ADVERTISEMENT

Pergunta no resposta Kona-ba Terminolojia sira haka’it ho COVID-19

Timor Post - Saude
  • Share

Autór:Pe. Placido, SDB

Governu Timor Leste deside ona atuaplika estadu emerjénsia ba nasaun nu’udar medida atu hatan ba pandemía virus korona ne’ebé agora la’o lemo lemo iha mundu raiklaran. Ho ida ne’e moras COVID-19 la’ós de’it ona preokupasaun sidadaun ida-idak nian maibé sai problema ka kestaun nasionál. Inevitavelmente, governu liu husi ministériu idaidak, liuliu ministériu saúde nian, sei hasai dokumentu oioin hakait ho moras ida ne’e. Aleinde ne’e, opiniuan públika, iha jórnal no televizaun, sei konsentra ba kestaun moras korona. No iha diskursu sira ne’e sei mosu liafuan, terminolojia oioin, haka’it ho virus korona. Ba ita ema baibain, liafuan hirak ne’e bele halo ita lakon orientasaun ka bele hamosu dezentendimentu. Tan ne’e há’u halibur hamutuk terminolojia balun no koko esplika ne’e iha artigu ida ne’e. Nu’udar ema leigu ida iha siénsia medisina nian, há’u rekoñese katak definisaun no esplikasaun ne’ebé fó iha ne’e dala barak lahatan ba rigór sientífiku. Dala barak há’u simplifika buat balun. Tan ne’e husu favór ba leitór sira atu lakonsidera definisaun hirak ne’e nu’udar definisaun definitiva no loos, aleinde ne’e lorloron sei iha nafatin buat foun kona-ba virus korona nune’e terminolojia no ninia definisaun sira bele muda beibeik, maibé konsidera ne’e nu’udar baze ida atu bele hahu diskursu ka konversasaun kona-ba moras korona ne’ebé kompreensivel. Naturalmente, atu iha nosaun ne’ebé sientífiku liu kona-ba terminolojia hirak ne’e, leitór sira tenke konsulta direitamente dokumentu haka’it ho moras COVID-19 ne’ebé ministériu saúde TL nian sei publika ka publika tiha ona.

Pandemía katak sa? No epidemía katak sa?

Pandemía no epidemía refere ba moras infetivu, katak moras ne’bé bele hada’et husi ema ba ema hanesan virus korona, ninia difuzaun iha determinada área jeográfika. Kuandu moras ne’e da’et ho maneira lalais, infeta ema barak iha tempu badak no iha área kloot no limitada, n.e. iha Xina, entaun ninia difuzaun ne’e hanaran epidemía. Maibé bainhira jeografikamente habelar ona ba área seluk, luan liu tan, ho violénsia ne’ebé hanesan entaun agora ita ko’alia kona-ba pandemía (“pan” katakhotu; “demos” katak ema ka povu). Atu deklara katak moras infetivu ida pandémiku ona tenke hatan kritériu tolu: moras ne’e tenke partikularmente virulentu ka agresivu, ema ladauk iha imunidade hasoru moras ne’e, no iha posibilidade transmisaun husi ema ba ema. Moras korona (COVID-19) preenxe fatór tolu ne’e hodi nune’e mak husi epidemía agora sai pandemía.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Foufoun bainhira moras korona sei sirkula de’it iha Xina, nune’e iha área jeográfika limitada, sei hanaran epidemía. Maibé bainhira nia habelar ona iha nasaun seluk hanesan Japaun, Korea Sul, Iraun no Itália no hatudu tendénsia sei habelar tan ba nasaun seluk, Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) iha 11 marsu 2020 deklara kedas moras ne’e nu’udar pandemía.

Iha istória ema nian iha ona pandemía oioin n.e.influenza (ka gripe) española. Pandemía ne’e akontese iha 1918, durante primeira guerra mundiál, oho ema barak, husi 50 millaun to’o 100 millaun, koresponde ho 5% populasaun mundiál iha tempu ne’ebá, no infeta ema hamutuk 500 millaun. Nia espalla lala’is iha populasaun nia le’et: menuz fulan ne’en de’it nia oho ona ema hamutuk 25 millaun.Pandemía ikus mak iha tinan 2009, pandemía moras ne’ebé hanaran swine flu(H1N1). Ida ne’e mós oho ema tokon ba tokon. Maibé bainhira OMS deklara iha tempu ne’ebá moras H1N1 nu’udar pandemía ida, nasaun barak mak kritika OMS. Nune’e depoizde 2009, OMS avalia ninia kritériu ba pandemía nian. Parese bainhira deklara COVID-19 nu’udar pandemía, OMS la uza ona kritériu tuan ne’ebé prevê faze 6.

Saida mak valór “R0”?

Valór “R0” (erre ho zero –basic reproduction number) refere ba númeru ema ne’ebé mak indivíduo ida, ne’ebé moras ona, bele da’et tutan moras ne’e ba. “R0” moras korona nian mak 2,76 (balun dehan 3,25; iha Lombardia_Italia folin R0 to’o ona 4!). Ne’e signifika katak indivíduo ida ne’ebé moras ona bele da’et tutan moras ne’eba ema na’in rua seluk. Sira na’in rua seluk mós ida-idak sei da’et tutan tan ba ema na’in rua. Nune’e husi ema ida, moras ne’e da’et ba ema na’in rua,husi na’in rua da’et ba ema na’in haat, no kontinua hó númeru krexente ne’ebé aas liu tan. Kreximentu nune’e mak ema hanaran kreximentu esponensiál. Ida ne’e esplika, tuir modelu matemátika nian,  tamba sa mak iha tempu badak nia laran ema barak mak kona korona virus.

Meiuz prekausionál oioin ne’ebé agora aplika iha fatfatin,hanesan karantina, izolamentu, social distancing, nsst.,sei ajuda atu hamenus valór R0 virus korona nian husi 2,76-3,25ba zero (ka kuran husi 1).Kuandu konsege hamenus to’o kuran 1 agora ita bele dehan ita manan ona kombate hasoru pandemía moras korona. Naturalmente ita bele kanta vitória finál só bainhira hetan ona vasina no aimoruk ba moras ne’e.

Kuarentena (ou karantina) katak sa? Izolamentu katak sa?

Liafuan kuarentena deriva husi uzansa ema iha Venezia (Itália) ne’ebé hadook ro husi portu hodi haketak nia, ho pasejeiru sira, husi populasaun durante loron haat nulu nia laran (40= Quaranta) nu’udar meiuz atu kombate pandemía moras peste ne’ebé kona europa iha metade tinan 1300. Kuarentena no izolamentu iha signifikadu ne’ebé hanesan no dala barak ema konsidera ne’e nu’udar sinónimu. Maibé iha ambiente balun buat rua ne’e bele asume signifikadu ne’ebé lahanesan.

Karantina mak medidapreventiva (ka kautelár) no sanitária hodi segrega ema ida ka liuiha ninia abitasaun ka iha ospitáliha periódu ida nia laran, tuir indikasaun médiku sira nian, ne’ebé baibain koresponde ho periódu inkubasaun virus nian. Tan virus korona ninia periódu inkubasaun dura loron 14, karantina ba virus ida ne’e mós dura loron 14 (ka semana rua).Liu husi karantina, ita bele prevene no limita difuzaun moras ida nian.Karantina bele aplika, no defaktu akontese duni, ba teritóriu ka ba sidade ka ba nasaun ida. Iha kazu ida ne’e, iha mundu pólitiku, ema uza termu ingléz lockdown. Medida ida ne’e mak nasaun barak,inklui mós Timor, hahu aplika atu kombate moras korona COVID-19. Liu husi lockdown governu, ka autoridade kompetente, taka fronteira lalehan, rai, no tasi teritóriu ida nian hodi limita movimentu tama-sai husi teritóriu ne’e. Nune’e karantina izola teritóriu idahusi restu mundu nian no ajuda prevene moras korona nia difuzaun ba teritóriu seluk. Durasaun lockdown bele koresponde ho períodu inkubasaun virus nian hafoin hanaruk tan tuir nesesidade. Ida ne’e mak Itália aplika bainhira deklara lockdown, foufoun ba rejiaun Lombardia tuirmai ba teritóriu nasionál tomak: durasaun ba semana rua (loron 14) tuir inkubasaun virus nian. Hafoin hanaruk tan. Nune’e kada nasaun determina rasik durasaunne’ebé apropriadu tuir ninia pólitika, tuir nesesidade sósiu-ekonómiku no naturalmente tuir  progresu moras nian. Katak Timor Leste aplika lockdown la’ós de’it ba teritóriu kloot ida (n.e. ba munisípiu ida ka ba distritu ida) maibé ba teritóriu nasionál tomak no dura ba fulan ida tomak, desizaun ne’e obviamente bazeia ba razaun oioin aleinde ba emerjénsia sanitária moras korona nian.

Izolamentu fali prevé rekluzaun ka hadookpasiente ida ka liune’ebé hetan ona moras altamente kontajioza husi populasaun. Objetivu husi izolamentu mak atu prevene difuzaun moras ne’e nian ba ema ne’ebé ladauk hetan moras ne’e. Izolamentu bele iha forma rua: 1) tau pasiente ida mesak iha fatin ida ketak no nia labele iha kontaktu ho ema sira seluk; 2) tau hamutuk pasiente sira ne’ebé hetan moras ka patolojia hanesan iha fatin ida kontroladu. Ema sai husi izolamente kuandu hetan ona isin di’ak.

Nune’e karantina no izolamentu, rua ne’e hotu,mak medida sanitária atu prevene, hamenus, no bloka sirkuitu difuzaun moras korona nian.

Saida mak lockdown ninia benefísiu?

Nu’udar forma ida husi karantina, lockdown ninia benefísiu mak atu prevene difuzaun moras korona nian. Nu’udar estratéjia sanitária, lockdown fó tempu ba sistema sanitária atu bele hatan ba emerjénsia sein sobrekaregadu. Aleinde ne’e, lockdown ajuda diminui virus ninia transmisaun hodifo tempu ba mundu medisina nian atu hetan aimoruk no vasina ba virus korona.

Infelizmente nasaun barak no mesak nasaun boot de’it hanesan Itália, España, Fransa, Reiñu Unidu, aplika lockdown tarde demais. Hakfodak ba ema moras aumenta husi oras ba oras, nune’e mós ema mate konta ho minutu de’it. Sistema sanitária, no sira-nia sistema mesak ida the best (mellor) iha mundu, lakonsege atu hatan ba nesesidade no agora daudaun barak mak atu falla daudaun “à beira do colapso”. Fatin toba iha ospitál la to’o, ventiladór, kit atu testa moras, máskara, buat hirak ne’e hotu lasufisiente ona. Enfermeiru no doutór sira servisu lakoñese loron no kalan; pasiente fali aumenta ba beibeik to’o sira tenke aplika triage katak tenke hili, entre pasiente sira, kura sira balun de’it tuir kritériu ida ne’ebé moras todan liu ka iha situasaun balun tuir ninia utilidade sosiál. Doutór sira rasik sai vítima tan sasan atu proteje sira-an mós menus ou laiha ona.

Nune’e lockdownnu’udar instrumentu kautelár ajuda duni atu limita virus ka moras nia difuzaun maibé atu instrumentu ne’e efikáz presiza aplika nia lalais.Só nune’e bele evita katástrofe sanitária ho dimensaun bíblika no la tau nasaun iha situasaun apokalíptika nia laran.Nasaun hanesan Singapura no Hongkong (karik mós Korea Sul) bele sai nu’udar nasaun sira ne’ebé hatene ho matenek aplika sistema ne’e iha momentu ne’ebé adekuadu; iha momentu iha ne’ebé nasaun seluk ignora helavirus korona ninia perigu, Singapura ho diskrisaun estabelese ona protokolu oioin, inklui taka ninia fronteira lalehan, atu enfrenta perigu ne’e. Rezultadu mak sistema sanitária nasaun ida ne’e nian to’o agora sei bele hatan ba nesesidade no konsege duni limita virus nia difuzaun iha ninia teritóriu.

Lockdown hanesan iha fatin hotu-hotu?

Lae, lahanesan husi nasaun ida ba nasaun seluk. To’o agora eziste modelu rua: modelu lockdown Xina nian no modelu lockdown Italia nian.

Modelu lockdown Xina nian karakteriza ho buat hirak tuirmai ne’e: (1) sidadaun hotu, moras ka lae, tenke halo izolamentu domisiliáriu (katak izola an iha ida-idak ninia uma no laiha kontaktu ho rezidente seluk); (2) só ema ida de’it mak hetan autorizasaun atu kada loron tolu sai husi uma hodi ba hola sasan sira nesesidade lorloron nian; (3) kada sidadaun ninia movimentasaun hetan limitasaun rigoroza no kontrolada ho pena ne’ebé todan ba se mak halo violasaun.

Modelu Italia nian longra liu no karakteriza ho buat hirak tuirmai ne’e: (1) sidadaun ne’ebé tan (a) motivu servisu, ka(b) ezijénsia familiar no saude, ka (c) nesesidade lorloron nian (hanesan hola aihan) sei bele halo movimentu iha sidade ka teritóriu ida nia laran; (2) sidadaun ne’ebé sai husi uma tenke halo Autocertificazione (deklarasaun)ida iha ne’ebé nia deklara motivasaun, indika enderesu ka fatin ne’ebé nia atu ba no asina deklarasaun ne’e ne’ebé nia sei hatudu ba polísia se karik polísia husu nia; (3) sidadaun ne’ebé sai sein motivasaun klara ka deklara lia bosok iha ninia Autocertificazione hetan  multa husi € 400 to’o € 3.000.

“Containment” no “mitigation” katak sa?

Iha situasaun emerjénsia sanitária hanesan pandemía, estratéjia ne’ebé governu sira aplika atu enfrenta situasaun nune’e mak containment(kontensaun ka limitasaun) no mitigation(hakmaan).Nasaun sira hanesan Xina no Itália enfrenta pandemía moras korona ho instrumentu rua ne’e.Métodu rua ne’e tulun atu minimizainfesaun ka moras ninia nível (extent) no velosidade (rate).

Containment refere ba klibur insiativa ka asaun hodi ne’ebé ita limita moras ninia difuzaun.Containment envolve asaun hodi identifika moras ninia difuzaun hafoin hatama iha karantina no izolamentu ema hirak ne’ebé hetan ona moras ne’e ka hirak ne’ebé iha probabilidade sei hetan moras ne’e.Lockdownmós meiuz ida husi containment.Maibé atu hetan rezultadu di’ak containment tenka akompaña ho mitigation.

Mitigation refere ba asaun sira atu hakmaan (mitigate) konsekuénsia sira husi pandemíamoras korona COVID-19.Mitigation bazeia ba idea katak 1) ita karik sei labele hatuun nível transmisaun virus nian to’o zero; 2) nune’e ita tenke hanoin ona oinsa atu prepara ospitál sira no komunidade atu limita ninia transmisaun hodi nune’e hakmaan ninia konsekuénsia sira.Mitigationenvolve social distancing (hanesan taka eskola no inisiativa sira ne’ebé halibur ema barak),proteje pesoál sanitária sira (enfermeiru no doutór sira), prepara ospitál sira atu bele asiste pasiente foun ne’ebé sei mai, fó garansia ekónomika ba empregadu sira no emprezáriu kiik sira, no aplika modalidade ne’ebé adekuadu atu mantein prosesu didátiku no aprendizájen estudante sira nian. Iha italia, n.e., insiativa mitigation ne’ebé governu italianu uza mak: 1) insentiva smart workingiha uma, 2) insentiva eskola sira atu halo lisaun liu husi plataforma online no virtual, 3) atu fasilita ne’esira husu ba servisu streaming online sira hanesan Youtube, Netflix, Amazon prime video, atu hatuun kualidade sira-nia streaming nune’e lahalo todan internet, 4) Voucher baby sitterkatak fó subsídiu ba família sira, liuliu hirak ne’ebé agora tenke servisu hanesan enfermeiru, atu bele selubaby sitter ba sira-nia oan sira, 5)subsídiu ba empregadu sira ne’ebé lakon servisu, 6) antisipa osan pensaun ka reforma nian, nsst. Iha Europa no Estadus Unidus, n.e., ikus-ikus ne’e, nu’udar forma ida husi mitigation hahu hanoin atu aplika intervensaun finanseira ida ne’ebé to’o agora iha de’it teoria (ema ida ladauk aplika to’o momentu ne’e):helicopter Money(ekonomista amerikanu Milton Friedman mak halo populár termu ne’e!), katak banku sentrál fahe osan gratuitamente ba sidadaun sira ho esperansa sei aumenta inflasaun no dudu ekonomia ba oin.

Nasaun Timor ofisialmente deklara ona estadu emerjénsia nian nune’e tenke ona tau iha kampu containment no mitigation. Iha faze kontensaun nian (containment) ladauk to’o social distancing, bandu ema atu labele sai husi uma, tau ema husi rai liur iha karantinamaibé mós tenke buka no identifika iha populasaun nia leet hirak ne’ebé iha ona kontaktu ho pasiente pozitivu moras COVID-19, hatama mós sira iha karantina hodi garante katak sira labele da’et moras ba ema seluk.Se lae hirak ne’e agora daudaun livremente infeta ema sira seluk.Ida ne’e importante no urjente. Nasaun europa sira falla iha ne’e! Ita labele monu ba kuak ne’ebé hanesan no ita labele permite halo fallansa ne’e tamba ita-nia sistema sanitárialakon dook tinan rihun sanulu husi nasaun sira europa nian (mezmu nune’e sira sei hetan difikuldade boot!). Nune’e mós hamutuk ho containment ita presija aplika prosedura mitigation nian. Inisiativa balun ne’ebé temi iha leten bele sai matadalan mai ita.

Pasiente “zero” katak sa?

Pasiente zero (hanaran mós, eroneamente,index case; ninia sinónimu mak primary case) mak termu ne’ebé ema uza atu hanaran ema dahuluk ne’ebé hetan infesaun husi virus ka baktéria nune’e provoka epidemía. Ho análize jenétika no estudu epidemiolójiku, sientista sira bele identifika se mak foufoun dezenkadeia epidemía ida. Identifika pasiente zero tulun atu kompriende oinsa, bainhira no tamba sa epidemía ida hahu. Koñesimentu ida ne’e tulun atu bele prevene difuzaun moras nian no epidemía hanesan iha futuru.

Iha kazu moras COVID-19, pasiente zero mak katuas ida iha Wuhan ne’ebé hetan dignóstiku ho moras ne’e iha 1 dezembru 2019. Estudu kona-ba pasiente zero ne’e seidauk finál. Bele mós iha futuru deskobre katak la’ós nia mak pasiente zero maibé ema seluk.

Se mak “kazu suspeitu”?

Ema ne’ebé tama iha kategoría kazu suspeitu mak:

  • Ema ne’ebé hetan infesaun respiratória todan, hamutuk ho ne’e prezente mós síntomu ida husi hirak tuirmai hanesan mear, isin manas no difikuldade respiratória; molok síntomu ne’e mosu no loron 14 antes,ema ne’e halo ona viájen ruma ka rezidente iha nasaun /teritóriu iha ne’ebé mak iha ona transmisaun virus korona; no bainhira laiha etiologia(simplesmente: kauza) seluk ne’ebé bele esplika loloos ninia kuadru klíniku; ka
  • Ema ho infesaun respiratória naran de’it ne’ebé todan no iha ona kontaktu, durante loron 14 molok síntomu ne’e mosu, ho “kazu provável” ka ho “kazu konfirmadu” husi moras COVID-19; ka
  • Ema ho infesaun respiratória todan liu (ho mós isin manas no síntomu balun moras respiratória nian hanesan mear no difikuldade respiratória) ne’ebé presija tama ospitál no laiha etiologia(simplesmente: kauza) seluk ne’ebé bele esplika loloos ninia kuadru klíniku.

Ema ne’ebé sai “kazu suspeitu” presija hala’o ezame diagnóstiku.

Se mak “kazupozitivu”?

“Kazu pozitivu” mak ema ne’ebé liu husi teste espesífiku moras COVID-19 nian hatudu prezensa virus SARS-CoV-2 iha ninia isin. Ema ho “kazu pozitivu” bele sintomátiku, katak nia hatudu síntomu sira moras COVID-19 nian, bele mós asintomátiku, katak nia lahatudu síntomu sira moras korona nian. Tuir peskiza ikusliu, ema “kazu pozitivu” asintomátiku mós bele da’et moras ba ema hotu ne’ebé iha kontaktu ho nia.

Se mak pasiente ne’ebé “klinikamente isin di‘ak ona”?

Pasiente ne’ebé “klinikamente isin di‘ak ona” husi COVID-19 mak pasiente ida, ne’ebé foufoun iha manifestasaun klínika /síntomu (hanesan isin manas, mear, kakorok moras,dispnea –ka difikuldade respiratória– no, iha kazu grave,pneumonia ho insufisiénsia respiratória)  ne’ebé haka’it ho virus SARS-CoV-2, sai tiha fali asintomátiku. Ema ne’ebé “klinikamente isin di’ak ona” bele hetan rezultadu pozitivu iha ezame ba SARS-CoV-2.

Nune’e “klinikamente isin di’ak ona”refere ba situasaun iha ne’ebé ema moras laiha ona síntomu sira. Maske nune’e, nia bele móssei pozitivu hela husi virus korona. La’ós automatikamente sai negativu husi virus.

Se mak pasiente “isin di’ak ona”?

Pasiente “isin di’ak ona” husi moras korona mak ema (pasiente) ne’ebé lamanifesta ona síntomu sira infesaun COVID-19 nian no ne’ebé hetan rezultadu negativu husi virus SARS-CoV-2dala rua iha ezame rua ne’ebé halo tuituirmalu ho distánsia oras 24 ida husi ida seluk.

Ikus liu, situasaun difisil bele halo itasai umanu liu tan, bele mós halo ita sai monstru.Bele hatudu momoos ita-nia sorin di’ak, virtuozu, no mós sorin aat, sala no foer.Nune’e iha emerjénsia COVID-19 ita hotu hakaas an sai ema ne’ebé di’ak no umanu no evita sai ema aat.Só nune’e de’it ita bele manan luta hasoru moras aat ne’e. Só bainhira ita hakaas an aturespeita malu, kompriende malu, iha solidariedade ba malu; só bainhira ita, maske iha emerjénsia nia laran, tane aas nafatin valór demokrasia nian hanesan liberdade no justisia; só bainhira ita evita atitude brutál no violénsia (akontese daudaun iha nasaun balun polísia no militár reprime ho violénsia ninia sidadaun hodi naran emerjénsia nian; haluha tiha katak iha nasaun demokrátika tribunál, la’ós polísia, mak julga ema sala ka loos no fó pena); só bainhira ita moris nu’udar ema edukadu no kulturalmente formadu; só bainhira ita hatene moris di’ak ka dekorozu.Só nune’e de’it ita bele manan hasoru pandemía. “It may seem a ridiculous idea, but the only way to fight the plague is with decency”, nune’e filózofu franseze A. Camus hakerek iha ninia livru The Plague.Sín, moris ho desénsia (decência) mak dalan atu kombate hasoru moras.Parese ridíkulu, maibé dalan ida de’it atu funu hasoru pestilénsia mak ho desénsia!

 758 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Pergunta no resposta Kona-ba Terminolojia sira …” A few seconds ago
Lee Mós :
Mákina Anestezia Iha Ospitál Referral Maubisse Avaria

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No