Dili (timorpost.com)—Vise Ministru Interior ( VMI), António Armindo, husu hatete governu foun mai atensaun makaas ba Unidade Polísia Maritima iha futuru hodi bele hala’o kna’ar ne’ebé di’ak liu tan liu-liu halo kontrolu ba peska illegal sira iha Tasi Timor.
“Ita husu atu governu foun ne’ebé sei mai bele kontinua tau atensaun hodi sosa Ro patrula ne’ebé adekuadu hodi bele uza ba operasaun no kontrolu ba ita nia tasi ho másimu, liuliu iha parte kosta súl ne’ebé riku tebes ho ikan no riku soin seluk”, Vise Ministru Interior António liuhosi diskursu hafoin partisipa serimónia aniversáriu UPM iha Sionál Dili, Sábadu (27/05/2023).
Nia dehan, tuir dadus hosi Ministériu Agrikultura no Peska katak iha tinan 2018-2020 Timor nia nasaun lakon osan 11,728,470.00 USD iha de’it tinan tolu nia laran, tanba movimentasaun Ro illegais hamutuk 224 ne’ebé halo peska illegal hodi na’ok ikan porvolta 288,998 tonelada iha tasi Timor.
“Situasaun ida ne’e akontese, tanba limitasaun ekipamentu apoiu ne’ebé ita nia unidade ida ne’e hasoru, no espera sei rezolve iha governu foun mai ne’e”, nia tenik.
Iha imi nia loron aniversáriu ida ne’e, lori Ministru Interior no Primeiru Ministru nia , hakarak fó parabéns ita boot sira hotu ba imi nia servisu no dedikasaun tomak ne’ebé imi hatudu ona durante ne’e.
“Ha’u fiar katak, unidade ida ne’e sei sai di’ak liután hosi tempu ba tempu no sai solidu liu tan hodi asegura seguransa ita nia maritima no mós fó Liberdade ba ita nia peskadór sira hodi halo atividade iha tasi laran inklui movimentasaun tomak iha ita nia tasi leten, parabéns no susesu liu tan ba Unidade Polísia Maritima”, nia akresenta.
Vise Ministru Interior ne’e dehan, loron ohin sai kontinua sai sasin ba ezisténsia hosi Unidade Polísia Marítima, tanba bele kompara hanesan labarik ida karik, nia hahú joven daudauk no tasak ba daudauk ona iha mentalidade no kapasidade entermus intelektualidade no mós profisionalizmu nian.
Unidade ida ne’e hola papél importante tebes hodi tau matan area tasi ne’ebé ho luan porsentu 84,02 hosi rai maran ne’ebé iha riku soin oioin iha tasi laran no mós tasi okos.
Tuir nia, iha parte seluk, mezmu hasoru difikuldade oioin iha parte ekipamentu apoiu sira, hanesan limitasaun ba Ro boot hodi halo patrullamentu ho rotina, espíritu servi kontinua manas iha Unidade ida ne’e nia fuan.
Ida ne’e bele haree hosi sira nia prestasaun durante ne’e. Governu liuhosi Ministériu Interior durante ne’e halo mós esforsu lubuk ida hodi apoiu unidade ida ne’e, hanesan kontinua tau prioridade ba iha manutensaun ba Ro UPM nian no mós Ro Kay Rala, hodi kontinua halo operasaun.
Alende ne’e nia informa, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa, hatete hanesan Instituisaun Estadu atu defende legalidade demokrátiku, garantia seguransa ba ema ho nia sasán sira no asegura direitu liberdade ema nian tuir termu konstituisaun no iha lei sira.
“PNTL mós iha nia planu estratéjia ida ba futuru planu 2023-2030, planu ida ba dezenvolvimentu sustentavel ba polisiamentu iha Timor-Leste, ne’ebé define ona nia misaun, vizaun no valores, Planu ida ne’e estabelese ita-nia objetivu no diresaun estratéjiku ne’ebé luan hodi responde ba PNTL nia misaun prinsipál sira ne’ebé atribui responsabilidade tuir lei hodi servi ita nia komunidade iha Timor-Laran tomak”, nia subliña.
“Ha’u au ho Segundo Komandante Jerál nia tomada de posse mai kedas ho ami nia prioridade lima ne’ebé sai hanesan mata dalan ida ba dezenvolvimentu instituisaun ida ne’e mak hanesan hadi’a jestaun institusionál, haforsa lejislasaun, kooperasaun institusionál, hadi’a atendimentu públiku no hametin pás, estabilidade seguransa interna”, nia dehan.
Enkuantu Unidade Polisia Maritima (UPM) hanesan Unidade Espesiál ne’ebé iha responsabilidade hodi asegura vijilánsia, patrullamentu no halo fiskalizasaun iha liña Kosteira no domíniu públiku marítimu iha ámbitu ba prevensaun no kombate kriminalidade em jerál no mós ilísitu sira seluk.
Unidade ida ne’e estabelese hosi UNPOL iha loron 10 fulan Maiu tinan 2001 ne’ebé hamriik tuir estrutura responsabiliza ba iha Border Servisu inklui UPF no Departamentu Migrasaun hafoin iha tinan 2005 Unidade ida ne’e hamriik ketak tanba haree katak iha importánsia atu halo kontrolu ida másimu iha area tasi nian ne’ebé responsabiliza diretamente ba iha Adjuntu Komandante Jerál Operasaun iha tempu ne’ebá.
Ohin loron sai hanesan unidade especial ketak ida ne’ebé responsabiliza diretamente ba iha Komandante Jerál PNTL tuir Lei Orgánika foun nu.55/2022 loron 3 fulan Agostu. Ne’ebé atribui kompeténsia tuir Artigu 77 hanesan, prevene no kombate kriminalidade inklui tráfiku droga, peska ilegál, tráfiku uman, terrorizmu no pirataria.
Prevene no kombate imigrasaun ilegál sira, asegura area kosteira no domíniu públiku maritima, proteje ambiente mariñu, prevene no kombate polusaun mariñu, salvaguarda vida umana iha tasi, protesaun civil iha tasi no area kosteira, protesaun saúde públika no Vijilánsia maritima.
1,302 total views, 3 views today






