ADVERTISEMENT

Sistema Prátikaaktu “Nepotizmu” no “korrupsaun” Iha Servisu Halo Dezemvolvimentu Iha Timor Patína, Matcet

Timor Post - Opiniaun
  • Share
Hakerek Nain: Vales de Jesus Pereira

Husi : Vales de Jesus Pereira

INTRODUSAUN

Iha artigu ida-ne’e hakerek na’in hakarak refleta no analiza ba situasaun komun ne’ebé dalabarak sosiedade haree hanesan Asuntu komplexu ida ne’ebé lori ema ba iha tensaun no emosaun.Nune’e hafraku dezenvolvimentu ekonómiku liu husi hakle’an, haburas kiak iha nasaun laran. No desmotiva ema atu buka no estuda. Tanba ema hanoin estuda mos, ita familia la iha ita nafatin hanesan ema ne’ebé la estuda.

Ema barak halo sentensis nune’e, “O la família” Sorry, maaf, descupa! O nia fatin la’os ho ha’u! a sua posição não é este. Voçe não mereça. Maski o iha kapasidade diak no skill diak. Maibe se o familia, ‘’não precisa de texte’’. Ou seja ‘’se texte é somente como uma formalidade’’. O liu iha laran ona. Não ter dúvidas.Maski nia familia kapasidade no skill pátina, matcet ka antri. Hahahahhah ne’e maka Timornia Dezemvolvimentu Falla iha progresu. Situasaun ne’e hetan konsekuensia no influensia boot husi politika pratika hahalok Nepotizmu no Korrupsaun boot iha Timor ohin loron.

Ha’u hanesan pessoal ne’ebé hala’o hela peskiza analitiku no observavel ida kona-ba korrupsaun no nepotizmu, respetivamente fatór motivasaun peskiza atu identifika impaktu husi fatór insentivu sira ne’ebé influénsia tama ba área influénsia korrupsaun no nepotizmu nian iha ninia dezenvolvimentu. Objetivu husi artigu ne’e mak: Primeiru, atu analiza impaktu ne’ebé nepotizmu fó ba sosiedade no segundu, Impaktu husi korrupsaun ba sosiedade.

Rezultadu peskiza analitiku ida ne’e sei util ba kolega peskizador sira ne’ebé sei trata no análize kona-ba fatór influénsia sira ne’ebé kona-ba nepotizmu no korrupsaun.Husi artigu ne’e mos ha’u foka atu halo peskiza kona-ba impaktu husi nepotizmu. Tanba tuir ha’u nia analiza no observasaun jeral katak “Nepotizmu bele akontese iha kampu oioin inklui; “Nepotizmu polítiku”, no “Nepotizmu família” nian.

Sentidu Jeral no hahalok Relavante sira

Liafuan “Nepotizmu” mai husi liafuan italianu “nepota” ne’ebé signifika ‘oan-mane’, ne’ebé uza ona husi papál nia prátika fó favór espesiál ba ‘bei-oan ka sira-nia família’. Entaun, fó favor ba família sira bazeia ba relasaun família nian, ka bele dehan katak nepotizmu signifika empregu hanesan fo servisu ba família sira, hodi hariku familia sira. Ka kolega di’ak sira, maski sira-nia meritu no abilidade la adekuada, la iha kualidade no fraku iha implentasaun de servisu, (Dictionary, 2013).

Tan ne’e tuir observasaun pesoal, Nepotizmu bele akontese iha área oioin iha organizasaun sosiedade nian mos. Nepotizmu eziste iha mundu tomak, maibé iha dominasaun ida bapolítika, ekonomia, sosiá.No komprensaun hanesan ne’e, hanoin katak; hahalok Nepotizmu bele hamosu hahalok korrupsaun nian. Korrupsaun ameasa norma legál sira, demokrasia, direitu umanu no liberdade, prejudika sistema jestaun estadu, justisa sosiál no justisa, estraga kompetisaun ne’ebé justu, no impede dezenvolvimentu ekonómiku no baze morál sosiedade nian.

Iha Timor Leste, pratika hahalok Nepotizmu no korrupsaun mos bele akontese no akontese tiha ona Iha entidades Governu no Instituisaun sira. Tantu iha Instituisaun Lokal, Nasional no Internasional sira. Konforme maturidade no kapasidade puru hodi hatuur Lialoos no kakutak moos iha vida polítika, Ekonómika, Kultural no Sosial.

Nepotizmu no Korrupsaun nia aparesimentu

Iha Area no fatin oi-oin maka ema bele hamosu hahalok Nepotizmu no Korrupsaun ba ema seluk nia poder. Pesoalmente halo analiza no observa katak, bele mosu husi família uma laran. Bele mosu iha fen no la’en. Bele mosu mos husi Bin, maun no alin sira. Husi grupu ki’ik ne’e ita mos bele analíza boot liu ba Polítika na’in sira ne’ebé iha poder estadu nian tomak.

Atensaun iha Eskola,

Iha Eskola mos bele mosu, pratika hahalok Nepotizmu no korrupsaun. rekrutamentu ba estudante, sei iha sistema familiar. Maski nia kapasidade la admiti maibe nia ha’u nia familia, nia liu. Dalabarak manorin nain sira lakon filozofia hanorin (filosofia de ensinar). La pontual, la tama hanorin iha aula, Konta istoria, abandona estudante nia tempu iha prosesu aprendizazem, ó mestri halo korrupsaun. Akontese barak ona iha eskola sira. Nune’e mos iha Négosiante sira. Barak matan mout ba osan, hakarak habokur aan, haluhan no sama kbiit ema seluk nian ba rai. Hodi na’ok nia poder iha nia prezensa.

Iha Estadu no Governu Instituisaun nonOrganizasaun sira

Iha Estadu no Governu, Instituisaun no Organizaun sira, emprensa boot sira, fatin servisu oi-oin ne’ebé iha. Dalabarak ajenti supremu ka elit polítika no emprensa, instituisaun no organizasaun na’in sira mos pratika hahalok Nepotizmu no Korrupsaun iha sira nia knar fatin. Iha Timor Leste, Nepotizmu no Korrupsaun mosu barak liu hahu husi sira lider no xefi organizasaun sira. Bele analiza korrupsaun nuudar faktur pratiku mal aktu hodi halo Dezemvovimentu Polítika, Económika, kultural no sosial patína ka motu iha fatin. La signifika Dezemvovimentu la la’o. La’o no akontese maibe hakdasak iha fatin deit, la’o ho falla la’o ho mafia.

Lamentasaun Sosial ba Prátika Aktu Nepota no Korrupta

Los duni Iha situasaun atual, família intelektual, estudante, formandu husi grupu oioin no ema barak tebes, lamenta no kestiona maka’as ba hahalok hirak hanesan ne’e. Tuir diskusaun no dialogu ka observasaun jeral ne’ebé iha, maka kuaze sistema rekrutamentu iha Timor pratika hahalok Nepotizmu ( buka mak nia familia ). Tantu guvernu no to’o iha organizasaun sira, Sistema ida ne’e infelizmente akontese. Enkuantu la’os familia, uma vez que nia bele iha kapasidade, sorry, deskulpa, maaf. Voçe não mereça”

Exagerada que mais pior, iha nia nepotizmu nia sei buka maneira faz com que, haksumit aan tan iha pratika Korrupsaun. Maluk sira, senti ka la senti, hareee ka la haree, Timor nia situasaun maka ne’e. It abele halo peskiza sientifiku liu ne’ebé ligadu ho emprensa iha Timor.

Parte pólitiku na’in sira, komprende liu Nepotizmu ho aspetu Partidu nian. Korrupsaun ba poder “real presence” Prezensa real. Uza ema ruma sai meiu ka instrument hodi atinji sira nia kadeira, atinji sira nia ambisaun. Peskiza analitiku ki’ik ne’e sai matéria ida hodi halo estudu komplexu ida refleta ba pratika hahalok Nepotizmu no Korrupsaun.

Los duni ita presiza aprende tan ema matenek na’in balun nia hanoin hodi hafanun no hamoris ita nia aan ne’ebé nakonu ho hahalok Nepotizmu no korrupsaun. Ita haree tuir matenek nain ‘Kregar’ dehan, korrupsaun mak fenomenu patolojiku ida, operasaun sistemátiku ne’ebé klase polítiku governante tau interese pesoál sira-nian iha komunidade polítika nia leten. Hodi hili no haree ka fihir deit ba relasaun familia, kolega no partidu nian, hodi haluhan haree ema nia kapasitasaun ne’ebé indentiku, adekua ho servisu ne’ebé iha.

Nune’e Korrupsaun hanesan fenomenu ida-ne’ebé hetan iha nasaun sira ne’ebé dezenvolve no dezenvolve hela. Timor, nasaun ne’ebé dezemve nia aan onaiha nivel oioin no ida-ne’e bele observa tendénsia aas husi nasaun sira ne’ebé kiak liu kona-ba aktu korrupsaun ne’ebé nia aprezenta iha nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona.

Tuir fali matenek na’in ida, ‘Gjinovci’ nia iha perspetiva legal ba hahalok korruptu rua: Korrupsaun ativu no pasivu. Ita hatene didi’ak kona-ba ne’e katak korrupsaun, ne’ebé boot ka kiik, sai nu’udar amiasa ba partisipante hotu-hotu iha sosiedade demokrátiku ida, liuliu ba nasaun Timor Leste ne’ebé la’o hela iha períodu tranzisaun. Tanba sa nia period tranzisaun, tuir analiza pesoal, Timor maske foin ukun aan maibe nia nafatin halo tranzisaun, ka tranzitu, mudansa no tranforma nia politika dezemvolvimentu hotuhotu.

Iha termu jerál liu, korrupsaun jeralmente fó efeitu ne’ebé halo aat ba sistema no regulamentu sosial. Bareira korrupsaun nian la asesivel hanesan la bele atinji tanba Lei ligadu ho hahalok ne’e la dun efetivu. Hahalok hanesan ne’e tuir ha’u, Timor presiza kura sistema justisa umanu, Tanba realidade Sistema Justisa umanu totalmente falla.

Aktu korrupsaun, ne’ebé relasiona ho violasaun ba provizaun legál no kódigu etiku profisionál husi funsionáriu sira hanesan setór públiku ka privadu. Tuir Observasaun no analiza husi peskiza ne’e,bele dehan katak los duni,  korrupsaun mosu iha área oioin no iha maneira oioin. Hanesan Sistema justisa Timor nian mos mosu, atensaun direta ba de’it forma balun husi korrupsaun iha judisiáriu, polísia, alfándega, saúde no korrupsaun autoridade lokál sira. Tanba ne’e maka matenek na’in ida naran Halimi, iha artigu ida ho títulu trailer: nia afirma katak, “Corruption is the cancer of society’/,Korrupsaun mak kankru iha sosiedade Nia leet. korrupsaun sai hanesan fatór influénsia ba destruisaun ekonomia nasaun ne’e nian. No uza poder ema nian hodi atinji nia ambisaun finansial.

Politika Nepotizmu

Konforme ha’u nia observasun bele dehan, Nepotizmu mak akuzasaun komún iha polítika bainhira família ida-ne’ebé iha figura polítika ne’ebé forte sa’e ba podér, la iha kualifikasaun ne’ebé di’ak maibe tan razaun família nune’e, nia presiza ba pozisaun saida deit ne’ebé nia pertensi.

Nepotizmu polítiku afeta fó apoiu espesiál ba kolaborador polítiku sira iha organizasaun publika sira. Ba Institutu Politika Dezenvolvimentu, polítika organizasaun publika nian lori ona konsekuénsia hakdasak no servisu falla iha fatin. Nomeia ema polítiku sira iha liña Organizasaun públiku sira-ne’e agora hanesan tradisaun no kultura aat ne’ebé Timor Oan barak ho sira nia poder sira prátika.

Oras ne’e mos, fenomenu ne’ebé mosu nu’udar nepotizmu polítiku, foti ona huun kle’an iha mentalidade universal iha sosiedade, no la iha buat ida-ne’ebé aat liu fali hanesan nepotizmu familia. Maibé Fenomenu ida-ne’e, iha mentalidade polítika, ne’e mós installa ba públiku jerál sira. Pesoalmente estimativa katak polítika organizasaun públiku sira-nian hahú ona dezde deklarasaun independénsia.

Nepotizmu mosu hafraku no desmotiva totalmente kapasidade umanu. Liu liu hirak ne’ebé tuir loos merese ba servisu ida ne’e, ka ida ne’ebá maibe ho razaun família la iha ( kolega la iha ), ó hela naran deit, Maaf, sorry, deskulpa. Maske ema ne’e iha potensia kapasitasaun ne’ebé adekuadu no kualidade. Tanba ne’e, Timor oan sira, elit polítku no na’in ba institutu ka organizasaun oi-oin sira tenki tau aan ho esperiensia ne’ebé profisionál liu. Nune’e bele lori ema hotu ba dezemvolvimentu ne’ebé lalais no efetivu.

Nepotizmu Família nian

Karik, iha nasaun barak iha mos Timor Leste, ita seidauk hetan katak órgaun estadu no governu sira nomeia ofisiál sira iha pozisaun lideransa polítika no ekonómika atu halo sein tenderizasaun publiku, liuhusi ne’ebé apresia reál ba esperiénsia pesoál no abilidade profisionál sira. Hodi halakon efeitu husi Nepotizmu (relasaun família), hanesan akontese ona no sei akontese nafatin iha ita nia Paíz ida ne’e.

Maski nune’e iha ona aktu temporáriu sira kona-ba kondisaun normativa no legál sira ba servisu, hahú husi ofisiál sira ne’ebé simples liu ba postu to’o prezidente nasaun nian, halo selesaun profisionál ba kandidatu sira ne’ebé tama ba servisu. Realidade hatudu buat ne’ebé akontese ohin loron kontinua, liu-liu empregu no nomeasaun ema, la’ós tuir norma legál no profisionál sira, maibé bazeia ba nepotizmu familia.

La trata hanesan ho ema seluk. Ha’u mos fiar katak maske nasaun Timor hahu  dezenvolvidu no adopta ona lei sira ne’ebé konsidera hanesan medida preventiva hasoru preferénsia sira hanesan nee, enkuantu iha Pratika sira ne’e kontinua sai parte ida husi moris loroloron nian nafatin  sei hamout no habokur aan ho pratika Nepotizmu no Korrupsaun. Iha tendénsia atu envolve kolega ka simplesmente favoritizmu iha iha nia hakarak

Konkluzaun

Nepotizmu hamosu problema barak iha ekonomia. Ba nepotizmu nu’udar preokupasaun prinsipál mak rejeita empregu ba traballador sira no promove kandidatu sira ne’ebé kualifikadu liu ba servisu partikulár ida. Maske merkadu bele iha ho kandidatu sira seluk ne’ebé bele hetan edukasaun superiór, esperiénsia servisu iha, no sai profisionál liu. Hodi hili família sira, ne’ebé la iha kualidade ne’ebé presiza, kria opiniaun no halo impresaun kona-ba nepotizmu klasiku no estraga organizasaun no ekonomia iha jeral. .

Ita hatene katak korrupsaun, ne’ebé boot ka kiik, sai nu’udar ameasa ba instituisaun demokrátiku sira no direitu umanu sira no liberdade fundamentál sira. Iha parte seluk, ida-ne’e hafraku dezenvolvimentu ekonómiku liu husi hakle’an kiak iha nasaun laran no iha li’ur.

Ba pergunta imi hatan “Ita ka ema ruma husi Ita-nia família, vítima ba nepotizmu ka halo hahalok-aat hasoru nia maluk?

 2,112 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on "Sistema Prátikaaktu “Nepotizmu” no ..." A few seconds ago
  • Share

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook