ADVERTISEMENT

Papel Joven Kontribui Ba Paz No Estabilidade Iha Timor-Leste

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Hosi : Salvador Magno Ximenes

  1. Lia Maklokek

Timor-Leste, nasaun ida ne’ebé riku kultura oi-oin ne’ebé iha posibilidae hodi fó influénsia boot ba jovem sira ne’ebé reprejenta futuru nasaun. Joven sira iha papel importante hodi fó kontribuisaun ba paz no estabilidade iha Timor-Leste. Sira nia envolvimentu maximu iha aspektu oi-oin ba dezenvolvimentu nasaun nian hanesan edukasaun, ekonomia, kultura no polítika.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Maske nune’e ikus-ikus nee publiku preokupa no kestiona kona-ba akontesementu sira iha Timor-Leste, inklui sunu uma, oho malu no tuda malu ne’ebé akontese iha fatin-fatin. Dala-barak publiku jeneraliza joven mak sai autor ba asaun hirak nee. Publiku nia preokupasaun mak oinsa kria paz no estabilidade iha familia, komunidade no nasaun Timor-Leste se joven nia kontibuisaun ba paz la maximu?

Nune’e ema hotu iha dever no obrigasaun atu hato’o ideia no reflesaun edukativa hodi bele kontribui ba paz no estabilidade iha nasaun nee. Atu nasaun ida nee dezenvolvidu hanesan nasaun seluk iha futuru mak ema hotu-hotu hala’o nia papel, dever no obrigasaun ho di’ak. Nunee nudar joven ida saida mak presiza halo atu kontribui ba paz no estabilidade iha Timor-leste? Atu hatan ba pergunta ida nee, hakerek na’in deskreve ona pontus refelesaun no ideia sira tuir mai nee.

  1. Kultura no Edukasaun

Timor-Leste riku kultura iha ne’ebé manifesta liu husi diversu língua/dialetus, dansa, múzika, no tradisaun sira ne’ebé bele haree iha atividade lor-loron. Joven sira iha papel importante atu segura no promove sira nia kultura no identidade. Sira bele involve iha atividade sira ne’ebé promove no preserva riku kultura Timor-Leste nian.

Edukasaun kultural no sensibilidade ba tradisaun sira bele ajuda asegura katak jove sira hetan komprensivu kona-ba sira nia identidade kultural no hetan meius atu sira bele halo hanesan ajente seguransa ba sira nia kultura.

Atividade kultura, inklui festival, workshop, no espetákulu kultural, bele sai meius efikaz ba promosaun no preservasaun ba riku kultura. Kria espasu ba joven sira atu esplora sira nia kreatividade iha kultura, no apoia sira atu sai nudar lideransa sira iha promosaun kultural. Respeitu, hadomi, fiar no rona malu mak parte esensiál hosi kultura Timor-Leste nian.

Joven sira tenke konsidera sira nia papel nu’udar guardian husi riku kultura ne’ebé sira hetan hosi sira nia ansestor. Ida nee hanesan fonte inspirasaun importante, tradisaun no kultura bele sai baze ba kria identidade no promove unidade nasaun nee nian ba mundu.

Iha área edukasaun, joven sira presiza dezenvolve no hamosu ideia kona ba lifelong learning, ho objetivu atu kontribui no sai ajente edukativa hodi promove edukasaun harmonia iha familia, komunidade no eskola iha Timor-Leste.

Joven sira tenke involve ativamente iha organizasaun estudantil nian, promovendu sira nia inisiativa hodi hadi’a sistema edukativu ne’ebé adekuadu iha familia no komunidade, no suporta sira nia alin no kolega sira hodi promove ajente edukativu iha organizasaun arte ritual no marsial iha komunidade no nasaun.

Liuhusi hatudu kreatividade no inisiativa, joven sira bele kontribui ba kria ambiente edukativu ne’ebé estimula ema seluk hodi aprende husi sira. Hanesan ajente ativu iha promosaun edukasaun, jove sira bele kria impaktu positivu iha sira nia ambiente lokal, ho objetivu atu harii komunidade edukativu ne’ebé sustentável no inkluzivu.

  1. Ekonomia no Politika

Iha área ekonomia, joven sira iha Timor-Leste presiza desempeña papel kritiku iha dezenvolvimentu ekonómiku. Sira tenke ativamente involve iha atividade empreza, partisipandu iha kriasaun oportunidade empregu no estimula kresimentu ekonómiku.

Liuhusi estabelesimentu negósiu mikro no média, joven sira kontribui iha redusaun diverjensia ekonómika no fó kontribuisaun ba sustentabilidade ekonómika iha nasaun. Iha nível komunitáriu, joven sira mak tenke hatudu sira nia kontribuisaun liu husi projetu sosiais, voluntariadu, no inisiativa sira seluk ne’ebé bele fó impaktu pozitivu iha komunidade sira.

Sira nia entusiasmu, enerjia, no esperansa bele halo diferensa iha kriasaun ambiente ne’ebé promove kooperasaun no harmonia sosial, fortalese aspetu sosioekonómiku iha nivel lokal no kontribui ba prosperidade nasional. Hanesan parte integrante iha dezenvolvimentu ekonómiku, joven sira iha potensial atu sai katalizadór sira iha kriasaun mudansa pozitivu iha setór ekonómiku no sosial.

Nune’e mós liu husi sira nia partisipasaun iha knaar polítika, joven sira kontribui ba paz no estabilidade iha Timor-Leste. Joven tenke hatudu sira nia vóz ativa iha prosesu demokrátiku, inklui partisipasaun iha eleisaun no envolvimentu iha organizasaun sira ne’ebé hakarak promove interese komunidade.

Sira tenke hetan oportunidade atu partisipa iha diálogu polítiku no desizaun tomada hodi bele haforsa relasaun entre governu no sosiedade. Hato’o aspirasaun polítika ba parte kompetente tenke kritiku, lojiku, no edukativu, la’os ho emosaun no espresaun negativa.

Husi sira nia envolvimentu iha knaar polítika, sira bele kontribui ba paz no estabilidade iha nasaun liuhusi fó sira nia perspetiva no solusaun sira ba dezafiu sira ne’ebé enfrenta nasaun. Ho vóz joven sira nian, sira bele haforsa kualidade demokrátika no assegura katak polítika sira reflete preokupasaun no interese husi diversidade komunidade iha Timor-Leste.

  1. Lia Maktakak

Papel joven sira nian iha Timor-Leste nudar fator kritiku iha konstrusaun ba paz no estabilidade. Sira nia envolvimentu ativa iha edukasaun, ekonomia, no knaar polítika bele fó impaktu positivu ba promove ambiente seguru iha komunidade no nasaun.

Atu asegura joven sira nia susesu kontinua no evita konflitu, importante atu hametin apoiu ba sira husi organizasaun nasional, internasional no parte governu. Nune’e opoiu entermus material, finasial no formasaun professional husi parte kompetente bele insentiva joven sira nia inisiativa no kreatividade.

Ida nee bele sai momentu oportunu ba joven sira hodi bele kontinua fó kontribuisaun ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu progresu edukasaun no ekonomia. Alende nee papel joven sira nian mós kontribui ba paz no estabilidade iha nasaun ne’e.

Sé joven sira nia inisiativa no kreatividade mak hetan apoiu makas husi parte kompetente sira, bele garante katak sira sei sai motor ba dezenvolvimentu sustentável, konsolidasaun demokrasia no sai autor ba promove paz no estabilidade iha nasaun Timor-Leste.

Ikus, keta haluha no tau iha asaun katak “joven mak masin no roman mundu nia”, tuir mensajen husi Papa João Paulo II (1989). Atu hatan ba mensajen ida nee, joven hotu-hotu tenke reflete no pratika iha moris tuir valor kultura, edukasaun no valor relijiaun sira nian iha Timor-Leste.

Email : salvadormagno26@gmail.com

 1,308 total views,  15 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Papel Joven Kontribui Ba Paz No Estabilidade Ih…” A few seconds ago
Lee Mós :
Fihir Fali Fenomena Atual Sira Ohin Loron Nian

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No