ADVERTISEMENT

Fundador FALINTIL no Aniversariu ba-dala 45

Timor Post - Opiniaun
  • Share

(Artigo Ida Ne’e Kontinua Haburas Espritu FALINTIL Nian Iha Sosiedadade)

Husi: Moisés Vicente

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ohin FALINTIL halo nia aniversário ba dala 45, (20 de Agosto de 1975 no 20 de Agosto de 2020). Saida maka signifikadu husi FALINTIL? FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional Timor-Leste) ne’ebé hamriik iha 20 Agostu 1975 liubá. Habadak nia naran FALINTIL, depois ida ne’e Falintil-Forças da Defesa de Timor-Leste ou FALINTIL-FDTL ou F-FDTL mak Forsas Armadas Timor-Leste nian ne’ebé moris husi FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional Timor-Leste) ne’ebe hari iha 20 Agostu 1975. FALINTIL-FDTL hamriik iha UNTAET nia tempu iha loron 1 Febreiru tinan 2001 liubá. FALINTIL iha tempu invasaun Indonesia kuiñesidu hanesan Frente Armadas ba Libertasaun Nacional Timor Leste hamutuk ho frente rua tan maka Frente Klandestina no Frente Diplomatika. Iha tempu ne’ebá FALINTIL fahe ba (região) hat. FALINTIL região I maka reprezenta Lospalos (Lautem) deit. FALINTIL região II maka reprezenta Baucau, Viqueque. FALINTIL região III maka reprezenta Manatuto, Manufahi, Aileu, Ainaro. No FALINTIL região IV maka reprezenta Bobonaro, Ermera, Covalima, Liquiça no Oecusse. Dili sai hanesan Centru (pusat), nune’e rede Clandestina sira bele lori aimoruk moras nian, lori kartus musan ka lori kilat, pistola hadau iha militar Indonesia sira hodi ba entrega ba maun FALINTIL sira iha ailaran. Nune’e mos rede Clandestina sira iha Distritu/Munisipiu (Kabupaten) mos servisu hanesan Timor-oan balu finze bulak hodi nune’e hadau HT Komunikasaun Militar Indonesia sira nian lori ba entrega ba maun FALINTIL sira iha Ailaran. Exemplo iha Maliana ne’ebá maun ida naran Tembak iha tinan 1995-1999, ema joventude sira ka katuas ferik sira goja nia ladiak. Se goja ona bolu nia naran Tembak ohin ne’e iha merkadu Maliana laran nia finze bulak tiha maibé intensaun ne’e hare hela militar Indonesia sira ka Polisia Indonesia sira nia sasan hanesan kilat, pistola ka granada ruma atu naok hodi entrega ba maun FALINTIL sira iha ailaran ne’ebá.

Parte seluk, rede Diplomatico sira iha rai liur ne’ebá kontinua hakilar no kontinua koalia iha Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) ne’ebá, hanesan Maun José Ramos Horta, Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, estudante RENETIL sira. Hamutuk tan ho organizasaun sira ne’ebé hakarak hili dalan ukun rasik-an iha Timor-Leste iha momentu ne’abá. Bainhira Timor-oan sira hetan fali nia Independensia FALINTIL sai hanesan baze no esperitu ba dezenvolvimentu Forsa Armada Timor-oan nian no transforma husi Forsa Girilia ba Forsa Konvensional iha tinan 2001 ho naran FALINTIL-Força de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL). Nune’e fila fali ba ho istoria naruk ne’ebé FALINTIL hakat liu “FALINTIL Hanesan Ikan no Povu Hanesan bé” no “Militar Polítika no Girilia”. Hodi prenxe ukun-an ida ne’e ho kontestu no tempu ne’ebé diferente ejije misaun ne’ebé diferente mos. Misaun inspirador no fó esperitu ba dezenvolvimentu Forsa Konvensional iha tempu ukun-an ida ne’e.

Signifika FALINTIL nia misaun seidauk hotu no kontinua hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Nune’e uluk povu hanesan bé FALINTIL hanesan ikan, agora fila fali FALINTIL simu misaun ida hodi fo moris ba povu. F-FDTL nia knar tuir Artigu 146 kontituisaun da RDTL esplika katak 1. Forsa Armada Timór-Leste nian, FALINTIL-FDTL, ne’ebé sidadaun nasionál de’it maka halo parte, ne’e mak responsavel ba defeza militár Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian no nia organizasaun nu’udar ida mesak ba territóriu nasionál tomak. 2. FALINTIL-FDTL garante independénsia nasionál, integridade territoriál, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho respeitu ba orden konstitusionál. 3. FALINTIL-FDTL labele iha partidu polítiku no rona de’it ba órgaun soberanu kompetente sira, tuir Lei-Inan no lei, no sira labele halo intervensaun polítiku naran ida. No Konstitusaun jeralmente organiza knaar principal FALINTIL-FDTL nian ne’ebe mak garantia independensia nasional, integridade teritorial no seguransa eksternu nian.

Lee Mós :
MENSÁJEN HUSI PREZIDENTE REPÚBLIKA BA ESTADU EMERJÉNSIA DAHITU

Atualmente agora ita nia Panglima F-FDTL nia maka Panglima F-FDTL maka sai ulun bo’ot FALINTIL-FDTL nian. Tuir Konstitusaun, Panglima F-FDTL hili husi Presidente da Republika (PR). Panglima F-FDTL oras ne’e maka Chefe Estado Maior General das F-FDTL Maijor General, Lere Anan Timur. Panglima F-FDTL uluk ne’e mak Maijor General, Taur Matan Ruak (José Maria de Vasconcelhos). Iha kontestu ne’e, FALINTIL hanesan instituisaun tuan liu ne’ebé existe no sai defensor ba direitus umanus ba sidadaun tomak atu moris livre no dook husi presaun sira iha rai laran no mos agresaun ka ameasa husi rai liur. Ida ne’e misaun ne’ebé refleta ba instituisaun militar nian no mos ba forsa seguransa. Signifika katak dalan laiha ba F-FDTL atu kontra prinsipiu luta ba ukun rasik-an nian maibe tenke sai defensor ba direitus umanus, protesaun ba liberdade no seguransa ba populasaun sira. Nune’e iha futuru F-FDTL nia treinamentu presiza buka tuir ain fatin FALINTIL nian hodi mellora kapasidade militar sira nian no iha mentalidade ne’ebé forte atu rezolve problema la’os tatika no operasaun deit maibe oinsa solusaun ba problema ida ne’ebé bele sobre viver. (Fontes: Fundasaun Mahein nia blog, 19 Agostu 2019., http://www.fundasaunmahein.org/2019/08/19/aniversariu-44-loron-falintil-haburas-espritu-falintil-nian-iha-sosiedadade/).

 

Se se los maka sai fundador ba FALINTIL?

Hakerek na’in foti husi Kiakilir Blog hakerek nain ida husi Caetano de Sousa Guterres Maulori hateten katak, Historia 20 Agosto 1975 oin sa FALINTIL moris, ne’e momento histórico nebe nia valor as teb-tebes ba povo Rai Timor Loro Sa’e no ba história funu ba libertação Timor-Leste,  tamba FALINTIL maka liman kroat povo Maubere nia, ohin loron nakfilak sai liman kroak Povo Timor-Leste nia, FALINTIL maka hanesan fatuk inan “Pedra angular” ba alicerce RDTL, FALINTIL maka Salvador da Frente Revolucionario Timor Leste Independente FRETILIN, iha 20  Agosto 1975, ex.tropas Português lubun oan ida nebe ema kuase la fo valor to’o ohin loron, mesak divisa kiik oan deit, soldados, cabos, furrieis, sergentos, aspirante miliciano ida mesak oan deit, nebe la hanoin tan dala rua kona ba konsekensia saida deit maka sei mosu ba sira nia an rasik, maske ema português mos barak no forsas operasional UDT mos Barak, sira iha deit hanoin ida mate ga moris ukun rasik an, no atu salva nia povo rai Timor Loro Sa’e nebe moris terus no susar durante tinan rihun 450!. Ex.tropas Português lubun ida nebe auto-organiza malu atu hari forsas armadas ida, se karik la hahu  20 Agosto 1975, FALINTIL mos la existe, maka ohin loron kala ita labele ukun rasik an duni, Timor sai hanesan nasaun federado ba Portugal ou sai saida deit ita labele hatene só Nai Maromak maka kala hatene!.

Ba Nain ulun Timor Loro Sa’e nia sira, Maun alin inan feto Timor oan tomak nebe atan hakerek nain (Caetano de Sousa Guterres Maulori) respeita no hadomi, historia 20 Agosto 1975, oin sa FALITIL moris ne’e, naruk teb-tebes, maibe, sei halu resumo badak deit tuir versaun hosi Companhia ida nebe halu konta ba armazen material funu nia no kilat musan iha Timor paiol, nebe bolu naran Companhia do Destacamento Serviço Material (DSM), pontos balun deit hodi loke dalam ba imi nia hanoin lesuk, hodi imi bele halu konklusaun ida justo no equilibrado, se se deit maka bele soi, atu bolu naran ga fo naran ida fundador FALINTIL nia, ema ida deit ga, eh liu ema nain ida, hosi militar ga hosi ema civil, ou militar no civil hamutuk, tamba dala barak ema sempre koalia nia an deit wainhira ita hetan vitoria bo’ot ruma, manan buat bo’ot ruma, katak nia mesak maka halu buat ida ne’e ou buat ida neba, ne’e  mos ita labele fo salah, tamba koalia sira hanesan ne’e biasa hanoin ita ema nia, “tendências da natureza humana, kodrat manusia, human nature tendency”!. Tamba ho razaun ida nee maka precisa ita ema barak no matenek barak nia hanoin lesuk, atu tau hamutuk ita nia hanoin lesuk sira ne’e maka ita bele halo konklusaun bele halu konklusaun ida ke los!.

Lee Mós :
Importánsia Ka La’e Papél Media Ba Mudansa Klimátika

Koordenadores sira hili ona Rogerio Lobato atu sai Comandante. Wainhira ami hanoin para atu iha forças Armadas Timor nia ida, nee ami hanoin ona katak se maka sei sai ami nia Comandante Geral, ami hotu hamutuk hanoin katak so Rogerio Tiago Lobato deit maka ami fo ami nia konfiansa 100%, i nia Rogerio maka divisa boot liu hotu, hosi sira nebe ami konfia,ami nia servisu klandestina sira nebe ami halao iha kompanhia ida idak nia laran  ne’e komesa kedas depois 25 de Abril 1974, mais ke Sr. Rogerio seidauk hatene oficialmente, maluk koordenadores seluk seidauk fo hatene, maibe tamba konsiderasaun, hakerek nain (Caetano de Sousa Guterres Maulori) sempre informa ba iha Sr. Rogerio Lobato saida maka ami prepara dadaun, i Sr. Rogerio mos fo imput barak ba hakerek nain (Caetano de Sousa Guterres Maulori) kona ba sigilo ho prudencia, etc.etc. Rogerio mos fo nia apoio tomak ba ami nia preparasaun secreta sira nee, i Rogerio mos aceita plano atu sai Comandante Geral wainhira to’o ona nia horas, i Sr. Rogerio Lobato hatete tan katak, wainhira forsa nee formado ona, sei fo naran Forças Armadas da Defesa do Povo Maubere, nee sei fulan hirak liu ba, antes ke UDT halo golpe etc. (Hakerek badak deit, resumido). (Fontes: Caetano de Sousa Guterres Maulori).

Iha lidun seluk, tuir hakerek nain nia hare no halo peskiza katak fundador FALINTIL ka pensamentu ba FALINTIL maka Sr. Rogerio Tiago Lobato, Nicolau Lobato, ho Comandante Supremo da Luta e das Forças Armadas da Libertação Nacional, iha funu naruk e difícil, durante  iha tinan 24 nia laran atu liberta ita nia rai doben Timor Loro Sa’e, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia Ekipa lubuk ida ne’ebé maka sira funda FALINTIL sai hanesan militar Timor-Leste nian iha momentu ne’ebá, no FALINTIL sai liman kroat povu Timor-Leste nian hodi defende luta makas rai doben Timor-Leste iha ne’e iha momentu ne’ebá. Nune’e FALINTIL hamotuk ho Rede Frente Clandestina no Rede Frente Diplomatiku hodi duni husi militar nasaun Indonesia sira ne’ebe mai halo invade iha Timor-Leste durante tinan naruk 24 anos nia laran. No to’o ikus ita Timor-oan tomak hotu liu husi eleisaun Referendum iha loron 30 de Agosto de 1999, povo Timor-Leste hakarak hili dalan ba ukun-rasik-an. Iha ne’ebé eleisaun ba votasaun referendum ne’e organizadadu husi ONU/United Nations (UN) ho nia misaun nia naran United Nations Mission in East Timor (UNAMET) lidera husi Sr. Ian Martin.

 

Bazel Legal

Agora FALINTL nakfilak ona ba F-FDTL depois de Timor-Leste hetan nia Ukun Rasik-An. Kuandu Kostitusaun da Republika Demokratika Timor-Leste oficialmente halao iha 20 Mei 2002, forsas armadas ne’e troka nia naran sai FALINTIL-FDTL (F-FDTL) ho nia bo’ot Mayor Genderal Taur Matan Ruak (TMR) (José Maria de Vasconcelhos) ne’ebé maka uluk gerilleiru FALINTIL nian. F-FDTL to’o agora foin iha batalaun infanteria Forsas Terreno rua ne’ebé konsentra iha munisípiu Baucau no munisípiu Lautem, kompi ida forsas naval (Componente Naval) ne’ebé konsentra iha Hera, Dili, antantu forsas aereo sidauk iha. Alende ida ne’e iha mos Unidade ida Polísia Militár (PM). No agora mos monta tan postu militar F-FDTL ida iha Betano (Manufahi) ida seluk iha Tunubibi (Bobonaro) ida seluk iha Covalima. Lei sira Militar F-FDTL nian, Lei Autoridade Maritima Nacional, Decreto Lei. No/2006 Estatuto Organiku FALINTIL-FDTL nian, Lei No./2007 Lei Servisu Militar nian, Decreto Lei No.26/2009 Estatutu Orgániku Polísia Miliár nian, Decretu Lei No.32/2009 Rejime Promosaun Ofisiál Jenerál Sira Ho Titulár Ba Kargu Aas Militár Nian. Konstituisaun artigu 146 no. 2 hatete FALINTIL-FDTL garante independénsia nasionál, integridade territoriál no populasaun sira nia liberdade no seguransa hasoru agresaun ka ameasa externa naran ida, ho respeitu ba orden konstitusionál. (Fundasaun Mahein nia blog, loron 18 Agostu 2018).

Rekomendasaun

Lee Mós :
Ho Cinzas Loke Ona Odamatan Quaresma Nian Ba Paskua: Husi Ulun Ho Ahu-Kdesan Ba Fuan Fuan Ho Kristo Moris Hias

Ikus liu, hakarek nain nia rekomendasaun ba Estado RDTL ka Governo ka lideransa iha era Independensia nia laran katak FALINTIL-FDTL kontinua tau matan nafatin ba nia povu sira guarda defeza nasaun RDTL nian ou pagar Negara Timor nian. Iha ne’ebe tinan ida ne’e 2020 FALINTIL halao Tour FALINTIL ho nia tema “Ho Espíritu FALINTIL, Prontu Desididu Atu Serbi Interese Povu no Nasaun”. Husu ba Estado ka Governo ka O Comandante Supremo Forças Armadas nian, Prezidente Republika (PR), Dr, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ tenke halo ona reforma ba membru FALINTIL sira uluk nia ne’ebé sei ativa nafatin iha F-FDTL laran hodi deskansa iha vida militár. Nune’e entrega ba jerasaun foun sira ka halo rekrutamentu foun ba joven foin sae sira ka joven patriota foun sira kontinua kaer ona lidera instituisaun FALINTIL-FDTL sai buras liu tan iha futuru sei mai ne’e. Antes atu taka hakerek nain atu dehan deit katak “Nasaun Nia Vida Kontinua ba Oin, Ita Ema Moris Nia Vida Bele Sura ho Liman Fuan no Bele Mate”. Viva FALINTIL, Viva Povu Timor-Leste, a luta kontinua forsa F-FDTL sai hanesan lutu ba nasaun Timor-Leste sei sai profesional liu tan.

 

Referénsia:

  1. FALINTIL-Uluk Povu Fo Moris Agora Fo Moris ba Povu. Asesu iha loron Sesta-feira, 7 Agosto 2020. http://www.fundasaunmahein.org/2017/08/18/falintil-uluk-povu-fo-moris-agora-fo-moris-ba-povu-falintil-hanesan-ikan-no-povu-hanesan-be/
  2. Asesu iha loron Segunda-feira, 10 Agostu 2020. https://tet.wikipedia.org/wiki/FALINTIL
  3. Konstituisaun da RDTL-2002. Asesu iha loron Tersa-feira, 11 Agostu 2020.
  4. Se Maka Fundador FALINTIL?. Asesu iha loron Kinta-feira, 13 Agostu 20 http://kiakilir.blogspot.com/2013/08/se-maka-fundador-falintil.html
  5. Capitulo 3: História do Conflito. Asesu iha loron Kinta-feira, 13 Agosto 2020. http://www.dhnet.org.br/verdade/mundo/timor/03_historia_do_conflito.pdf
  6. Tour FALINTIL refleta istória FALINTIL. Asesu iha loron Kinta-feira 13 Agostu 2020. http://www.tatoli.tl/2020/08/08/tour-falintil-refleta-istoria-falintil/
  7. Intervista pessoal ho Sr. Pedro do Rosário, Diretur Eskola Ensino Secundário São José Operário Balide, Díli. Kona-bá FALINTIL ne’e fahe ba região Iha loron Kinta-feira, 13 Agosto 2020.
  8. FALINTIL-FDTL: Husi Militar Polítika ba Militar Profesional. Asesu iha loron Sesta-feira, 14 Agosto 2020. http://www.fundasaunmahein.org/2018/03/28/falintil-fdtl-husi-militar-politika-ba-militar-profesional/

 

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com

 1,739 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Fundador FALINTIL no Aniversariu ba-dala 45” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No