Instituisaun Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), hari atu fó seguransa ba ema hotu-hotu iha país Timor-Leste ida ne’e. Iha ne’ebé iha Lei Inan Konstituisaun da Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha Artigo 147 hateten katak 1. Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. 2. Prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk.Tamba ne’e instituisaun seguransa hanesan PNTL, lolos ne’e ita nudar sidadaun Timor-Leste tenke hadomi no respeitu ba instituisaun PNTL refere.
Hare ba seguransa besik ona Eleisaun Parlamentar (ElPar), grupu balu lakoi kria pas no estabilidade ba ita pais ida ne’e. Iha ne’ebé problema ne’ebe akontese iha loron hirak liu ba iha Fatumeta, Bairro Pite, sidadaun balu baku membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) wainhira membru PNTL ne’e atu fila ba uma.
Tanba ne’e husu ba autoridade seguransa kontinua halo patrullamentu iha sidade Dili no iha Munisipiu sira iha Timor-Leste. Tanba ne’e mak Estadu ida ne’e hakarak kria pas no estabilidade iha rai.
Violensia ka krime organizadu ne’e hahalok hasoru ema seluk hanesan oho ema, sona ema, baku ema dala ruma hatun ema nia dignidade hamonu ho hahalok sira ne’é hamosu problema sosial iha ambiente ida nia laran. Ne’e mak fó impaktu negativu ba ema seluk nia vida moris, nomos fó konsekuensia ba komunidade sira sai vitima.
Se sidadaun ida hakarak tula liman ba autoridade seguransa ba membru PNTL ne’e hatudu katak sidadaun refere la iha etika no moral ba ninia an rasik, menus kuiñesimentu husi ninia an rasik. Sidadaun refere ninia hanoin mak hakarak estraga ema seluk nia vida. Tamba sa mak, ita nia Estado kria instituisaun seguransa iha pais ida ne’e?.
Tamba, atu kria pas no estabilidade iha ita nia pais, hodi garantia seguransa ba ema hotu-hotu no hodi garante hodi halao ba prosesu dezenvolvimentu bele lao ba oin no hodi asegura sidadaun ida-ida nia seguransa seguru hakmatek iha ida-ida nia bairu laran rasik.
Hau nia observasaun jeral, hatudu katak kazu sira hanesan ne’e akontese bebeik ona iha tinan 2013 hirak liu iha Dili laran, iha ne’ebé relatoriu husi Fundasaun Mahein (FM) nia relata katak iha sidade Dili laran grupu balu hanaran KIBATA (Kipas Dulu Baru Tanya), MOSTER, DEWA MABUK, MANUSIA GEGER (MAGER). Liga ho kazu sira ne’e no foin dadaun kazu ne’ebé mak akontese tan iha area Fatumenta, Suku Bairru-Pite, Munisipiu Dili, iha sidadaun balu halo agresaun fizika hodi hasoru membru PNTL iha loron 6, Marsu, 2023.
Ho nune’e husu parte seguransa Polísia Sientifika Investigasaun Kriminal (PSIK) no Polísia Nasional Servisu Investigasaun Kriminal (PNSIK) tenke investiga didiak ba kazu refere, nune’e kazu sira hanesan labele repete tan iha fururu oin mai. No tempu besik mos fulan oin Abril nia laran tempu ba halo kampaña ba partidu politiku sira iha territoriu nasaional.
Tuir hau pesoal nia hare, ho aktus violensia hirak ne’e kontra Lei Kodegu Penál Timor-Leste nia, nomos sidadaun refere falta ka menus ninia etika no moral iha uma laran. Aumesmo tempu mós destrui ka estraga institusaun Polísia Nasional Timor-Leste hodi kria hahalok mal etika iha sosiedade ho públiku nia leet.
Tamba ne’e sidadaun ne’ebé halo problema ka baku membru PNTL ne’e kontra ona Lei Kodigu Penál Timor-Leste iha artigu 243 koalia kona-bá (Obstrusaun ba Autoridade Públika) signifika katak ema ne’ebé, ho violensia ka ameasa grave hasoru funsionáriu ka forsa militar, polísia nia ajente, la husik nia pratika aktus kona-bá nia funsaun ka halo nia pratika aktus hosoru nia dever sei hetan sansaun ne’ebé mak ita lei hakerek ona Sé mak liuhosi violénsia ka ameasa maka’as kontra funsionáriu ka ema husi forsa militár nian, militarizadu ka polisiál sira, bainhira opoin ba prátika asaun ka’it ho ezersísiu ninia funsaun sira ka bandu ba prátika asaun kontráriu ba ninia devér sira sei kondena ho pena prizaun husi tinan 2 to’o 6.
Iha parte balu bainhira asaun ne’ebé temi tiha iha númeru anteriór pratika efetivu ka bandu atu pratika maka sei kastigu ho pena tinan 2 to’o 8.
Tanba ne’é mak hau hakarak rekomendasaun ba autoridade relevante sira katak, ba ita nia Komandu Polísia Nasional Timor-Leste atu regularmente hala’o patrullamentu iha fatin identifikadu sira ne’ebé sempre mosu konflitu no deskonfia iha rede krime organizadu sira iha.
No rekomenda ba Komandu Polísia Nasional Timor-Leste halo fortifika serbisu Polisiamentu Komunitaria hodi ko’opera ho komunidade no autoridade lokal sira nu’udar meius ida ba prevensaun konflitu nian atu bele detekta rede krime organizadu. Tanba komunidade maka krime nia viziñu, krime nia familia, komunidade mak krime nia maluk no krime nia knuk.
Hakerek Na’in: Nelson Marçal M. Amaral, husi Universidade Dili (UNDIL) hahu 2019, Fakuldade Direito, artigo ne’ebé hakerek ne’e nudar opiniaun pesoal, iha sujestaun ruma bele kontaktu, 75677172 ou email: asonamok880@gmail.com
252 total views, 12 views today






