Kristu Rei ba Dolok-oan

Tanba ne’e realidade sira haree katak setór sira ne’ebé loloos bele absolve dezempregu sira, no númeru dezembregu sira ne’e loloos mai husi setór agrikultura, indústria prosesamentu ka manufatureiru sira, Infelizmente iha kontestu Governu seidauk dezenvolve setór sira ne’e ho di’ak.

“Husi ita-nia deskobrimentu ne’ebé ita halo liuhusi peskiza ida ne’e, ita haree katak maizumenus 97% feto ho mane ne’ebé mai ho idade produtivu sai hanesan sira ne’ebé hola parte no kontribui mós iha servisu informal sira, entaun ita haree joven feto no mane lubuk ida ne’ebé kuda husi Munisípiu hodi mai buka moris iha Dili maka 40% hodi bele sustenta sira-nia nesesidade ekonomia família nian no sira-nia nesesidade atu bele selu sira-nia eskola iha universidade no seluk tan,” nia esplika.

Nune’e difikuldade lubuk ne’ebé sira enfrenta hanesan problema asesubilidade ba merkadu, problema infraestrutura báziku dala-ruma labele fasilita maibé sira iha komitementu nafatin atu kontinua halo servisu iha setór agrikultura no mós setór produtivu seluk, tanba realidade nivel edukasaun mós fó influensia ba oportunidade sira-nia servisu ne’ebé sira hetán.

Lee Mós :
Sobrevivente Rubinha Husu Juventude Labele Ódiu Malu

Iha fatin hanesan Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Abrão Saldanha, reforsa intervensaun ohin ko’alia kona-ba partisipasaun joven vida agrikultura, nia intervesaun ne’e foku ba dezafius ne’ebé rai ida ne’e agora hasoru liuliu iha espluzaun demografiku, iha joven ne’e barak tebes no kampu traballu limitadu.

“Entaun ita-nia hanoin katak ida ne’e hanesan oportunodade ida atu oinsá lori ita-nia foinsa’e sira, haree ba setór agrikultura pekuaria peskas liuliu setór produtivu ne’e oportunidade para bele kontribui, kria empregu rasik ba sira-nia aan, hodi dezenvolve ita-nia ekonomia,” Abrão relata.

Tanba ne’e depedensia ba produtu iha rai laran importasaun, tinan-tinan importa mais 700-800 USD, ida ne’e bele produs buat balun husi trava osan sira ne’e, jere efeitu multiplikativu iha rai ida ne’e mak hato’o ba joven sira haree hanesan oportunidade ba vida.

“Iha peskiza ne’e númeru fiksu seidauk iha maibé menus husi 50% maka 30% joven sira halarak servisu iha area agrikultura husi 30% ne’e, maioria númeru haree hanesan absonal husi 50% mak ita haree husi opsaun provizóriu de’it, tanba buat ida laiha maibé sira halo de’it,” nia deklara.

Lee Mós :
BNCTL Lautem Konsideradu Halo Atendimentu Ladi’ak

Nune’e Governu Sentrál la’ós de’it polítika maibé persepsaun públika tomak seidauk solusiona, iha timor bainhira ema eskola hotu ona atu fila ba halo to’os ho natar ne’e susar uitoan, ne’ebé la’ós de’it polítika maibé iha persepsaun públika atu istimasaun boot ba joven sira ba setór sira ne’ebé partisipa iha ne’e tenke halo kampanha beibeik ba servisu agrikultura hodi produs hahán, haree iha nasaun seluk maioria ema sira eskola boot mak moris hanesan agrikultura.

“Hau-nia intervensaun halo ida ne’e , ha’u kontatktu ho joven sira balun moris iha vida Agrikultura sira-nia rendimentu bo’ot liu Diretór Jerál sira nian fulan-fulan, mezmu sira kuda, fa’an modo, no joven balu aluga rai fó servisu barak liu fali SEJD hanesan halo produtu ida de’it kafe bele forma ema barak mak servisu,” mia hakotu.

 3,106 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “OXFAM Abertura Relatóriu Peskiza Hasa’e P…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No