ADVERTISEMENT

Lú Olo fo Viva Dala Haat hafoin Diskursu iha Selebrasaun Loron Eroi Nasional

Timor Post - Jeral
  • Share

DILI—Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo fó viva dala haat iha selebrasaun loron eroi nasional ne’ebé selebra iha loron 31 Dezembru, iha estátua Nicolau Lobato, Rotunda Komoro, Dili.

Tuir mai diskursu kompletu prezidente repúblika nian, Rotunda Nicolau Lobato, Komoro, Dili, 31 Dezembru 2019.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


 

Señor Prezidente Parlamentu Nasionál

Señor Primeiru Ministru

Señor Prezidente Tribunal Rekursu

Señores Eis Titulares

Señores Deputadus

Señores Membrus Governu

Señores Membrus Korpu Diplomátiku

Membrus Konfisoens Relijiozas

Kombatentes Libertasaun Nasionál

Oan-kiak no faluk sira

Biberes no Mauberes

Povu doben Timor-Leste!

 

Ha’u nia hako’ak bo’ot no metin ba kombatente sira hotu, ne’ebé fó kontribuisaun, ho laran luak, ba ita-nia luta libertasaun nasionál, liuhusi Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Esterna/Diplomátika.

Ita halibur malu ohin, iha fatin ida ne’e, hodi hanoin hikas no hato’o  ita-nia sentida omenajém ba ita-nia Erói sira, feto no mane, ne’ebé mate ba Pátria ida ne’e iha ai-laran, iha vila laran no iha komarka laran. Nino Konis Santana dehan iha loron ida “Imi keta tanis ba ami nia mate, tanba ami nia mate mak fó moris ba Nasaun ne’e (…)”.

Ne’e hatudu serteza ba vitória no kumpre kompromisu liu-husi: Pátria ou Morte Venceremos!” Laos mate mak kestaun, maibé Nasaun mak tenke hamrik. Nune’e, ohin ita laos tanis sira nia mate maibé ita selebra sira nia moris no legadu hotu ne’ebé sira rai hela ba ita.

Ita-nia lista erói no eroína sira, rohan-laek, ha’u labele temi sira-nia naran hotu. Maibé, permite ha’u  temi deit naran rua, Nicolau dos Reis Lobato, no Rosa Muki Bonaparte, hodi ita kaer metin nafatin sira hotu-nia mehi ukun rasik-an, atu hasa’e ita hothotu nia dignidade, nu’udar ema no nu’udar Povu no Nasaun.

Tinan ida ne’e, 2019, ita selebra tinan ruanulu husi referendu ne’ebé lori ita ba ukun rasik-an. Ita-nia luta ba libertasaun nasionál, ho ita-nia Povu nia eroízmu, fiar, persistência no brani lori mudansa ba rejiaun ne’ebé Timor-Leste pertense ba.

Iha Indonésia laran rasik ita hetan simpatia no apoiu barak ba ita-nia Luta de Libertasaun no ita-nia prosesu ba auto-determinasaun inspira no aselera prosesu demokratizasaun iha Indonésia laran.

Lee Mós :
PM deu instruções a Governo para melhorar o trabalho em 2021

Ita-nia vizinhu Austrália, ikus mai rekoñese ita-nia luta no fó nia apoiu ba Referendo, tinan ruanulu ba kotuk, no haruka nia forsa mai Timor hodi tau fila fali ordem no evita violasaun ba ita-nia direitu hodi hamrik nu’udar Povu no Nasaun ida!

Iha rai oin-oin, movimentu solidariedade husi grupus sosiedade sivíl, husi governus, partidus polítikus, organizasaun naun-governamentál sira, konfisaun relijioza sira, jornalista sira tanen no hamoris ita-nia luta libertasaun nasionál, tinan-ba tinan.

Ezemplu sira ne’e hatudu katak ita rasik halo perkursu istóriku ida ketak, lori muda opiniaun públika internasionál rekoñese ita-nia luta no hetan apoiu husi nasaun sira seluk, liu-liu nasaun viziñu sira hodi hasoru kualker dezafiu ne’ebé afeta ita-nia país no sira seluk iha rejiaun no iha mundu. Ne’e tanba povu ida nia direitu ba ukun rasik-an! Tanba direitu ida ne’e mak Povu Timor-Leste simu sakrifísiu bo’ot maibé luta to’o manan nia Liberdade no Ukun Rasik-An.

Nune’e ita iha konviksaun katak Povu hothotu iha direitu ba auto-determinasaun. Timor-Leste fó nia apoio tomak ba Povo Sahara Osidentál, ne’ebé to ohin-loron seidauk realiza Referendo, hodi ezerse nia direitu inalienável hodi hili sira-nia destinu rasik.

 

Kombatente sira!

Povu doben!

 

Nicolau Lobato personifika loloos ita-nia Povu nia kualidade sira hanesan espíritu sakrifísiu, dedikasaun tomak, seriedade, responsabilidade, sentidu devér, étika, laran-nakloke ba diálogu ho sentidu koletivu no lideransa ne’ebé serve Povu tomak.

Tanba ida ne’e mak Nicolau afirma sein reservas no ho konviksaun inabalável katak “A nossa vitória é uma questão de tempo!”

Liafuan xave ida ne’e hakarak dehan katak Povu ida ne’ebé hamrik hamutuk ho nia lideransa luta ba nia direitu, sei la lakon funu! Ne’e signifika rezisténsia popular jeneralizada ida, no sei manan iha nia tempo rasik! Husi sorin seluk hatudu vizaun, estudu no análize ba konjunturas polítika, sosiál no ekonómika mundu-nian no rejiaun ne’ebé Timor-Leste halo nia perkursu istóriku ida ne’e!

Lee Mós :
Taur e António Armindo discutem criação de novos postos nas fronteiras

Neneik maibé bebeik ita-nia Estadu fó hela rekoñesimentu no valoriza feto no mane sira ne’ebé dedika sira-nia moris tomak hodi defende ita-nia Pátria no serve ita-nia Povu, hodi tuir artigu 11º husi ita-nia Konstituisaun, ne’ebé dehan katak “República Democrática de Timor-Leste rekoñese no fó valor ba Povu Maubere nia resisténsia secular hasoru rai-seluk nia dominasaun no ba sira hotu ne’ebé luta ba independénsia nasionál nia kontribuisaun”.

Rekoñese katak ita-nia Estadu fó distinsaun ba ema luta nain sira! Valoriza katak Estadu hasa’e no fó méritu ba saída mak sira halo hodi hatutan ba jerasaun tuir mai, valores no prinsípius ita-nia éroi sira nian.

Ita foin realiza dadauk Primeiru Kongressu Kombatentes Libertasaun Nasionál, no eleje membros ba orgauns Konselho Kombatentes Libertasaun Nasionál. Ha’u aproveita oportunidade ida ne’e hodi fó parabéns ba Sekretáriu Estadu ba Asuntos Kombatentes Libertasaun Nasional, Sr. Gil da Costa “Oan Soro”, tanba ho dedikasaun tomak konsegue organiza, ho susesu, kongresu ida ne’e. Ha’u felisita mós Prezidente Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, eleitu durante Primeiru Kongresu ne’e, ba períudu tinan lima, Sr. Riak Leman, ho nia estrutura no orgauns nasionais tomak. Ho orgullu bo’ot ha’u partisipa nu’udar membru ida husi Konsellu konsultivu ba Administrasaun, hanesan dalan ida hodi kontribui atu dignifika kombatente sira hotu.

Prezidente Repúblika fiar katak ho eventu ida ne’e ita hakat tan pasu importante ida  hodi serve kombatente sira hotu no ajuda ita-nia Estadu dignifica loloos sira ne’ebé fó-an tomak ba Pátria no Povu.

 

Kombatente sira!

Povu doben!

 

Ita-nia erói no eroína sira hanesan sidadaun sira ho sentidu responsabilidade bo’ot. Sira hasoru terus oin-oin no fakar sira-nia ran hodi ita hetan ukun rasik-an. Eroína Maria Goretti dehan katak: ”Ha’u nia isin la’os ha’u nian ona, maibé ha’u nia klamar sei sai ha’u nia rohan laek”. Ida ne’e liafuan moruk ne’ebé hodi hakribi moris, maibé ho klamar ida ne’ebé sei la mate tanba defende nia povu no nasaun.

Lee Mós :
CAC investiga 70 casos de corrupção solicitados pelo MP em 2021

Wainhira Nicolau Lobato mate iha kombate, iha loron 31 fulan dezembru 1978, ita konsegue reorganiza resisténsia no garante unidade entre lideransa no Povu, hodi re-estrutura baze sira tanba sentidu patriótiku kuda ona iha ida-idak nia fuan no laran. Ita iha konsiénsia katak ita hasoru funu ida ne’bé sei naruk no presiza envolvimentu povu tomak nian. Baze sira transfere husi foho ba vila no tuir ba inimigu nia uma laran.

Nune’e, ohin nu’udar Estadu ida, livre, independente no demokrátiku, ita iha obrigasaun hodi partisipa no kontribui ba dezenvovimentu nasionál ho tenasidade, ho responsabilidade, ho matenek no persisténsia tuir ita-nia erói no eroína sira hanorin ita.

Iha demokrasia nia laran ita iha pluralidade partidária no ita iha direitu atu hatais ida-idak nia farda partidu nian. Maibé ita tenke hatene mós hatais farda Nasaun nian ba asuntus interesse nasionál ne’ebé ezije ita nia hanoin hamutuk atu hasoru dezafiu sira ne’ebé sei mai oin.

 

Kombatente sira!

Povu doben!

 

Ita iha mós obrigasaun hodi transmite ba jerasaun foun ita-nia istória loloos, ne’ebé ita hotu orgullu no lori ita to’o ukun rasik-an.

Hau husu ba ita hotu, governu, Konselhu Kombatentes Libertasaun Nasionál, ne’ebé halibur kombatente sira hotu, Muzeu Resisténsia, Sentru Nasionál CHEGA, Komité Orientador 25, no sira seluk tan, servisu hamutuk hodi hakerek ita-nia istória luta libertasaun nasionál ho rigor no responsabilidade.

Eransa importante ne’ebé ita hetan husi ita-nia erói no eroína sira hanesan osan mehan ne’ebé ita rasik bele husik ba ita-nia oan no bei-oan sira.

Ita selebra loron ida ne’e hodi rekoñese no valoriza duni ita-nia Erói no Eroína sira no Kombatente hothotu. Ho nune’e ita bele iha konfiansa katak ita nia Nasaun sei buras ba-bebeik.

 

VIVA ERÓI NO EROÍNA SIRA TIMOR-LESTE NIAN!

VIVA POVU MAUBERE!

VIVA KOMBATENTE BA LIBERTASAUN NASIONÁL!

VIVA TIMOR-LESTE!

 1,258 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Lú Olo fo Viva Dala Haat hafoin Diskursu iha Se…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No