ADVERTISEMENT

Timor Agora : Kazu Oho-Malu (Omisídiu) Buras, Polítika Lei Sei Namlaek Nafatin

Timor Post - Jeral · Justisa · Opiniaun · Polítika
  • Share
Hakerek nain: Vales de Jesus Pereira

Husi: Vales de Jesus Pereira

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Intensaun husi Artigu badak ne’ehakerek na’in hakarak fahe iha públiku liga ho akontesimente ne’ebé akontese iha semana ida liu ba. Ha’u nia hakerek ida ne’e atu halo analiza krítika ida refleta ba realidade maibe la direta indika ba pesoal sira ne’ebé hasoru situasaun ida ne’e. Mas hakarak koalia ho ita boot sira hotu atu tau atensaun ho ita nia moris perante prinsípius morais ema no nasaun nian.

Kazu Omisídiu hahalok babain ona

Nu’udar jovem sinti tristi ho fenómenu real ne’ebé akontese beibeik iha Timor Leste. Fenómenu ne’ebé mosu halo ema barak, povu ne’ebé pertensi ba nasaun ida ne’e,  moris la hakmatek no lahaksolok. Tendensia boot ne’ebé jovem Timor oan barak iha mak fasil ódiu ema seluk no hamate ema seluk nia moris, oho malu (omisídiu). Ha’u akompaña bebeik akontesimentu sira ne’ebé kabe direta ba vida ema nian. Ohin loron kazu omisídiu la’os ona kazu foun perante nasaun ida ne’e, maibe kazu ne’e sai ona nu’udar kazu tuan ka baibain ida ne’ebé akontese bebeik iha Timor Leste. Nune’e ita ho elite polítiku sira hanoin ne’e normal. Los ka lae?Imi refleta to’ok ba.

Seidauk loos iha ita nia hanoin

Dalabarak no beibeik mosu ema ódiu no oho malu, ema barak mak hato’o sira nia lian, hakilar no krítika ba estadu ba governu katak, ne’e problema desempregu ( kampu servisu la iha ). Ha’u hamriik iha ha’u nia parte hodi haree no observa ba situasaun ne’ebé real, ha’u halo konkluzaun ida konkorda ho Diretur Fundasaun Mahein nia hanoin ida dehan, ‘ema oho malu bebeik ne’e hatudu ema halo parte iha Degradasaun Moral’ ita labele ejiji deit ba parte governu nian maibe mos haree husi parte edukasaun familia nian. Ha’u konkorda no la deskuti ho afirmasaun ida ne’e. Maibe hakat liu ida ne’e, pesoalmente halo mos konkluzaun ida katak, iha Timor Leste, ita nia polítika Lei seidauk efetivu no efikaz ( Polítika Lei sei Namlaek). Nune’e mai ita haree parte sira tuir mai ne’e:

Oho malu la’os problema desempregu

Barak liu ona, hahú uluk kedas ema mai ho hanoin ida katak, problema jovem halo konfrontasaun konflitu ka violénsia ka ema oho malu ne’e, nia indikador liga ba desempregu ka servisu la iha. Ema barak ho idade adultu remata ka akaba tiha estudu iha nivel universitariu ikus mai la hetan servisu. Konsekuensia tur hanoin barak, halo problema tun sa’e deit. Pesoalmente bele aseita maibe la sem pur sentu (100%), tanba tuir observasaun akompaña nafatin ha’u nota mos ema balun hanesan jovem forte ne’ebé iha servisu mos oho ema seluk. Kompara ho hirak ne’ebé ba servisu iha rai li’ur hanesan iha Inglatera. Sira iha ona servisu maibe sira ódiu malu, baku malu oho malu. Nune’e mos iha ita nia rai laran, balu mos iha ona servisu maibe sira mos involve no kontribui ba kazu sira omisídiu.

Lee Mós :
PLP Preokupa Sekretáriu Apoiu Suku Barak La Hatene Uza Komputadór

Tanba ida ne’e, se ita hotu analiza no interpreta situasaun ne’e nia abut no huun iha Desempregu deit, ne’e ita hotu mos kontribui ona ba hahalok aat hamate ema nia vida. Halakon ema nia futuru.Agora ita husu, Tan sá ema nafatin oho malu? Tansa ema nafatin ódiu malu? Tansa ema nafatin moris la hakmatek la iha paz no estabilidade? Se nia responsabilidade? Ita hotu koko fo resposta krítiku ba perguntas badak hirak ne’e.

Iha Timor Ema sei nafatin ódiu malu no oho malu

Timor Leste hahú nia filozofia da libertasaun, filozofia “ukun rasik an” ho prinsípiu demokrasia. Iha ne’ebé fo liberdade ba nia povu hotu hotu atu hetan direitu ba moris ho livre no iha livre. Livre atu moris, livre atu han no hemu, livre atu hatais no livre atu viajem, livre ba buat hotu hotu. Mas liberdade ne’ebé nasaun ida ne’e hatuur mak liberdade regulada, liberdade maibe iha regras / regulamentu. Nasaun demokrátiku ida ne’e hamriik ho nia ordem no Lei tuir nia Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor Leste (K-RDTL). Lei no ordem hotu ne’ebé pertensi ba nasaun ida ne’e, sai ona nu’udar  “Matadalan, giaun, lalenok atu liu husi nia (Lei ), povu nia moris ordenadu no organizadu. Ema ne’ebé moris tuir prinsípiu Ordem da Lei, sira nia moris sei la Desorganizadu no desordenada.

Realidade iha Timor, ema sei nafatin ódiu malu, oho malu. Iha ne’ebé hatudu imajem aat, la diak no hafo’er Timor natureza moral no hamoe Timor nia dignidade. Tanba sa tenki nune’e? pesoalmenteharee ida ne’e hanesan asaun violénsia ne’ebé la’os amiasa deit povu maibe amiasa mos prinsípius morais nasaun nian. Konserteza hahalok ódiu malu no oho malu halo povu sira la moris iha paz no estabilidade? Hahalok hanesan ne’e, sé nia resposabilidade moral?

Responsável moral ba promove hahalok oho malu

Iha timor ema barak liu, gosta fo responsável ba ema seluk atu ukun sira nia aan rasik. Maibe la hatene katak, Timor desde ukun aan nia hatuur ona prinsipiu responsabilidade moral atu ema ida ida iha nia responsabilidade ba nia aan rasik. Termu responsabilidade mai ho sentidu luan no signifikadu boot. Asentua ba dignidade ema nian ne’ebé nia natureza responsavel.Ema matenek balun dehan, “a natureza do homem é a responsabilidade”. Responsabilidade ba sadeit ne’ebé perante ita nia moris rasik ne’ebé sobresai ho asaun ita nian. Responsabilidade ba o nia proprio aktu.

Iha Timor ema barak sempre dehan, ema oho malu nafatin ne’e responsabilidade estadu no governu nian. Espesialmente barak dehan, ne’e PNTL nia servisu, Psik no parte  relevante sira nia responsabilidade. Bele loos, maibe perigu se hanoin hanesan ne’e, tuir ha’u hanoin ita sala ona.

Lee Mós :
PR Horta Sei Kondekora Deputadu 88 Hakerek K-RDTL Inklui Xanana

Ha’u nia opiniaun, responsabilidade loloos mai husi aan rasik no iha aan rasik.La’os ema seluk.Satan parte siguransa ka parte relevante sira seluk. Lae. Responsabilidade boot liu mai husi aan rasik ne’ebé hetan kontrolu máximu husi familia. Familia mos sai hanesan autores prinsipais atu tau responsabilidade boot ba nia uma laran. Familia presiza hatuur aan hanesan edukador ba nia uma laran tomak.Husi Familia nia deskontroladu mak hamosu degradasaun moral.

Oho malu nafatin ne’e asaun degradasaun moral

Degradasaun moral ne’e “mal atitud”. Aktu ema nian ne’ebé mai ho forma negativa. Aktu destroi no estraga buat ruma iha ema seluk no destroi vida ema nian. Semana ida liu ba, hahú inisiu tinan 2023 nian, hatudu hahalok degradsaun moral balun ida ne’ebé realidade akontese. Hahalok hanesan ne’e hatudu ema moris iha tensaun emosional no la iha atensaun husi ema seluk. Tan ne’e, husi parte ida ne’e ita nia responsabilidade moral tenki halakon no hamenus ita nia degradasaun moral.

Husi ne’e ita labele ona hatoman aan atu fo ita nia uma laran atu ema seluk mak ukun ita. Ensentidu ema seluk mak iha responabilidade ba ita nia moris. Maioria iha Timor, kontribui ba oho ema mos bele mai husi familia uma laran.Baze no inisiu responsabilidade ba asaun violensia, oho malu nian, tenki mai uluk husi edukasaun sidadia no prinsípiu moral uma laran nian.

Ema balun mos dehan, hanesan familia infelizmente la iha edukasaun ida ba familia uma laran atu oho ema seluk. Maibe justru familia sira buka no husu ba parte relevante sira atu asegura attitude husi hahalok aat familia ruma nian. Familia barak ejiji atu fo sansaun ne’ebé maka’as ba sira nia família balun, wainhira halo krimi ruma. Ho objetivu atu hamenus no halakon hahalok aat sira hanesan ne’e. Muitu mais ema husu ba Governu atu tau atensaun no hatuur Lei tuir ordem da justisa, barak liu mosu oinseluk fali. Tanba ne’e, husi ha’u niaparte bele afirma katak, karik bele fo kulpa ba ita nia sistema politikaLei  nian, oinsa la’o tuir ordem no Lei hodi promove problema hirak hanesan ne’e.

Kazu Omisídiu Buras polítika Lei Namlaek atu promove

Omisídiu mak fenómenu violénsiaidane’ebé ninia huun hela iha kombinasaun kompleksu ida husi sosioekonomiku, sosiopolítiku no sosiokultural. Numeru omisídiu iha nasaun Timor Leste esplika ho perspetiva “teoria konflitu,” ha’u observa problema ne’e nunka para no lakon, ho nune’e nia númeru aumenta ho poténsia ne’ebé aas. Ha’u komprende ho filozofia ida katak, ‘konflitu no violénsia ne’e natureza ema nian, ne’ebé forma husi ema ida –idak nia karater pesoal singular.Tanba ne’e, Konflitu no violénsia la’os deit mosu iha Timor. Hahalok hanesan ne’e iha ema hotu no ema barak iha mundo inteiro.

Timor hasoru konflitu no halo violénsia oi-oin, iha rai seluk mos nune’e, nasaun dezemvolveimentu sira mos hasoru hahalok hirak hanesan ne’e. kazu omisídiu, la’os deit iha Timor mak akontese, la’os deit povu Timor mak hasoru. Se nune’e, Saida mak garante atu labele repete no nafatin akontese?mak Polítika Lei nian tenki la’o ho efetivu no efikasia. Polítika Lei nian tenki forte, la’o ho justisa la’os injustisa. La’o ho Verdade la’os falsidade. Dalabarak  Polítika Lei nian fraka, frajil iha sietema sira hotu. Nune’e implika konsekuénsia ba ema atu bele nafatin oho malu.

Lee Mós :
José Luís Oliveira: Notificação do MP para CPN-CNRT inapropriada

Imajina kazu oho malu iha Timor hensan los ema oho animal. La’os deit tinan tinan mak akontese maibe semana ida bele sona malu oho malu tutuir malu. Iha ne’e ha’u la koalia Lei maibe ha’u hatene, ema dehan, Animal deit mate ita halo krimi sa tan ema oho ema. Saida mak Lei tenki halo? Husik deit. Kaer tiha fo sansaun hotu ona. Husi kriminozu buras ba nafatin. Ami husu imi Hadi’a sistema.

Sistema Judisariu tenki la’o ho nia kapasidade forti. Aselera no máximu, labele senti babain no hakmatek ho problema hirak hanesan ne’e. imi hanoin imi diak hela, ne’ebé husik deit. Imi mos la sadar imi tenki moe basá imi ukun povu sira hamoe imi.Ita haree no observa Iha Kazu barak deskonfia omisídiu iha tinan kotuk, to’o agora la iha rezultadu. Funsionamentu sira hanesan ne’e bele interpreta fo apoiu no kontribuisaun boot ba ema nafatin atuoho malu.

Ha’u akompaña to’o tinan 2023 ne’e kazu oho malu (omisídiu) buras los. Signifika Politika Lei nian Namlaek demais. Presiza lori bee rega halo buras. Oinsa maka Polítika Lei Inan Timor Nian bele garante  paz no estabilidade ba nasaun se politiku na’in sira hamatek no husik deit. Imi rasik buka tuir, ejiji ida ne’e hanesan asuntu ida ne’ebé hamoe no hatuun imi nia dignidade. Imi book aan ho polítiku ne’ebé efetivu, povu sei garante atu moris iha Paz no estabilidade.

Ikus liu hakarak hato’o rekomendasaun ba:

  • Estadu tenki iha politika ne’ebé efikaz atu promove paz no estabilidade ba povu sira hotu. Kria sansaun ne’ebé todan ba na’in hira ne’ebé viola ema seluk nia vida ate oho mate. Revizaun ba Lei, hodi halo prevnesaun, se la iha pena morte ema la ta’uk atu halo hahalok hirak ne’ebé kontra direitu umanu, Estadu tenki matenek buka alternative seluk ne’ebé bele prevene ema husi konflitu no violénsia sira.
  • Governu tenki fo formasaun nafatin ba parte relevante sira atu bele ezekuta servisu ho funsaun ne’ebé merese. Rekruta rekursu umanu se parte sira seidauk sufisiente iha servisu patrolamentu.

Familia, inan no aman tenki sai hanesan ajenti tranformador no edukador oinsa hanorin oan sira la’o tuir prisipiu moral ema nian.

valesperreira@gmail.com // 75900538

 5,708 total views,  9 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Timor Agora : Kazu Oho-Malu (Omisídiu) Buras, P…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No