ADVERTISEMENT

Vida Pemulung Iha Lixeiru Tibar: Buka Sorte Iha Fatin Ne’ebe “La Fo Sorte”

Timor Post - Opiniaun · Siensia
  • Share
Alumi Mestrado Ciencia Ambiental, Universidade Diponegoro, Semarang-Indonesia; Assistente Unidade Pesquisa no Serviço Comunitário iha ISFIT, no Docente parte tempu (Ciencia Ambiental) iha UNITAL.

Hakerek Na’in: Augusto Almeida da Silva

(Alumi Mestrado Ciencia Ambiental, Universidade Diponegoro, Semarang-Indonesia; Assistente Unidade Pesquisa no Serviço Comunitário iha ISFIT, no Docente parte tempu (Ciencia Ambiental) iha UNITAL.)

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Introdução
Ikus-ikus ne’e kondisaun ambiental sai hanesan preukupasaun boot ba entidade tomak. Hosi komunidade nasaun frajil too comunidade nasaun desenvolvidu sira. Hosi ema ki’ik no kiak até ema boot no riku sira. Maibe diferensia boot nebé iha mak nasaun frajil no ema ki’ik no kiak sira sempre sai vítima hosi asaun neo-kapitalilsmu nian. Konsekuénsia kontinuasaun nebé vítima sira hetan mak poluisaun, krize ambiental no problema saúde umano (mal nutrição).

Timor Leste sai nu’udar parte ida hosi nasaun frajil nebé sai vítima hosi kondisaun hirak ne’e. Kestaun ambiental ida nebé urgente iha Timor Leste, li-liu nia ema ki’ik no kiak sira hasoru iha tempo agora mak krisi gestaun ba lixu. Existénsia lixu nebé iha poténsia economia, ao mesmo tempo hamosu problema saúde públika ba ema ki’ik no kiak sira. Lixu nebé seidauk hetan gestaun diak hosi nivel báziku to’o iha nivel alto sempre sai preukupasaun boot ba komunidade Timor-Leste, li-liu sidade Díli. Fenomena hirak ne’e la tau ba konsiderasaun, tantu hosi parte komunidade rasik no parte governe (tamba sei iha fase retórika no programátiku).

Bazeia ba dadus hosi Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE-2020), komunidade Díli produz lixu ho tonelada 250 kada loron. Hosi tonela 250 ne’e, %45 mak transporta ba lixeiru Tibar, restu seluk namkari no namtate arbiru iha aredores sidade Díli nebé komunidade hela ba. Hosi realidade hirak ne’e, kestaun seluk nebé presija toma atensaun mak kondisaun lixeiru iha Tibar.

Tibar sai nu’udar destinasaun únika ida hodi akumula %45 hosi total lixu 250 toneladas nebé transporta hosi Díli. Lixu sira nebé transaporta ba lixeiru Tibar, mos hamosu problema seluk, tamba la hetan prosesu triajen nebé diak no adekuadu. Kualker tipo lixu transporta hamutuk iha kareta Truk ida hodi transporta ba lixeiru Tibar.

Nune’e mos wainhira to’o iha fatin lixeiru, lixu hirak ne’e fakar hamutuk nein halo gestaun nebé diak. Maske nune’e, ita presija agradese ba maluk balun (komunidade) nebé iha interese (tan nesesidade básiku obriga) esforsu hodi halo mini triajen ba lixu hirak nebé fakar namtate iha lixeiru tibar. Maluk hirak ne’e ita bele hanaran sira nu’udar heroi família iha kondisaun la saudável.

Lee Mós :
Opiniaun-TAN DEIT MEMBRU GOVERNO NA’IN-IX LA TOMADA DE POSSE HAMOSU FALI GOVERNO DA-IX

Vida Pemulung iha Lixeiro Tibar: Buka Sorte iha Fatin ne’ebé “la fo Sorte”

Iha fulan Janeiro 2022, ha’u hahu hala’o survei ba fatin lixeiru iha Tibar, hodi explora ha’u nia prosesu peskiza ba projetu final estudu mestradu (S2) nian iha Universidade Diponegoro, Semarang-Indonesia.

Temátika ba ha’u projetu final mak Avaliação Impacto Aspectos Técnicos hosi Gestão Lixo ba Poluição Ambiental, iha Dom Aleixo, Dili, Timor-Leste. Liu hosi temátika ida ne’e, lori ha’u deskobre destinasaun ikus hosi akumulasaun lixu sira hosi sidade Díli nian.

Ita hotu hatene katak Lixeiru Tibar sai hanesan fatin ou destinasaun ikus hosi paradeirus lixu tomak iha sidade Díli. Nu’udar destinasaun ikus, serteza katak lixeiru Tibar sai mos locus importante hosi atividade peskiza. Hodi nune’e bele deskobre sistema gestaun lixu (lixeiru) depois de akumulasaun.

Prosesu survei até peskiza iha lixeiru Tibar durante loron hat (4) halo ha’u hasoru maluk sira ne’ebe buka sorte iha fatin refere. Hosi labarik tinan 5, joven no ferik/katuas sira. Iha momentu nebá ami konsege dada lia badak. Ida-idak hato’o sira nia istória no prosesu oinsa bele sente “hakmatek” iha fatin lixu Tibar.

Ho razaun oioin haka’as sira hodi hakat ain ba fatin refere ho objetivu ida deit, mak atu sobrevive iha ambitu sidade Díli. Maluk hirak ne’e mai hosi munisípiu seluk no hela iha Díli (Tasi-Tolu), no dadersan madrugada, tuku 05h00, hakat ain hodi mai iha lixeiru Tibar hodi akumula sasan uzadus nebé iha poténsia ekonómika atu fa’an fila-fali.

Ida ne’e mak kondisaun ril hosi maluk sira nebé buka sorte iha fatin nebé la saúdavel. Iha minutu balun, ha’u mos husu sira, tansá mak tenki mai iha ne’e (lixeiro Tibar)? Sira hatan, fatin ida ne’e mak bele ajuda netik sira hodi moris no hetan hahan ba loro-loron nian. “Se ami la mai, ami mos sei la han no sustenta ami nia moris”.

Lee Mós :
SEMI-PREZIDENSIALIZMU HO MULTIPARTIDARIZMU IHA TIMÓR LADÚN KONTRIBUI BA ESTABILIDADE GOVERNATIVA MANDATU IDA TO’O ROHAN

Preokupasaun boot hosi gestaun lixu nebé la adekuadu no la ideal hamosu problema ba saúde públika. Resultadu analiza hosi dadus peskuiza ba projetu final mestrado (Tese S2) hatudu katak partisipasaun komunidade iha prosesu gestaun, espesialmente relasiona ho disponibilade fatin triagen lixu bazeia ba tipu la dun máksimu. Ba kazu ne’e, pontusaun média atinge deit 77,8 hosi 200 nu’udar pontuasaun máksimu ou ekivalente ho %20 hosi %100 (Almeida, 2022: xiv). Kondisaun hirak ne’e hatudu katak maluk hirak nebé halo atividade eskolla ou separa lixu tuir tipu (pemulung) hetan ameasa boot ba sira nia saúde rasik.

Pemulung mak maluk hirak nebé hala’o atividade akumulasaun lixu bazeia ba poténsial ekonomia. Liafuan pemulung ne’e termo ida hosi lian Indonesia. Ha’u uza termo ne’e hodi bele hatur lolos kontekstu no kondisaun hosi maluk sira nebé indika/asosiadu ba, hodi ita bele komprende didiak sira nia existénsia.

Ekonómicamente, atividade hili, eskolla no akumula lixu ho poténsia ekonomia hosi pemulung laos profisaun nebé deterministiku ho saláriu kada fulan. So, atividade nebé maluk pemulung sira halo ne’e laos sai hanesan objetivu moris, maibe sai hanesan atividade obrigatoriamente hodi bele sustenta sira nia moris.

Kondisaun hirak ne’e la signifika ema nebé soe lixu arbiru sai hanesan instrumentu nebé diak hodi bele ajuda maluk pemulung sira. Lae! Pemulung iha tamba iha lixu, laos prezensa pemulung sai hanesan kondisaun lógika hodi hamosu ou soe lixu arbiru.

Prezensa pemulung iha lixeiru Tibar, sai hanesan protestu silensiu ida ba ita hotu nebé produs lixu no parte kompetente (governo) konaba pobreza estrutural, nune’e mos kapitalismu iha rai ida ne’e.

Vida pemulung iha lixeiru Tibar sai hanesan asaun buka sorte hodi sustenta moris hosi loron ba loron iha fatin nebé “la fo sorte.” Hakarak ou lakoi, kondisaun obriga sira hodi esforsu no hala’o servisu hirak ne’e. Sira hatene no komprende diak, katak atividade hili no acumula lixu iha lixeiru Tibar iha konsekuénsia kontinuasaun nebé la diak ba sira nia an, ba sira nia familia, maibe sira tenki halo.

Lee Mós :
Akontesimentu Fenómenu Jeolójiku Natural La Hamosu Risku

Hare ba condisaun hirak hosi maluk pemulung sira iha Tibar, hatudu mai katak sira hamoris espiritu to be more, laos to have more. Buka sorte iha fatin nebé “la fo sorte” la haminis sira nia konsiénsia nu’udar umano nebé kompletu, kompleksu maibé mos hatene an.

Tamba, orientasaun ikus hosi sira nia moris mak oinsa bele atinje sustenibilidade moris nebé diak, seim halo eksploitasaun ba kriatura seluk, maske sira tenki prontu simu konsekuénsia.

 

Konkluzaun
Vida pemulung iha lixeiru Tibar nu’udar kondisaun ida nebé refleta asaun buka sorte iha fatin nebé “la fo sorte.” Ita hotu hatene katak kondisaun lixeiru Tibar sempre hamosu problema ba saúde publika, sa tan ba maluk pemulung sira nebé hala’o atividade iha neba hodi hetan netik bukae ba moris loron aban nian. Konsekuénsia nebé iha la hamihis sira nia espíritu, tamba ne’e sai hanesan obrogasaun ida. Governu no parte kompetente sira favor la bele tur hakmatek iha fatin, iha zona kofortável, maibé tenki iha asaun konkreta.

Asaun konkreta ba existénsia maluk pemulung sira iha lixeiru Tibar sai hanesan papel importante hosi parte hotu, li-liu governu, liu hosi autoridade lokal sira ou bele mos servisu hamutuk stakeholders hodi solusiona kondisaun maluk pemulung sira nian iha lixeiru Tibar.

Realidade maluk pemulung sira nebé presija tau atensaun hosi parte kompetente mak tenki kria kondisaun saudável, hanesan fo hanoin hodi uza equipamentu ba protesaun pesoal hodi bele minimiza moras hadaet sira seluk no moras respiratoriu. Nune’e mos, tenki kria konseitu dessentralizasaun ba gestaun lixu iha Timor Leste, li-liu cidade Díli.

 6,584 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Vida Pemulung Iha Lixeiru Tibar: Buka Sorte Iha…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No