ADVERTISEMENT

MS ho UE Inaugura Fatin Seguru iha Atabae

Mario da Costa - Bobonaro · Jeral · Saude
Jornalista : Estaziadu Novai Magno
Editor : Mário da Costa
  • Share
Vise Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli. imajen Esp

BOBONARU- Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS), servisu hamutuk Uniaun Europeia (UE), Sesta (26/05), halo inaugurasaun ba sentru fatin seguru iha Atabae, Munisípiu Bobonaru.

Vise Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis, hatete estabelese sentru fatin seguru iha sentru saúde komunitária Atabae, Munisípiu Bobonaru, ho objetivu atu hametin liu tan kapasidade iha setór saúde, no responde ba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Violénsia Bazeia ba Jéneru, kontinua sai violasaun komún ba direitu umanu iha nasaun Timor-Leste, ho prevalénsia ba violénsia kontra feto no labarik feto sira,” nia hateten iha Atabae.

Nia aprezenta, tuir peskiza demográfika no saúde iha Timor-Leste, iha tinan 2016 nian, hatudu katak un-tersu (33%) husi feto sira ho idade 15-49 sofre ona asaltu fíziku husi kedas sira sei tinan 15.

“Inaugurasaun Fatin Seguru ba dala rua, ida ne’e hanesan marka istóriku importante ida husi ita nia esforsu atu kontínua hametin kapasidade setór saúde hodi responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) iha Timor- Leste, partikularmente iha munisípiu Bobonaru,” nia afirma.

Nia haktuir, inaugurasaun Fatin Seguru ba dahuluk halo ona iha tinan kotuk, iha munisípiu Vikeke, no tinan ida ne’e iha Ermera ho projetu ida ne’ebé hanesan no hetan finansiamentu husi projetu Spotlight initiative, uniaun Europeia nian.

Lee Mós :
Xanana Denunsia Australia Ninia Politika Imoral

Nia esplika, iha Planu Estratéjiku Nasionál mós garantia katak sidadaun hotu-hotu feto no mane tenke moris ho saudavel, edukadu no livre hosi diskriminasaun no violasaun oin-oin.

Tanba ne’e, Planu Setór Saúde edisaun daruak 2021-230 mós tau prioridade ba violénsia bazeia ba jéneru iha programa saúde maternu infantíl no programa tranzversál sira seluk.

Alende ne’e, nia dehan Governu Timor-Leste mós komprometedór atu realiza objetivu dezenvolvimentu sustentavel iha ne’ebé igualdade entre feto no mane, empoderamentu ba feto, no feto no mane moris livre hosi violénsia sai hanesan objetivu ida hosi objetivu 17 ba dezenvolvimentu sustentavel no integradu tebes ba dimensaun hotu-hotu hosi dezenvolvimentu inkluzivu no sustentavel.

“Atu atinje planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál, planu estratéjiku setór saúde no objetivu dezenvolvimentu sustentavel, ita presiza foti asaun no medida imediata atu rezolve no kombate diskriminasaun violénsia ho forma oi-oin kontra feto no labarik sira,” nia subliña.

Lee Mós :
Pasiente TB Uza Osan Rasik ba Tratamentu

Tan ne’e nia informa, hosi aspetu legal, atu responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru, Governu Timor-Leste aprova ona leis no polítika nasionaliza atu responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru no ré-afirma kompromisu governu ba konvensaun internasionál sira ligadu hosi responde ba violénsia kontra feto no labarik sira.

“Eventu ida ne’e mós hanesan oportunidade di’ak ida mai ita hotu, liuliu Ministériu Saúde hosi nivel nasionál to’o munisípiu, ministériu relevante sira, doadór, parseiru dezenvolvimentu, organizasaun sosiedade sivíl, konfisaun relijioza, instituisaun akadémika, no komunidade tomak, atu selebra susesu ne’ebé ita hotu atinje ona liuhosi ita-nia kooperasaun servisu hamutuk, no kontinua hamutuk nafatin tuir enkuadramentu ka mata-dalan global no nasionál ne’ebé iha,” nia hateten.

Entretantu iha fatin hanesan, Embaixadór Uniaun Europeia, Marc Fiedrich, hatete soru-mutu importante ida ne’e atu reflete dedikasaun, ne’ebé fahe ba malu hodi kria sosiedade ida ne’ebé respeita no proteje direitu ema hotu nian, la hare ba jéneru, iha Timor-Leste.

“Ami komprende katak, luta kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru, la’ós konseitu abstratu, Violénsia afeta komunidade, família, no moris,” nia hateten.

Lee Mós :
Juiz e HAK defendem alteração da Lei de Combate ao Tráfico de Droga

Tanba ne’e, nia dehan ohin loron tenke rekoñese realidade ne’ebé makas no afirma ema hotu nia determinasaun atu hari sosiedade ida ne’ebé seguru no inkluzivu liu.

Inisiativa husi Spotlight ne’ebé hetan apoiu husi Uniaun Europeia, nia signifika mak ita-nia kompromisu atu investe iha futuru Timor-Leste nian, ami nia objetivu mak atu promove igualdade jéneru, prevene violénsia, no fó apoiu ba sobrevivente sira, hodi rezolve ba kauza husi violénsia bazeia ba jéneru.

“Uniaun Europeia hamriik metin hamutuk ho Timor-Leste iha Jornada transformativu ida ne’e, ita sei kontinua fó apoiu ba Governu no sosiedade sivíl, hodi servisu hamutuk atu hari nasaun ida ne’ebé, igualdade jéneru hanesan realidade ida, mai ita hakuak fatin seguru ida ne’e hanesan símbolu esperansa, rezilensia, no progresu. Hamutuk ita bele kria futuru ida ne’ebé livre husi violénsia bazeia ba jéneru, iha futuru ida ne’ebé igualdade no justisa sei buras,” nia hakotu.

 2,613 total views,  21 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “MS ho UE Inaugura Fatin Seguru iha Atabae” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No