ADVERTISEMENT

Insultu Malu Kontinua Sai Topiku Iha Konsolidasaun Partidu Polítiku Dadaun Ne’e!

Timor Post - Opiniaun · Polítika
  • Share
Hakerek nain: Moisés Vicente

Husi: Moisés Vicente

Falta tan fulan rua ho balu, iha Timor-Leste tenke hili ona Na’i ulun Deputado/a foun sira no hili Primeiru Ministru foun ba Governu foun liu husi dalan Eleisaun Parlamentar, baze legal mak iha Lei Inan Konstituisaun da Repúblika Demokratika Timor-Leste, artigo 93 alinea 1. Ema hili Parlamentu Nasionál liu hosi sufrájiu universál, livre, diretu, hanesan, sekretu no ida-idak. No Konstituisaun da RDTL, artigo 106 alinea 1. Primeiru-Ministru hili hosi partidu ida ne’ebé iha votu barakliu ka hosi aliansa partidu sira-ne’ebé iha nia ema barak iha Parlamentu no iha nomeasaun hosi PrezidenteRepúblika, wainhira rona tiha partidu polítiku sira ne’ebé iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál. 2. Membru Governu sira sei hili husu Primeiru Ministru depois PrezidenteRepúblika mak pose.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Iha ne’ebé ita nia Na’i Prezidente Repúblika (PR), Dr. José Manuel Ramos Horta, Dekreta ona data Eleisaun Parlamentar iha loron Domingo, 21 Maiu 2023. Depois Prezidente Repúblika, Dr.  José Manuel Ramos Horta, dekreta tiha loron Eleisaun Parlamentar, partidu hotu-hotu iha Timor-Leste komesa hahu ona atividades konsolidasaun ho enkontru partidu husi nasional to’o baze liu husi meus direita no in-direita.Konsolidasaun ne’e mos tarjetu ba Timor-oan sira ne’ebé hela iha estranjeiru.

Ita nia país Timor-Leste sei halo Eleisaun Parlamentar ne’ebé sei realiza iha loron Domingo, data 21 fulan Maiu tinan 2023,povu sei tunba iha sentru votasaun hodi vota. No partidu polítiku sira tenke husu deskulpa ba malu hanesan ema Timor-oan, no tenke hare liu interese as liu mak interese Estado RDTL nian as liu buat hotu-hotu. Buat importante liu mos halo konsolidasaun ne’e ba partidu polítiku sira iha Timor-Leste oinsa mak atu hare dalan konsolidasaun ida internal nian no eksternal nian.

Ita hotu hatene ona katak konsolidasaun ne’e include ka halo atividade komunikasaun ba malu, halo sosializasaun no halo kampanha partidu polítiku oinsa mak atu hili Na’i ulun Deputado/a sira bele tur iha kadeira Parlamentu Nasional nian. La’os atu lider partidu polítiku sira hirus malu, sukit malu problema passado nian, ita hotu fiar katak sistema demokrasia sei diak liu tan, se partidu polítiku sira sai forte liu tan no ida ne’e sai buat ida importante lo’os no haburas demokrasia iha Timor-Leste.

Saida mak konsolidasaun?. Hau nia observasaun jeral, iha eventu konsolidasaun ho enkontru partidu husi baze to’o mai nasional lider partidu polítiku sira la koalia kona-bá sira nia programa partidu nia atu ba ukun, kuandu sira nia partidu eleitu iha eleisaun, maibé to’o agora topiku ba konsolidasaun mak rezistensia, se mak luta makas liu, se mak la luta, se mak ukun diak, se mak ukun at. Ita hare iha fin de semana tunba ba baze ka Munisipiu, Suco ruma lider partidu polítiku sira halo konsolidasaun ne’e trata malu, sukit malu problema passado mak barak liu.

Ita hotu akompañia mos no hare iha televisão no rona iha radio inklui iha media online sira hanesan youtube.com, facebook,lider partidu polítiku sira ne’e gosta mak hatun partidu ida seluk no partidu seluk ida ne’ebá.

Ita hotu hare iha tipu sorumutu ka konsolidasaun ne’e no partidu polítiku sira halo rekrutamentu ne’ebé utuliza halo afiliasaun bosok husi militante no simpatizante ida afilia fali ba militante no simpatizante ida seluk iha munisipiu sira territoriu nasional.

Ita hotu hatene Xanana Gusmão hanesan lideransa nasional, FRETILIN ne’ebé uza kapital resistensia, PLP ne’ebé uza Taur Matan Ruak (TMR), maibé laiha programa sira ne’ebé diak, laiha wajahbaru barak, nafatin kontinua hela wajah lama nafatin to’o agora.

Observasaun jeral ne’ebé iha, tanto Mari Alkatiri ho nia Fretilin, Xanana Gusmão ho nia CNRT, TMR ho nia PLP hotu-hotu uza topiku konsolidadasaun no iha tentativa bo’ot katak sira sei kontinua uza topiku hanesan iha kampanha mai mak “resistensia”. Sira kontinua lakoalia kona-bá bainhira sira ukun karik halo saida, maibé koalia barak liu mak pasadu, tamba sira hotu-hotu laiha programa diak ba Timor-leste ida agora.

Se partidu polítiku sira halo konsolidasaun ne’e sukit malu ba bebeik, to’o iha tempu kampanha lider partidu polítiku sira mos sei nafatin trata malu hela deit nafatin. Lolos ne’e iha tempu konsolidasaun ne’e koalia deit mak programa ruma ba ita nia povu hodi povu bele rona saida mak atu halo wainhira partidu polítiku ne’e mak manan karik iha eleisaun Parlamentar ne’e?

Iha tempu konsolidasaun mak hanesan ne’e, tempu halo kampanha lider partidu polítiku sira kontinua sukit malu hetok at liu tan, trata malu iha palku leten pior liu tan. Bele mos halo musika foun, liu husi hananu musika kada partidu ida-idak nian hodi kontinua trata malu ba bebeik no sei la koalia programa ba ita nia povu sira. Musika sira ne’e mos bele halo provokalider partidu politiku sira, bele hetan tensaun sae makas entre lider partidu polítiku sira seluk.

Iha Eleisaun 2023 ne’e nudar kompitisaun ikus nian ba Xanana Gusmão, Alkatiri nune’e mos Ramos Horta. Eleisaun 2027 talves lider sira ne’e labele kompete tan ona tamba natureza ne’ebé halo sira nia idede la iha tan biban atu kompete, tan ne’e ba jerasaun juventude hanesan TMR ne’e sai nudar jeresaun tranzitoriu husi lideransa tuan ba foun bele kontinua.

Iha momento 2027 ita bele hare ema oin foun/wajah baru ne’ebé dala ruma mai husi foho-oan sira do que ema Dili-oan. Karik iha momentu ne’ebá mos iha re-jenerasaun tantu eleitor sira mos dala ruma hakarak hakotu pasadu no tama ba Timor-Leste kontemporariu.

Tan ne’e mak dadaun ne’e kuandu ita hare insultu malu entre lider sira ne’ebé temi naran iha leten, joven sira ne’ebé moris iha postu 1999 nian mos ladun simpatiku ona. Jerasaun foun ladun importante ba se mak luta liu, se mak luta menus. Sira so hare deit mak rai ne’e seguru, iha sistema edukasaun diak atu sira bele estuda ho diak, nune’e mos iha sistema saúde diak atu sira bele moras karik bele hetan taratamentu diak.

Alende ida ne’e sira mos hakarak kriasaun serbisu iha rai laran tenki barak, no serbisu sira ne’ebé iha tenki orenta ba merkadu trablaho, laos ema tenki hatene Engliz ho Portugez deit mak hetan serbisu. Ida ne’e sai joventude milenial nia hakarak ba Timor-Leste foun ida ne’ebé desloka-an husi pasadu tama ba era foun ne’ebé nakunu ho esperansa.

Iha parte seluk, Eleisaun Parlamentar (ElPar) agora ne’ebé sei mai ne’e partidu polítiku sira hamutuk rua nulu resin hat (24) mak sei halo kompete no sei halo kampanha ka palku kampanha iha kampu laran ka liu husi media sira Televisão, Facebook no media sira seluk-seluk tan. Dala ruma lider partidu polítiku sira, dala ruma halo ona dor to dorba militante no simpatizante sira, bele mos militante no simpatizante sira husi partidu polítiku ne’e barak mos halo ROMANTIS (Rombongan Makan Gratis), ense mina motor  gratis, ense mina kareta gratis. Militante no simpatizante balu baruk rona programa husi lider partidu polítiku nian, maibépovu balu hare mak lider partidu polítiku se mak tur iha partidu ne’e nia laran. Exemplu militante no simpatizante balu fanatiku liu ba Avo Xanana Gusmão, balu fanatiku liu Avo Mari Alkatiri, balu mos fanatiku liu ba Taur Matan Ruak, Naimorino Mariano Assanami, kada eleisaun la iha wajah baru, wajah lama kontinua nafatin domina, tan ne’e mak sistema mos nafatin tuan no laiha mudansaida.

Ikus liu halo nia konkluzaun, konsolidasaun husi partidu politiku ne’e hanesan instrumentu ida atu hetan nia liu husi dalan demokrasia  (deepening democracy) ne’e mak halo mekanismu oinsa mak bele fiar husi ema hotu husi autor polítiku nain sira nian, bele mos hanesan komunidade babain sira no sidadaun babain seluk ne’ebé inklina-an iha partidu polítiku laran no mos sidadaun seluk tan.

Iha mos tipu kampanha ne’ebé dala ruma la edukativu, maibé insultu polítiku no bosok mak barak liu, diskursu iha kampanha la bazeia ba sensia ho faktus, maibé inlojiku mak barak, dala barak sira dehan, “ami manan sei halo eskola ka halo uma ka halo ida ne’e ka ida ne’ebá, maibé ne’e sira ne’e hotu la masuk akal”.

Koalia kona-bá demokrasia iha Timor-Leste ne’e demokrasia ne’ebé monopoliza husi katuas sira. sira mak dominasaun barak liu, sira mak dehan halo funu barak liu, sira mak dehan hatene barak liu, entaun iha biban saida deit, katuas sira mak tenki halo dezisaun, no menus mekanismu ne’ebe alfavor ba ema joven atu lidera.

Alende ida ne’e sistema ne’ebé kria mos favoritismu ba deit ema ne’ebé fundador partidu, kada eleisaun sira mak tama iha lista ki’ik, no lafo biban ba ema foun atu bele mai ho espiritu foun, energia foun, skill foun ka badaen foun, hanoin foun ho esperansa foun. Tama dominasaun hosi ema sira ne’e kleur demais iha partidu laran, entaun ema sira ne’ebé kria demokrasia tuir sira nia gostu, susar los ita hare akauntibilidade, transparansia, tamba sistema sira kria laos ona berbau demokrasia, maibé berbau ulun bo’ot iha partidu ne’ebé sempre bolu “maun bo’ot” sira hetan kontenti ho hetan goza.

Ne’e mak demokrasia ba dadaun ne’e.Espera katak eleisaun ida ne’e hamosu lider foun ne’ebé halo revulusaun naoun armado atu bele hakotu katuas sira nia tirania, no hakotuk hegemuni pasado no tama onaba Timor-Leste modernu dadaun ne’e ASEAN hein hela ita iha portaun  bo’ot. Ita hein Timor-Leste foun ida ne’ebé nakunu ho esperansa hahu husi eleisaun 2023.

 *Hakerek Na’in: Iha Fundasaun Mahein (FM),Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no AlumniInstituto Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne’e la representa institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: moisesvicente59@yahoo.com

 2,003 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Insultu Malu Kontinua Sai Topiku Iha Konsolidas…” A few seconds ago
Lee Mós :
Lu Olo Piada Iha Tasi Tolu

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No