Dili (timorpost.com)—Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral, sei halo palestra ida kona-ba agrikultura Timor-Leste ninian, liuhosi konferénsia Internasionál iha Indonézia.
Deklarasaun ne’e hato’o hosi Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, molok arranka ba tuir konferénsia iha Indonézia hamutuk ho nia estrutura sira, Kuarta (15/03).
“Ita hetan konvite ida atu tuir konferénsia Challenges and educational Opportunities Green Economy Perspectives the Digital Era, tanba ne’e, ita mós sai hanesan speaking ba ho nia konseitu mak hanesan, Mengembangkan Dan Mengubah Produk Pertanian Menjadi Agribusiness Sebagai Orientasi Wirausaha Untuk Meningkatkan Ekonomi Masyarakat Timor-Leste”, dehan Adolmado Amaral, Ba Jornalista sira iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Kuarta (15/03).
Nia aumenta, tanba ne’e ekipa refere arranka ba Indonézia hodi partisipa no mós fó palestra iha konferénsia Internasionál ida iha Balikpapan Indonézia.
Reitór ne’e dehan, Timor-Leste maski la’ós nasaun ida ne’ebé agrikultura, maibé povu iha Timor-Leste laran tomak ne’e maioria moris fali ho agrikultura ho area ne’ebé mak menus no ki’ak.
“Ita la’ós nasaun agrikultura, maibé maioria ita nia povu ho vida agrikultura, maibé iha área agrikultura ne’ebé mak menus no ki’ik, oinsá mak ita bele hamosu produsaun agrikultura ida ne’ebé nia orientasi ba emprendedorismu”, nia deklara.
Tanba ne’e nia ho estrutura Universidade da Paz ne’ebé mak hetan konvite ne’e, sei partisipa nune’e mós hetan oportunidade hodi halo palestra kona-ba konseitu Agrikultura iha Timor-Leste ninian ba iha konferénsia internasionál.
“Konseitu ida ne’e mak ita lori ba atu diskute hamutuk ho sira iha ne’ebá katak, ami la’ós nasaun ne’ebé agrikultura, maibé maioria povu iha Timor-Leste nia vida mak agrikultura, tanba ne’e mak ho área produtivu ne’ebé mak ita iha, ita hakarak produsaun hosi área produtivu uitoan ne’e, ita bele lori ba konseitu emreendedorismu”, Adolmando deklara.
Tuir nia, area produtivu sira ne’ebé mak iha tenke prodúz ho númeru ki’ikoan, nune’e bele lori ona ba iha area emprendedoriszmu atu nune’e sira hasa’e produsaun ne’ebé ki’ik, maibé produsaun ida ki’ik ne’e bele tama ona ba iha merkadu ho folin ne’ebé maka’as.
1,971 total views, 90 views today






