ADVERTISEMENT

Santo Inácio de Loyola: Pekador, Konvertido, Soldado, Peregrino no Santo “Hare buat hotu foun iha Kristo”

Timor Post - Opiniaun · Relijiaun
  • Share
Hakerek Na'in: Luis Pereira, SJ

Partilha konaba enceramento Tinan Inaciano no Festa Santo Inácio de Loyola 2022)

Kontexto!

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Companhia de Jesus konhecido ho naran Jesuíta, dedika tinan ne’e, hahu husi 20 de Maio de 2021 ba to’o 31 de Julho de 2022 núdar tinan inaciano hodi selebra Santo Fundador Inacio de Loyola nia konversaun ba tinan 500 no nia kanonizasaun ba tinan 400. Tema ne’ebé guia selebrasaun tinan tomak mak “Para ver novas todas as coisas em Cristo/haré buat hotu foun iha Kristo”.

Jesuita sira no familia Inaciana ou ema hotu ne’ebé ligado ho Jesuita sira no espiritualidade Inaciana nian, organiza atividade oi-oin atu bele selebra momento-tinan grasa ida ne’e. Iha seminario/palestra oi-oi inklui webnar; ne’ebe organiza husi eskola no instituisaun Jesuita nian liu-liu iha Kasait: Loyola no ISJB ho tema haré buat hotu foun iha Kristo; discernimento; historia konversaun Santo Inacio nian. Alem ne’e, iha mós Loyola festival ho kopetisaun oi-oin núdar ‘modos’ atu tulun ema bele festeza tinan refere, maibe, liu-liu tulun ema ba konversaun pessoal ida inspirado husi Santo Inacio nia konversaun rasik.

Ba Companhia de Jesus iha rai doben Timor Loro-Sae, tinan tomak ne’e, tinan grasa ida, tinan ksolok ida iha ne’ebé ita loke ho ordenasaun sacerdotal ba nain lulik foun timor oan nain tolu (ida mak ha’u ata rasik) no taka mós ho ordenasaun sacerdotal ba nai lulik foun nain rua tan.

Ha’u hakarak partilha pontos balun iha semana enceramento ba tinan inaciano no Festa Santo Inacio nian ne’e, ne’ebé sei monu iha 31 de Julho mai.

  1. Inigo Lopes de Loyola: pekador konvertido!

Moris iha Azpeitia, Espanha iha loron 23-10-1491. Nia mak oan mane ikun husi maun-alin 13. Nia simu batismo wainhira sei kík ho naran Inigo. Ho tinan kík, nia  tama ona iha vida militar.  Nuné, ho tinan 26, Inigo famozu ona hanesan funu nain. Iha nia autobiografia deskreve nia núdar “tiha sido um homem vaidoso do mundo”.    Iha tinan 1521 núdar soldado , nia depende Pamplona husi forsa Frances. Iha defeza ne’e, Espanha lakon no Inigo kanek todan. Nia passa fulan 8 iha kama laran hodi halo rekuperasaun ba nia ain ne’ebé konaba husi Kainaun/cannonball. Liu tiha rekuperasaun, nia halo peregrinasaun ba Jerusalem. Iha nia pregrinasaun ne’e, nia deskobra katak atu bele tulun ema diak liu tan ho nia esperiensia espiritual, nia preciza estuda. Nuné, nia ba estuda Filosofia no Teolojia iha Paris iha ne’ebé nia halibur malu ho belun sira nain 9 seluk hodi funda Ordem Religioso ida naran Companhia de Jesus. Nia simu ordenasaun husi papa Paulo III. Nia mate iha Roma iha 31 de Julho de 1556.  Iha tinan 1622, Papa Gregorio XV kanoniza nia núdar santo ida. Nia festa universalmente selebra iha loron 31 de Julho.

Lee Mós :
Ohin Komísiu Fretilín Iha Dili, Organiza Kamioneta Besik 300

a). Funu iha Pamplona

* Antes Pamplona!

Inigo de Loyola mak asuwain korte nian. Viadoso iha hahalok, matenek iha uza armas, determinado iha mehi, Jeitojo iha hatais, valente iha aproximasaun. Mehi hakarak sai soldado excelente no iha fen ne’ebé mak bonita liu. Mehi cavaleiro sira nian. Mehi funu nain sira nian. Mehi ás no normal ida. Ho mehi sira ne’e, wainhira rai Franca hakarak funu kontra rai Espanha hodi hadau Pamplona, Inigo hamrík hodi konvence liurai hodi funu hasoru Franca mesmo tropa Espanha nian kík iha numero. Iha funu ne’e, Espanha lakon no Inigo hetan kanek todan. Kainaun kona iha nia ain no halo nia paralizado.

* Depois Pamplona

Kainaun musan ida iha Pamplona naton ona atu muda Inigo lopes de Loyola, ba Inacio de Loyola; husi pekador ida, ba pregador ida; husi vaidoso ida, ba santo ida; husi soldado liurai mundo nian ida, ba soldado liurai eterno nian ida. Kainaun musan ida lori Inigo tama iha nia an rasik, hetan versaun ida lolós konaba nia an, deskobre ninia pontensialidade no lori nia ba diresaun ne’ebe mak diak liu: núdar soldado Kristo nian. Tamba ne’e, Inigo sai ema foun ona ho espirito Magis (halo liu tan).

  1. Konversaun: mudansa iha hanoin, Lia-Fuan, Fuan no hahalok!

Inácio nia konversaun hahu husi tempo sira rekoperasaun ba nia ain ne’ebé  kanek. Iha kama leten, leitura ba livros sai nia belun diak. Isin mak paralizado, hanoin lae ida. Nia kontinua hamrók ba konhecimento. Nuné, nia husu tan livros. Maibé, livro sira ne’ebé nia gosta (romances), nia le hotu ona. Nuné, sira fo ba nia livro rua ne’ebé sei falta: Vita Cristi no flos sanctorum (vida Kristo nian no santo sira nian). Livro rua ne’e, provoka iha nia an ou hamosu pergunta: se Saun Francisco bele halo ida ne’e, ha’u mós bele. Se Saun Domingos bele halo ida ne’e, ha’u mós bele.

 

Husi ne’e, nia hahu ona tetu movimento espirito sira iha nia-an. Nia hahu haré moris foun ida, nia hahu hetan sentido no objetivo lolós husi nia moris. Nia hahu konhese Jesus, hahu hadomi nia no decide hakarak lao tuir nia hanesan santo sira halo. Nia hahu halo pregrinasaun ba Jerusalém. Iha dalan, nia para iha Montserrat iha ne’ebé, iha Nain Feto nia futar oin, nia entrega nia surik no unuk funu nian. Ida ne’e simboliza nia muda nia moris tuan ba moris foun ida. Husi ne’eba, nia kontinua lao ba Manresa, iha ne’ebé nia hetan vizaun iha mota kardoner. Iha vizaun ne’e, Inácio haré Maromak Trindade no Inan Maria Virgem. Nia labele explika ho lia-fuan experiensia espiritual ne’e. Maibé, experiensia ne’e loke nia horizonte no halo nia kumprende liu tan nia misaun no nia existensia.

Lee Mós :
Ho Domin Iha Domin No Tan Domin Buat Hotu Sai Kmán “Ha’u nia todan mamar, ha’u nia naha kmán”

Konversaun lori mudansa iha hanoin, iha lia fuan, iha fuan no iha hahalok.

Livro 2 no kainaun 1 naton ona atu muda Inigo ba Inácio/Ignatius. Husi Soldado Lucifer nian ba soldado Kristo nian, husi Pekador ba santo. Será ke, ha’u preciza ‘livros ka kainaun’ ruma atu bele mudá ha’u nia moris hanesan povo doben rai ida nian ou simplesmente dehan ita preciza konverte an iha saída núdar Timor oan?

  1. Jesus-Kristo mak sentro moris nian!

St. Inácio ho Saun Paulo be nia karta ita sei rona iha segunda leitura  iha festa Santo Inácio nian, iha ponto komun ida mak sira nain rua husik sira nia an konskista husi Jesus-Kristo. Tambá Jesus konskista sira, sira tau Nia núdar sentro iha sira nia moris.

St. Inácio tau Jesus-Kristo núdar referensia sentral iha nia moris, ba Companhia de Jesus ne’ebé nia funda ho nia belun sira. Nia hanaran Companhia de Jesus (de Jesus katak Jesus nian). Ne’e katak Nia serbi deít ba Jesus-Krsito. Serbi Jesus-Kristo IHA, BA no HO Igreja. Ita la bele lao tuir Jesus-Kristo laós iha Igreja no la ho Igreja. Tan ne’e mak Jesuita sira iha voto obidensia especial ba amu papa núdar sucesor Jesus-Kristo nian, Apostolo sira nian.

Oinsá ita tau Jesus-Kristo no Igreja núdar sentro ita nia moris? Iha festa Santo Inácio nian, ita sei le evanjelho Saun Lukas iha ne’ebé nia koloka pergunta ida: TEBES DUNI, MANAN SAIDA WAINHIRA EMA MANAN MUNDO TOMAK, MAIBE IKUS MAI LAKON NIA-AN? Husi livro Deuteronomio, Moises husu povo atu hadomi Naí Maormak, lao tuir nia dalan, halo tuir nia ukun fuan atu manan grasa moris, moris sai wain ou bensaun naresin iha rai no iha lalehan. Ide ne’e mak ita ita nia misaun no bensaun: Ad Maiorem Dei Gloriam (AMDG). Wainhira ita halao ita nia misaun ho diak no simu bensaun Nai Maromak nian, ita konforma-an/konfigura-an neneik no beibeik ho Jesus-Kristo iha Espírito-Santo. Só nuné deit mak ita hahu haré buat hotu foun iha Kristo.

  1. Haré buat hotu foun iha Kristo!

Lema ne’ebé Jesuita sira hili ba selebrasaun tinan inaciano ne’e hanesan ita dehan iha leten katak haré buat hotu foun iha Kristo. Jesus-Kristo mak Maromak Oan ne’ebé mai soi humanidade iha nia totalidade. Basá, IHA Nia, HO Nia, ita hotu sai Maromak oan ona. Iha Nia no ho Nia, buat hotu foun ona.

Lee Mós :
DEKLARASAUN RENDIMENTU BENS & INTERESSES NUDAR MEDIDAS PREVENTIVA HODI IVITA KONFLITU  INTERESSES IHA AUTORIDADE PÚBLIKU

Tamba ne’e, Inacio hanorin ita atu haré buat hot-hotu iha Maromak no Maromak iha buat hot-hotu. Signifika katak Nai Maromak prezente no serbiso iha kriatura no kriasaun, visivel no invisivel, ita ida-idak nia istoria, nasaun no igreja nian. Ita preciza haré koneksaun no relasaun entre realidade sira moris nian ho Nai Maromak. Atu bele hare ho diak, ita preciza dispoziciona ita an: sentidos abertos, haré no rona atento/senstivos ba realidades. So nuné deit mak ita bele kapta Maromak nian lian.

Haré Nai Maromak iha buat hotu signifika haré no hasoru Nia iha dalan/maneira pessoal. Maromak besik ho ita, laós dók. Nia acesivel ba ita hotu. Maromak involve iha mundo no ita nia moris. Nia tau matan, kuidado, no hadomi ita la ho kondisaun.

Saida mak ita preciza? konhese Jesus,  hakoak nia valores, enkarna nia hanorin sira sei lori ita ba haré buat hotu foun. Iha musika portgues ida ne’ebé ita traduz ba tetum dehan: “hadomi hanesan Jesus hadomi; mehi hanesan Jesus mehi; hanoin hanesan Jesus hanoin,; moris hanesan Jesus moris; sente hanesan Jesus sente; hamnasa hanesan Jesus hamnasa.

  1. Misaun!

Wainhira ita koloka Jesus núdar sentro ita nia moris ona, ita sei la tur hakmatek. Basá, ita haré laós ona ba ita an. Maibé, ba ema seluk. Ita lao sai ba serbi ema seluk hanesan Inacio halo. Ita hakarak halo ema seluk sente no experiensia domin ne’ebé ita simu husi Jesus-Kristo. Ita partilha ba malu nudar maun-alin ita nia ‘riku-soin sira’. Misaun sai prioridade ita hotu nian. Ita hahu lolo liman ba ema seluk tulun hari sociedade fraterno ida tuir amu papa Francisco nian hanoin. Nuné iha buat hotu hadomi no serbi. (em tudo amar e servir).

Rezumo!

Haré buat hotu foun iha Kristo: a). Konhese Inacio de Loyola no Jesus-Kristo. b). Sentidos abertos atu precebe no transforma realidades moris nian. c). Asume ita rasik nia limitasaun sira.  d). Deskobre Nai Maromak horik/hela iha kriasaun tomak, akontecimento sira, iha ita nia vida pessoal no komunitaria. So  nuné deit mak ita halo tinan Inaciano no Festa St. Inacio de Loyola nian iha sentido no hetan sentido ne’ebé mak klean ba ita. Se Inacio bele, ita mós bele. Inacio de Loyola: pekador, konvertido, soldado, peregrino no santo. AMDG! Boas Festas ba ita hotu. Hakoak bót Inacio de Loyola  nian husi Monserrat, Kasait!(lupersj)

Hakerek nain Jesuita, hela iha Monserrat-Kasait, Liquiçá no Full-time lecturer iha Instituto São João de Brito (ISJB), Kasait-Liquiçá!

 6,976 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Santo Inácio de Loyola: Pekador, Konvertido, So…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No