ADVERTISEMENT

Opiniaun: Lalatak COVID-19 Hafalun Polítika Inserteza hodi Hahoris Nasonilsta Kamuflado no Nasionalista Puru

Timor Post - Opiniaun
  • Share

Hakerek nain: Miguel Freitas Faluchay

Artikel hanesan opiniaun pesoal la representa instituisuan ruma tanba iha konstituisaun mos grantido ba kualker sidadaun atu ejerse nia direito de esperesaun

Antes surtu COVID- 19 invade mundu, Timor Leste hetan ona moras krónika ida ne’ebé hanaran “polítika inserteza ka impasse polítika“ ne’ebé afeita tebes ba situasaun ekonomia rai laran maibé lideransa polítika sira laiha seridade atu resolve tanba konsidera polítika partidária no grupuizmu hanesan dogmátika hodi ignora intereses komum.

Konjuntura polítika rai laran sidauk hetan nia finalidade, maske la’o ona ho durasaun tempu ne’ebé naruk, kuaze tinan tolu ona,maibé Povu Timor Leste kontinua hamorak hela ba konsiensia lideransa sira nian ne’ebé mantein hatudu egoizmu no arogánsia, teki-teki mosu tan inimigu invizivel ne’ebé moris husi país república popular China ( Wuhan ) ne’ebé hanaran Corona virus ka COVID- 19, inimigu mundial nee sai mos problema boot ne’ebé  afeita tebes nasaun kiik nee.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Espetativa sosiadade ba Lider polítiku sira atu desvia hanoin hodi tau ketak diverzensia ideia iha ambito nee, nunee bele konsentra ba propagasaun surtu COVID- 19 ho maneira ka estratégia atu halo prevençaun.. maibé infelismente  nain ulun sira kontinua hanoin diferente maske konsiente katak ho forsa polítika popular mak bele dudu ses problema hirak ne’ebé mak  nasaun infrenta.

Estabelismento Estado Emeregesia fulan ida ona  no estende tan fulan ida ba fulan rua, maibé too ohin loron laiha indikasaun ruma atu aranju ideia konvergensial husi lider sentral sira, so iha mak nafatin tetak malu ida-idak ho retorika furak  maibé kiak  nafatin ba liafuan “ a prática e critério verdade”, ksolok ba povu liu husi liafuan deit, maibé realidade  lolo’os mak terus iha povu kiik sira tanba durante nee sempre iha esperansa atu bele moris ho dignu maibé pratikamete elit polítiku sira kontinua manifesta polítika sofisme( falsu) tanba  sofre moras megalomanía poderes hodi favorese ba klase alta iha sosidade ida nee.

Mais irónico no pensamentu absurdo demais mak representante povu iha Uma Fukun Parlamento Nasional defende interses partido ba Estado Emergensia hodi afirma katak povu la hamlaha tanba povu nia jeleira nakonu hela ho fos ka hahan. kakutak mais intupido!!

Situasuan hirak nee halo hakerek nain lembra liafuan balun husi livro Tan Malaka (Materiaslime Dialetika Logika  ka MADILOG ) ne’ebé hakerek Logika Mistis hodi hamosu  Materialisme no Idealisme, liafuan nee konsege hafanu hodi hamosu persepasaun katak selos mak ohin loron luta  ba Povu kiik (proletário) no selos mak defende ba hirak ne’ebé mak iha capital/modal.

Iha biban nee, hakerek nain mos hanoin fali teória klasika husi Aristoteles ho afirmasaun katak  polítika nee esforso sosiadade hotu nian iha nasaun ida ho objetivo atu hetan valor ne’ebé diak ba interses komum.

Maibé  teória refere la koresponde ho  polítika Timoor Leste nian tanba implemetasaun polítika ho objetivo ne’ebé laiha serteza.

Enkuanto Lalatak COVID- 19 hamosu duni situasuan ida ke defisil atu halo presepsaun maibé  iha kontestu polítika atual, propagasaun nee sai eskada ba politiku sira atu projeta estrategia interses,  hodi atinji sira nia mehi, too ikus  hamosu duni nasonalista kamuflado!!

Bainhira Poder Politiku iha ona forca maske lametin, maibé nafatin tau esperansa ba lalatak  COVID- 19 atu bele  ganha simpatia entaun  koko estabelese instituisaun kiik ida atu resolve problema epidemia nee maibé sira kontinua monta estretegia iha tempu ne’ebé ke sosiadade tomak iha paniko nia laran, ba interese poderes, oferse povu nia vida mos sira sei halo.

Politiku sira iha  forca executivo impede aktividade ekonomi familiar liu husi regras ne’ebé estabilisido iha periodo emergensia hodi minimiza povu klase kiik sira nia liberdade balun enkuanto lider poltiko ka klase elit sira kontinua  viola regras no  halao movimento polítika hodi buka aliado nunee bele ganha poderes tuir plano ka estratgia ne’ebé sira monta iha  sosidade terus nain nia leten.

Iha biban nee hakerek nain salienta katak lider polítiku sira uja surtu COVID- 19 ba sira nia intereses hodi hakanek liu tan kiak nain sira nia fuan tanba  balun hamlaha to tanis no balun tane liman ba nia maluk sira nunee bele aguenta moris.

Hakarak ukun rai ida nee, lider poltiko iha ezekutivo konvida nafatin inimigu invizel husi rai liur tanba interses entaun sira lakoi taka fatin prioridade ne’ebé fo biban lalais ba kontaziu surtu COVID- 19  hodi kontinua alastra.. baihira epedemis nee kontinua rejista laos sala sidadaun ka povu mak la obedese regulamento maibé lideransa nasionalista kamuflado sira nia sala.

Egoizmu no arogasia Polítiku halo sira sai flegma ba preukupasuan sosidade iha periodo  kursial nee.. hamosu klase sosial aproveita situasaun, povu nafatin hakdasak, ironiko liu halo povu tauk  iha sitausaun ne’ebé ke sira presisa duni atu hakmatek  hodi buka moris.

Husi nee ita bele hatene katak  lider polítiku sira la vale maibé vale ba sira nia egoizmu no aproveita situasuan defisil hodi hetan vitoria ba sira nia interese kadeira.

Maske lideransa sira hadau malu poder hodi viola tan regras iha estado emergensia, sorti netik iha  grupo voluntario no profisionais sira ne’ebé kontinua ejiste ne presija ita hotu nia apresiasaun tanba hatudu  duni sentido nasionlista puru  no sosial umanidade hodi  servi rai ida nee atu  povu labele  infetado  ba kovid 19, maske ariska aan no fo mos risku ha sira nia familia maibé ho palavra nasionalismo  mak ejije hodi hatudu nafatin presistensia nudar mos servidor.

Karik lideransa sira mos hatudu moral no konviksaun hanesan nee mak Timor-Leste ohin loron mos  sai  ona nasaun dezenvolvido,  maibé relaidade hatudu oin seluk katak lideransa hotu kontinua ignora povu nia moris.

Hein katak, Timor Leste  infrenta hela konflito polítiku, maibé ho situasaun sira nee, hakerek nain hakarak konklui, lideranças políticu presija hatudu  ona rejereva tanba nasaun no povu iha imi ni kabas, hakarak ka lakoi ekomomia povu kiik sira  iha imi nia responsabilidade, atu hamate ka hakoi imi mak hatene, maske imi kontinua kria diverjensia ideia, maibé povu nafatin fo fiar ba imi lideransa sira atu iha ona evolusaun pensamentu,  iha espíritu mudansa,  hanoin dinámiku no sai vaguarda lolo’os nunee bele kria prosperiadade ba sira nia futuru, hatudu imi nia vizionáriu, abilidade, no labele kontinua opta sistema ka atituido famliarismo hodi difikulta povu nia vida.

Labele sai nasionalista kamuflado iha periodo kursial  maibé presija hatudu nazionalismo puru.

Hakerek nain: Miguel Freitas Faluchay

No tlfn: 77066710

Hela fatin: Fomento

Fatin servisu: RTTL

Email: faluchay288@gmail.com

Fb: Miquitho Falutxay

 1,063 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Opiniaun: Lalatak COVID-19 Hafalun Polítika Ins…” A few seconds ago
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error: