Luis Garcia dos Santos
Estudante Finalista iha Relasaun Internasional – UNTL
Dadaun Hala’o programa internship RYLA – TL nian iha Centro Nacional Chega! I.P
Estudante Klasse Avansadu Direitu Umanus iha AJAR – TL
Luisgarciasantos6@gmail.com/ +670 77067177
Timor Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé foin sai husi situasaun violasaun direitus umanus ne’ebé perigu liu no akontese masakre ou asasinatu oioin ne’ebé militar indonésia halo ba povu sivil sira iha époka 1974 – 1999 liu ba, iha ne’ebé halo povu maubere sofre no pankada maka’as nu’udar rezultadu ida husi kuensekuensia ba violasaun direitus umanus sira, hanesan Liberdade moris, tortura, Atan, Espresaun, Ekonómia, Social no Julgamentu la justo. Aleinde ne’e, iha mós kuensekuensia seluk hanesan kapturasaun arbitraria, detensaun arbitraria, tratamentu a’at/tortura, Oho ema, Hamlaha, estera/pembuagan no diskriminasaun. Istória moruk refere nu’udar lisaun ida ba makaer ukun ne’ebé iha poder polítiku inklui foin sa’e sira atu labele repete tan aktu violasaun direitus umanus sira ne’ebé deskreve ona iha livru Chega! ou iha the final report of the Timor –Leste Commission for Recepetion, Truth and Reconcialiation (CAVR).
Ba oras ne’e dadauk Timor –Leste iha tensaun polítika ne’ebé mais alta relasiona ho partidus polítikus sira nia engañasaun. Nune’e hakerek na’in mai ho artigu ida ne’e hodi alarma ba polítiku nain sira atu halo polítika ne’ebé rasional no Chega! Ba Violensia. Hein katak aktu polítika sira ne’ebé lao daudaun ne’e hanesan buat normal ida iha estadu rezime demókratiku no sei lalori situasaun negative ba ita nia rain.. entertantu hanesan públiku akompaña katak Timor-Leste infrenta hela situasaun rua ne’ebe diferente hanesan Kompetisaun poder entre kanten ba servidor alias polítiku sira no Funu demokrátiku ka funu justu ne’ebe kuñesidu pandémia corona virus (COVID -19).
Ba situasuan dauluk hakerek na’in observa no análiza katak Timor-Leste posibilidade atu iha konflitu no violensia ou bele iha anarkizmu ba kestaun hadau no defende poder, hodi refleta ba Mao Zedong nia afirmsaun katak “politik adalah peran tanpa pertumpahan darah, sedangka perang adalah politik dengan pertumpahan darah”. Aliende ne’e situasaun atual iha komunikasaun polítika ne’ebé kontra no atake husi adversariu polítiku sira ne’ebe dadaun iha uma fukun Parlamentu Nasional la seluk la le’et FRETILIN, CNRT, PLP, PD, KHUNTU NO FM/UDT . sira idak idak mai ho defende deit interese poder no ita nota katak kuaze sira (partidu polítiku) laiha ona etika , biar nune’e iha mundu polítiku ambisaun ba politika ne’e hanesan assuntu baibain ida ne’ebé Najwa Shihab relata katak “ambisi politik tentu wajar saja, selama pandai menginsyafi batasan etika “
Tuir realidade dadaun organizasaun partidu polítiku sira iha Timor –Leste iha konflitu de interese maka’as liu tan no hatudu malorek los ba saida mak sira hakarak no husu maske infeita ho povu nia naran hodi haksubar sira nia interese. Nune’e Minnery (1985) fo nia komprensaun konflitu iha organizasaun katak “interaksi antara dua atau lebih pihak yang satu sama lain berhubungan dan saling tergantung, namum terpisahkan oleh perbedaan tujuan” maske iha diferente estratejia ba atinjimentu poder rntre lider topu husi partidu polítiku sira, maibé povu kbi’it laek hahu alerta husi ibun ba ibun katak para ona ba konflitu no violensia dala ida tan iha Timo –Leste. Sorin seluk sosiedade intelektual sira mós lansa ona iha mída social hanesan facebook katak diak liu hapara ona konflitu no violensia sira. tan deit interese ba poder, povu mak kontinua vitíma ba atitude imoral husi servidor estadu sira ka baibain sira prega-an ho kódigu ukun na’in. Karik lian povu nian bele loos tamba R.E Park fo nia komprensaun ba koflitu katak ne’e hanesan “ comprencão do conflito é uma forma de interação”. Diak liu tan mós hanesan sidadaun no povu akompaña deit situasaun atual Timor-Leste nian duke tau kanuru tohar, iha fatin hanesan Robert M.Z. Lawang hateten katak “pengertian konflik adalah perjuangan memperoleh status nilai, kekuasan dinaman tujaun mereka yang berkonflik tidak hanya memperoleh keuntungan, tetapi juga menundukkan saingannya”
Entertantu ba situasaun daruak nian ita observa no sintuniza iha mídia eletrónika, mídia imprimi no mós mídia sosial katak Covid -19 ita bele konsidera terseira guera mundial ne’ebé hamate ema barak liu iha istória mundial, balun sai vitíma ka sofre. Aktu Covid -19 ne’e hanesan krimi hasoru humanidade ne’ebé la ho armamentu militar maibé ho arma kimíka. No nia propagasaun ne’e demokratiku no justu liu kompara ho virus ka morasa seluk, tanba virus corona ne’e nia la interese o nia status social katak ita mai husi lider polítiku, sidadaun baibain ka ema riku eh kiak maibe depende o nia maneira atuasaun ba prevensaun ne’ebe diak no disciplina iha higene propriu. Mezmu nia proprgasaun no kontanzia ne’ebé fasil no lalais ba afeita vida umana maibé felizmente Timor-Leste liberta an ona husi situasaun surtu corona virus ka covid 19 iha loron 16 Maiu 2020 tuir relatoriu Sentru Integradu Jestaun Krizi (SIJK) no World Healt Organization (WHO) maske antes ne’e Timor- Leste mós rejistu kazu pozitivu 24.
Iha artigu ida ne’e hakerek na’in hakarak atu fo hanoin konstrutivu ba lider partidu polítiku sira katak ita nia povu terus liu ona iha periodu luta ba autodeterminasaun. Liu liu sira ne’ebé vulneravel hanesan feto no labarik maioria hetan eskarvidaun sexual, no atan obrigatoriu/forsadu ikus mai lakon vida no balun separa (haketak) husi familia no balun fali hetan istigmasaun no diskriminasaun maka’as tanba kuensekuensia husi konflitu polítiku pasadu 1974 – 1999. Tamba ne’e ba situasaun ida agora ba periodu independensia ka konstrusaun estadu, polítka sira bele hapara ona egoismu polítiku hodi lansa issu no buatus oioin ne’ebe halo povu pániku. tanba balun dehan sei iha tan funu loromonu no lorosa’e, balun fali dehan ema sei oho malu, tuda malu tanba atu defende partidu A no B no balun atau defende Maun bo’ot A no B. Husi kestaun sira ne’e hotu, hanesan sidadaun joven foin sa’e ida hakarak sujere ba polítiku sira katak para ona ho situasaun sira ne’ebe halakon povu nia vida no fo sofrementun beibeik ba povu hodi refleta ba Abdurrahman Wahid hateten “Yang lebih penting dari politik adalah kemanusiaan” tamba ema mak rekursu importante liu iha estadu soberanu ida. Hanesan ema hotu hatene katak populasaun maioria Timor – Leste sei iha fitar husi kuensekuensia luta ba autodeterminasaun ba ukun rasik an inklui krizi 2006.
Ikus liu atu konklui katak Timor –Leste nu’udar estadu direitu demokrátivu ne’ebé hari’i ruin ho raan nia leten, partidus polítikus sira ne’ebé iha opportunidade no hetan legitimu husi povu ba ba ukun no servi nasaun RDTL. ida ne’e tenki ukun ho fuan laos tanba pozisaun ka kadeira maibe presiza imi nia relasaun polítika ne’ebe bele ajusta hodi kore povu husi kiak no mukit labele kontinua mai ho ideliasmu katak sistema demkorasia no multipartidarismu hodi kontinua sukit malu maibe haluha tiha afirmasaun husi Munir nian katak “pendidikan politik rakyat hanya akan berhasil dalam sistem yang demokratis dan adanya jaminan atan HAM” iha ne’ebe ema mak nu’udar sentru no rekursu principal ba dezenvolvimentu nasaun ida nian politiku sira labele soran no hafahe beibeik ka kria konflitu sira ne’ebe relasiona ho status umanu , hanesan Miriam budiarjo nia prespetiva direitus umanus hodi hateten katak “HAM adalah hak- hak yang dimiliki oleh setiap manusia sejak lahir kedunia,hak-hak teresebut bersifat universal sebab dimiliki tanpa adanya perbedaan agama, kelamin, suku, budaya dan ras”. Parte seluk iha pensamentu ida mai husi Jack Donnely “pengertian HAM adalah hak-hak yang dimiliki oleh setiap manusia semata-mat karena ia adalah manusia. Hak tersebut dimiliki bukan karena diberikan kepadanya oleh hukum atau masyarakat, tetapi semata-mat berdasarakan mertabatnya sebagai manusia”. Husi teoria rua ikus ne’e fo hanoin ba politku sira labele soran ba beibeik povu kbiit laek sira hodi monipula no mobra ema nia status sosial ne’ebe lolos ne’e Deklarsaun Universal Direitus umanus Garante ne’ebe Timor Leste rasik opta no ratifika.
Husu ba maluk sira hotu liu liu maluk estudante no joven foinsa’e sira, fiar ba ita nia an no ita nia matenek hodi labele monu ba lasu polítika sira, ne’ebé bele afeita ba ita nia seguransa da vida. hanesan sidadaun ne’ebé diak kontribui ba ita nia estabilidade nasional no fiar ba ita nia autoridade seguransa ne’ebé nu’udar aparellu do estadu Hanesan PNTL no F – FDTL hodi asegura kualker ameasas no krimi sira ne’ebe akontese iha terrioriu ansional.
Iha artigu ida ne’e, hakerek na’in la repezenta instituisaun sira ne’ebe involve no halo kna’ar an ba. maibé ida ne’e nu’udar sidadaun ne’ebe expresa hanoin bazeia ba KRDTL nomós hakerek na’in agredese ba sujestaun no kritika sira husi maluk leitores.
1,642 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :