ADVERTISEMENT

“Mentalidade Kolonializmu iha Sirkulu PN”

Mario da Costa - Opiniaun
  • Share
Hakerek Na'in, Hermenegildo Bubun, Imajen Esp.

Hakerek na’in: Hermenegildo Bubun

Alumni Universidade da Paz

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pessoal kona-ba polítika sosa karreta foun ho marka pajero sport unidade (30), ba membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasional, ne’ebé preve iha OJE 2023 ho montante 1 milliaun resin.

Politika Parlamentu Nasional ne’ebé hola desizaun ba sosa karreta Pajero Sport unidade 30 ba membru Deputadu sira ne’ebé falta fulan balu de’it atu termina sira nia mandatu maibe iha ambisaun bo’ot hodi hola karreta foun, somente atu gasta de’it osan ba politika ne’ebé la fó benefisiu ba Povu no Estadu ida ne’e.

Uma fukun Parlamentu Nasional ne’ebé povu konsidera nu’udar uma lulik ba timoroan hotu oras ne’e sai de’it to’os ba grupu no elite politika sira hodi kolleta osan, material no fasilidade sira seluk hodi benefisia sira nia aan hodi haluha tiha no sakrifika povu ida ne’e ba sira ninia interese.

Interese povu nian no prosperiedade, moris di’ak oras ne’e sai de’it propaganda iha politiku sira nia ibun maibe realidade povu nia moris moruk tebes. Politika ida ne’e hamate povu no fó todan ba jerasaun tuir mai. Problema esensial ne’ebé presija tebes atu hadia mak, estrada bee-mos no edukasaun saude no seluk tan maibe estrañu reprezentante povu nian iha uma fukun PN hanoin de’it oinsa mak oinsa hetan previlejiu no fatin luxu iha momentu sira nia ukun.

Orsamentu Jeral do Estadu (OJE) 2023 ne’ebé preve hodi sosa karreta pajero sport ba membru deputadu sira ne’e nu’udar traisaun bo’ot ba povu ida ne’e tan gasta osan povu nia osan ba grupu balun de’it atu goza. Maibe problema ne’ebé lolo’os ne’ebé presija atu rezolve mak bee-mos, estrada no ekonomiku inklui nesessidade baziku povu nian maibe kontrariu tebes tanba maka’er ukun sira tau prioridade liu ba sira nia nesessidade, kroniku tebes.

Orsamentu ne’ebé preve ba hola pajero Sport unidade 30 ne’e pudia aumenta hodi aloka ba nesessidade sira seluk hanesan, UKL, bee-mos, estrada iha area rural, edukasaun no saude. Setor hirak ne’e enfrenta problema no difikuldade oin-oin hanesan fasilidade menus, liuliu hadia no apoiu dezemvolvimentu sosial ekonomiku nasional maibe infelizmente la akontese.

Lee Mós :
Komisáriu Foun KAK Governu Seidauk iha Desizaun

Setor agrikultura ne’ebé lolo’os tenke sai prioridade ba dezemvolvimentu produsaun maibe realidade kada tinan orsamentu ba setor agrikultura nian menus no ki’ik tebes 2% oinsa mak ita garantia produsaun no produtividade ai-han hodi sustenta Estadu ida ne’e. Enkuantu populasaun Timor-Leste 60% maioria moris iha area rural no servisu hanesan to’os na’in, halai natar no haki’ak animal maibe Governu ignora tiha no finje lahatene konaba kestaun ida ne’e.

Problema esensial barak ne’ebé Governu ho Parlamentu Nasionl presija hare no tau atensaun maximu hanesan mal-nutrisaun, labarik barak abondona sira nia estudu tan buka osan iha Kapital Nasaun, profesores kontratadu sira nst. Problema seluk ne’ebé iha Timor-Leste hanesan Kampu de Traballu menus no taxa dezempregu aumenta a’as maibe ida ne’e PN no Governu ignora tiha no haluha tiha hodi la fó atensaun.

Dekreitu Lei sira konaba remunerasaun kargu xefia sira iha Empreza Publika no Institutu Publiku sira ne’ebé sira nia salariu mensal liu fali Prezidente Republika no Primeiru Ministru maibe membru deputadu sira no Governu la preokupa problema hirak ne’e, ate sira ho sira defende malu dehan Lei mak regula no Lei mak fó dalan. Membru deputadu iha PN no Governu susar tebes hodi buka solusaun ba povu ida ne’e nia difikuldade sira maibe fasil ba sira hodi halo politika ba hetan karreta luxu nomos fasilidade sira, halo politika ida ne’ebé la afavor ba povu ida ne’ebé oras ne’e preokupa tebes ho sira nia moris.

Halibur asesor Internasional (32) no Nasional (7) iha Parlamentu Nasional somente atu supa no susu de’it povu nia osan no Estadu nia bokur hodi ignora tiha povu nia interese, ida ne’e nu’udar forma konolianizmu foun iha Estadu Timor-Leste liuhusi desizaun politika publika ne’ebé la afavor ba povu no Nasaun. Bainhira mak povu ida ne’e hetan moris di’ak no prosperiedade iha Estadu de Direitu Demokratika Timor-Leste ida ne’e.

Mentalidade husi membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasional hanesan mentalidade kolonializmu fóun ne’ebé lakohi fó espasu no kria kondisaun ne’ebé dignu ba povu hodi hetan moris di’ak no prosperiedade iha Estadu Timor-Leste tanba ne’e sira kontinua hanehan povu oprimidu liuhusi sira nia politika ne’ebé la afavor ba povu.

Lee Mós :
Governu Aprezenta Proposta Lei GOP 2024 Ba Parlamentu Nasionál

Povu Timor-Leste tenke matan moris neon na’in hodi akompaña situasaun politika iha Estadu Timor-Leste tanba reprezentante povu iha uma Parlamentu Nasional la’os ona uma lulik ne’ebé hakarak rezolve povu nia problema no difikuldade sira. Politika hirak ne’ebé la afavor ba povu ida ne’e nu’udar traisaun bo’ot ba povu. Objetivu husi Luta Libertasaun Patria no Povu ne’e hakarak hasai povu husi nakukun, ki’ak no mukit nia laran maibe infelizmente la akontese.

Krize politika no ekonomia mundial ne’ebé afeta Nasaun hotu iha mundu hanesan Covid-19, konflitu entre Ukrania no Russia ne’ebé hamosu krize ekonomia mundial, material no sasan ba nesessidade baziku sira, mina no gas, folin kontinua aumeta no sa’e ba beibeik maibe reprezentante povu nian iha Parlamentu Nasional la iha preokupasaun no buka solusaun imediata ba problema sira ne’ebé sai ameasa nasional maibe halo fali politika sosa pajero sport unidade 30 ba membru Deputadu sira hodi sa’e no kontinua sa’e tan ba povu.

Orsamentu ne’ebé preve iha (OJE) 2023 ba sosa karreta pajero sport unidade 30 ba Deputadu sira ho montante 1. Millaun ida ne’e la nesesariu ho kondisaun no situasaun ohin loron, ne’ebé lolo’os tenke tau ba setor sira edukasaun no saude, ne’ebé oras ne’e hasoru difikuldade barak, liuliu setor agrikultura hodi hadia produtividade no dezemvolvimentu ekonomiku.

Sura de’it fulan ba membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasional atu termina sira nia mandatu maibe iha ambisaun bo’ot hodi hola karreta pajero sport estrañu tebes maibe realidade no akontese duni, membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasional no Governu Timor-Leste ne’e uniku iha mundu nomos estupidu. Membru Deputadu sira iha Parlamentu Nasional kontente iha povu ida ne’e nia susar laran. Hedonizmu husi membru Deputadu no Governu sira mak hamate no hakoi povu ida ne’e nia moris di’ak. Ikus mai liafuan moris di’ak ida ne’e sai lia mamuk neebé laiha sentidu.

Lee Mós :
PN Aprova Konta Jerál Estadu Tinan 2020

Tanba ne’e ha’u gosta liu rona knananuk husi Banda Alkatraz nian ho titulu; “Moe ne’e iha ne’ebé? Matenek Iha Ne’ebé? Komprende buat hotu maibe buat simples la komprende, hatene mundu tomak maibe lalehan lahatene? Defende ema riku hanehan ema ki’ik.”

Povu la’os ki’ak maibe politika no sistema mak halo ki’ak povu, implementasaun programa Governu nian ne’ebé la reflete ba situasaun no kondisaun real povu nian iha area rural nomos lidun sidade Dili no teritoriu tomak. Durante tinan XX, ingnoransia ida ne’e sempre akontese no sei kontinua haterus povu ba beibeik. To’o bainhira maka kore povu ida ne’e husi moris ki’ak kuandu membru Deputadu no Governu sira hanoin uluk maka fasilidade luxu.

Povu Maubere nafatin sai ki’ak no terus iha Rai-Lafaek ne’ebé baibain hanaran-an Rai-Lulik tanba sistema kolonializmu foun ne’ebé domina ona iha sirkulu makaer ukun sira hodi sakrifika povu Maubere ida ne’e ba dala ida tan ho modelu ukun ne’ebé la hanesan maibe nafatin fó pressaun ba povu opremidu no Maubere Oan iha Rai-Lulik ida ne’e.

Tanba ne’e tuir ha’u nia perspetiva kona-ba politika sosa karreta foun nu’udar esplorasaun no esploitasaun hasoru povu Maubere ida ne’e sei nafatin akontese ho forma foun ne’ebé Maubere Oan ho Maubere Oan halo ba malu. Tanba ida ne’e nu’udar malisan ne’ebé mak hori-uluk kedas existe, antes Timor-Leste ukun-an (Timor-Portugues), no lori mai to’o ukun-an durante tinan XX resin maibe karakter ne’e nafatin existe.

Tanba ne’e husu ba Prezidente da Republika nu’udar mos xefi Estadu atu nune’e veta OJE 2023 ne’ebé preve orsamentu bo’ot ba sosa karreta pajero sport ho total orsamentu 1 milliaun, tan ida ne’e la nesesariu nomos fó todan ba Estadu Timor-Leste. Politika sosa karreta foun total unidade 30 ne’e la fó benefisiu ba Povu no Estadu, la urjensia nomos la’os ejizensia ba sosa karreta foun. Politika sosa karreta foun ida ne’e somente fó prejuizu bo’ot ba Estadu no Nasaun Timor-Leste.

 3,108 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on ““Mentalidade Kolonializmu iha Sirkulu PN”” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No