ADVERTISEMENT

OMS Realiza Soru-mutu Nivel Alto Kona-ba Planeamentu Familiár

Mario da Costa - Saude
Jornalista : Mariano Abi
Editor : Mario da Costa
  • Share
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, foto hamutuk ho reprezenta OMS hosi Nasaun 9 iha Timor-Leste, Kuarta (30/11), Imajen TP/Mariano Abi

DILI (timorpost.com) — Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), hamutuk ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, akompaña husi Ministériu Saúde (MS), Maria Odete Belo, realiza soru-mutu nivel alto hodi ko’alia kona-ba planeamentu familiár.

Soru-mutuk Tékniku Rejionál OMS Sudeste Aziátiku nian ne’e kona-ba Planeamentu Família no Kuidadu Abortu Komprensivu hodi Aselera Redusaun Mortalidade Materna hahú ohin iha Dili. Soru-mutuk ne’e halibur peritu sira husi OMS, ofisiál Governu sira no parte interesada xave sira husi nasaun 10 iha Sudeste Aziátiku, inklui Bangladesh, Bhutan, India, Indonézia, Maldives, Myanmar, Nepal, Sri Lanka, Tailándia no Timor-Leste, hodi halo deliberasaun no ko’alia liu kona-ba esforsu sira atu hadi’a asesu ba intervensaun Planeamentu Familiár iha rejiaun ne’e.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Diretór Rejionál OMS nian ba Sudeste Aziátiku, Poonam Khetrapal Singh, liuhusi diskursu espesiál ne’ebé reprezentante OMS nian Arvind Mathur, hato’o katak, ida ne’e hanesan soru-mutuk tékniku nivel aas, dahuluk husi OMS ne’ebé organiza iha Timor-Leste.

Nia dehan, ne’e relevante tebes, tanba konsidera katak Saúde Inan no Oan nu’udar pilár rejionál ida husi rejiaun OMS iha Sudeste Aziátiku no dezafiu sira ne’ebé kauza husi pandemia COVID-19 ba intervensaun alvu sira, atu restaura hikas programa hirak ne’e haktuir nia tempu no funsaun loloos.

“Durante dékada rua ikus ne’e, Rejiaun Sudeste Aziátiku halo ona progresu boot, atinje redusaun 57.3% iha mortalidade Inan kompara ho 38% globalmente, haktuir ninia pilár importante kona-ba redusaun mortalidade Inan no alkansa kobertura Saúde Universál,” nia relata.

Lee Mós :
CNRT Manan iha Sentru Votasaun Balibar

Reprezentante OMS ba Timor-Leste, Arvind Mathur, dehan husi númeru mate hotu-hotu 94%, mai husi nasaun sira ho rendimentu ki’ik no médiu.

“Ita tenke aselera esforsu atu hamenus mortalidade, ne’e soru-mutuk tékniku rejionál iha plataforma ida atu fahe sira-nia prátika di’ak sira, halo planu ba oin atu hametin serbisu iha prosesu hamenus mortalidade Inan iha rejiaun ne’e,” nia hateten.

Diretora Departamentu Família, Jéneru no Kursu Moris, OMS Rejiaun Sudeste Aziátiku, Neena Raina, afirma serbisu planeamentu familiár ne’ebé la adekuadu nafatin aas iha rejiaun ne’e, inklui dezafiu sira ne’ebé prevalente hanesan espasu ne’ebé la sufisiente entre isin-rua, isin-rua ne’ebé la hakarak, no abortu ne’ebé la seguru.

Dezafiu seluk ne’ebé prevalente mak demanda ne’ebé menus ba serbisu planeamentu familiár no uzu kontraseptivu iha nasaun sira ho taxa fertilidade ne’ebé aas.

Delegadu sira ne’ebé partisipa iha Soru-mutuk Rejionál ne’e sei diskute kestaun sira ne’ebé prevalente no lori solusaun atu rezolve dezafiu sira ne’e.

“Ita-nia jornada ba kobertura Saúde Universál bele realiza de’it bainhira ema vulneravel liu, hanesan Feto no Labarik hetan protesaun,” nia dehan.

Iha biban hanesan Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hatete iha diskursu katak, la aseitavel ba sosiedade ka nasaun ruma atu iha taxa mortalidade ne’ebé aas ba Inan no labarik sira.

Lee Mós :
Líder sira Konsentra iha Uma Fukun

“Abortu ne’e asuntu kompleksu no dala barak hetan krítika. Iha nasaun sira hanesan Timor-Leste, ida ne’e kompleksu liu. Maibé ha’u fiar katak, labele iha lei ida ne’ebé halakon Inan sira-nia direitu atu kontinua sira nia isin-rua ka lae,” nia subliña.

Enkuantu iha entrevista Xefe Estadu, dehan programa ne’e hanesan programa hotu-hotu ne’ebé ko’alia kona-ba Inan feton no kosok oan sira, hotu-hotu ne’e importante tebes-tebes labele haree de’it iha parte ida.

“Tanba ne’e mak ita haree programa barak MS nian iha buat ne’ebé diretamente ligadu ho Saúde, Médiku no iha mós ligadu ho nutrisaun Saúde Inan nian haree ba susu-been Inan nian labele ba liu formula,” Xefe Estadu relata.

PR Horta aumenta, iha Family Planing tanba iha tradisaun Timor nia istória oan barak tebe-tebes, moris kada tinan ida ou kada fulan 9 família ida iha oan na’in-10 no na’in-5, kuitadu inan ne’e Saúde la di’ak, susu-been la aguenta buat sira ne’e hotu mak bolu dehan Femenin Planing.

“Programa ne’e di’ak tebe-tebes halo deteta ba prevensaun ba moras kankru, ne’e grave tebes, feto barak hetan ida ne’e, sorte agora iha ona prevensaun vasina, hodi kontra kankru ne’e. Ida ne’e mak programa kompletu kona-ba Family Planing,” Xefe Estadu dehan.

Lee Mós :
Postu no Sentru Saúde Iha Suai Balun Menus Ekipamentu, Pesoál Saúde

Nia subliña, dala-ruma iha abortu ida ne’e, lei ko’alia klaru ba ida ne’e, lei permite kuandu ida ne’ebé iha justifikasaun konforme lei ne’e estabelese atu nune’e evita, tanba feto balu ne’ebé iha oan hakarak halo abortu ne’e, halo arbiru de’it labarik ne’e mate Inan-aman mós mate ida ne’e mak ko’alia kona-ba Family Planing hodi redús.

Iha Biban hanesan Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hatete ba tempu ida ne’e espesialmente ba iha programa Planeamentu Familiar no mós kona-ba Care Abortion, sira husu Timor-Leste para bele halo atividade iha Timor.

“Entaun la’ós ita mak kombate enkontru ne’e, maibé OMS mak hala’o enkontru ida ne’e, tanba ita fó fatin ba sira hodi bele halo iha ita-nia nasaun. Nune’e prontu sira halo no ita ajuda sira no serbisu hamutuk ho sira ne’ebé sira organiza ne’e iha ita-nia rai,” Ministra Odete relata.

Ministra ne’e aumenta, nasaun ne’ebé iha ne’e, ita iha nasaun 11, atualmente Timor-Leste iha nasaun 9 mak iha ne’e, Myanmar ho Korea mak la marka sira-nia prezensa.

 2,149 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “OMS Realiza Soru-mutu Nivel Alto Kona-ba Planea…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No