ADVERTISEMENT

Graduasaun Iha Nivel Pre-eskolár, Merese?

Mario da Costa - Opiniaun
  • Share
Isabel Ermelita

Hakerek Na’in: Isabel Ermelita (Editora Timor Post)

Iha artigu ida ne’e, hakerek na’in hakarak fó ninia hanoin ka pontu de vista kona-ba graduasaun iha nivel pre-sekundáriu no pre-eskolár ne’ebé ohin loron viral  los iha eskola, liuliu iha média sosiál iha rai laran.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Hanesan públiku hatene katak, ikus-ikus ne’e, ita surpreza ho graduasaun hirak ne’ebé realiza, liuliu iha serimónia pelepasan (formatura) alunu sira nian husi nivel jardin infantíl to’o nivel pre-sekundáriu.

Pior, iha tinan letivu nia rohan, surpreza ne’e sai fali preokupasaun, liuliu bainhira oan sira husi família balun husu toga kompleta ho ninia batina ba serimónia pasajen alunu sira nian iha nivel Kindergarten ka Jardin Infantíl nian.

Ba ema balun, fenómena ida ne’e hanesan buat ida ne’ebé bai-bain, razoável no até balun fó razaun katak liberdade, haksolok, ka bele sai hanesan momentu atu foto-foto de’it. Maibé ba ha’u, ida ne’e estrañu.

Estrañu, kuandu haree labarik ki’ik sira, ne’ebé foin akaba husi nivel inísiu husi prosesu lubun, naruk, ne’ebé sei mai ba sira ninia estudu, maibé, ohin loron sira bele tau ona toga. Estrañu no apriensivu haree labarik ki’ik sira uza make up mahar, no pior, balun tau sapatu takaun tan. Ita haree ida ne’e iha eventu barak, hanesan drum band, kamiñada (gerak jalan), kanta no kompetisun sira seluk tan, despojandu (meluruhkan) sira ninia inosénsia. Estrañu, tanba ita la hatene se mak inisia ida ne’e no ho razaun ka motivu saida? Aat liutan instituisaun edukasaun sira mós halo tuir de’it.

Ha’u pesoalmente senti estrañu, tanba labarik sira ne’e, klaru ke sira seidauk hatene signifikasaun husi graduasaun ne’e maka saida? Seria injustu kuandu ita la esplika ba labarik sira ne’e, kona-ba funsaun no razaun tanba sá mak sira tenke uza toga?… Hmm!!!

Lee Mós :
Pre-eskolár iha Aldeia Somotcho Estudante Tuir Aprendizajen Tuur iha Rai

Tanba, uza xapéu toga ho ninia talin ne’ebé husi sorin karuk ba los iha graduasaun, iha ninia signifikasaun hotu.

Portantu, kór metan ou preta husi toga, ne’e simboliza mistériu eskuridãun (kegelapan) ne’ebé graduadu sira konsege derrota durante sira nia estudu iha universidade. Tanba iha xapéu eziste ninia kuadradu (persegi), ka kantu (sudut) hirak ne’e, simboliza lisensiadu ida tenki iha hanoin ne’ebé rasionál no haree buat hotu husi pontu de vista oioin. Keta halo ba, gradua no hasai tiha ona lisensiatura, maibé ninia mentalidade no vizaun sei klo’ot hela ka sei estreita.

Ita boot  sira hotu hatene ka la’e, tanba sá iha momentu graduasaun, toga talin kolokada iha ulun parte karuk, hafoin reitór muda mai parte loos?

Toga mak kostum ida ne’ebé idéntiku ho formatura hafoin liuhusi prosesu edukasaun no hetan títulu akadémiku. Ropa toga kompostu husi xapeu, batina, no medalla (identidade kampus nian).Imi sei pergunta, signifikasaun husi muda toga nia talin maka saida? Antes espliká klean, mai ita hatene uluk lai signifikasaun ba kada atributu:

Toga nu’udár símbolu ida ne’ebé indika estudante ida remata ona ninia estudu nivel universitáriu no prontu atu tama ba servi sosiedade. Toga ninia talin orijinalmente uza iha ulun sorin karuk, depois muda husi reitór ba direita iha serimônia graduasaun.

Ne’e katak, durante sai estudante, maioria alunu sira uza mak sérebru (kakutak) parte karuk. Iha ne’ebé, sérebru parte karuk ne’e ligadu ho linguajen ou memorizasaun no dekór.

Lee Mós :
Implementasaun Estratéjia GEM-TL; Solusaun ba Problema Eskazas no Promosaun Saúde Públiku

Nune’e, muda toga nia talin husi esquerda ba direita, katak depoizde akaba husi universidade, la’ós de’it ona uza kakutak ou sérebru karuk, más uza barak liu kakutak parte direita.

Tanba, ita nia kakutak parte liman loos ne’e asosiadu ho imajinasaun, kreatividade no inovasaun. Ida ne’e relasiona ho tipu traballu ne’ebé graduadu sira eskolla. Ita espera depoizde gradua, sira (graduadu) la’os de’it uza kakutak parte karuk, “ne’ebé depende servisu ba ema seluk”, maibé “tenki iha hanoin ne’ebé kreativa, imaginativa no inovadora” uza kakutak parte los para kria empregu ba nia-an rasik. Portantu, ida ne’e mak feitu para graduadu sira bele loke rasik negósiu ou kria servisu rasik.

Nune’e, prinsipalmente, signifikadu husi muda toga ninia trança ou talin husi karuk ba loos, ne’e símbolu sira nia estudu, tantu materiál, teoria no orientasaun husi dosente, ne’e remata ona, para depois tuir mai tama ba iha mundu foun, mundu aplikasaun, buka servisu no prátika konesementu ne’ebé sira hetan ona durante estudu ba servisu loron-loron nian.

Nune’e mós signifikadu husi talin no tassel ba xápeu toga. Fiar katak kada profesór ne’ebé lisensiatura, konserteza sira hatene.

Profesór boot husi Universitas Sriwijaya (Unsri), Prof. Dr. Slamet Widodo, M.S., M.M. esplika mudansatoga talin husi karuk ba loos, ne’e símbolu ida ne’ebé iha signifikasaunne’ebé boot ba graduadu sira.

“Durante kuliah ne’e uza kakutak iha parte karuk hodi hanoin. Tanba sá mak muda ba parte loos? Ne’e simboliza de’it. Ha’u nia oan sira entrega hikas ba sosiedade no aplika hikas matenek ne’ebé imi hetan ona durante estuda iha universidade.” sita husi pájina UM Metro.

Lee Mós :
Diskursu Kompletu Prezidente Repúblika iha Aniversáriu F-FDTL ba dala 19

Más, kuitadu, realidade ita haree ohin loron, hala’o serimónia graduasaun, la’os ona ba nivel universidade de’it, maibé mós iha nivel báziku, ne’ebé seidauk iha kumpriensaun kle’an ho sira nia idade ne’ebé sei kiik hela.

Antigamente, graduasaun ne’e iha signifikasaun ne’ebé bo’ot no profundu, ne’ebé hatudu luta no susesu ne’ebé ema ida konkista,hafoin hakat liu husi nivel ensinu oioin.Maibé,agora, signifikasaun husi graduasaun ne’e hahú mihis ou desgastadu, tanba de’it labarik sira esperimenta beibeik ona. Entaun, valór no orgullu ba graduasaun hanesan sentimentu baibain laiha sentidu. Uluk graduasaun ne’e signifika lisensiatura. Agora… la hatene?

Tanba ne’e, se bele fó sujestaun, ita presiza haree fila-fali ou revista no sukat mós benefísiu husi graduasaun nivel pre-eskolár. Di’ak liu, ita involve alunu sira ba preparasaun eventu nian, hanesan aprezentasaun artístika, dekorasaun palku, halo kabine fotografia nian ne’ebé tuir tema formatura kakelulusan, ne’ebé iha ekivalénsia ho sira nia idade no nivel estudu.

Iha ikus nian, serimónia despedida ba alunu sira, ita bele realiza ho forma sagrada, la presiza labarik sira tenki estiloza-an hanesan estudante universitáriu ne’ebé termina ona ninia teze, ou simplesmente tuir de’it tendénsia trend ne’ebé viral.

Tanba sira nia dalan sei naruk, pelumenus sei presiza tempu tinan hirak mai tan hodi kompleta sira nia estudu iha nivel lisensiatura.

Atu dehan de’it, tau buat ida-idak iha ninia fatin, nune’e la hamosu dezintendimentu no hamenus meaning husi valór graduasaun ne’e rasik.(*)

 2,012 total views,  9 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Graduasaun Iha Nivel Pre-eskolár, Merese?” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No