ADVERTISEMENT

“DARK CLOUDS OVER A CLOSED WORLD” (Kalohan nakukun taka metin rai-klaran). Hare Dili, Kupang to’o Lisboa

Mario da Costa - Opiniaun
Jornalista : Martinho G. da Silva Gusmão Hanorin filosofia, haknar’an iha “Fraternidade Humana”
  • Share
Martinho G. da Silva Gusmão, Imajen Esp.

Decisão Tribunal Distrital Dili (TDD) atu fo Termo Identidade Residencial (TIR) halo ema barak mak frustrado, fuan kanek no ofendido ba sira nia consciencia moral. Liu-liu wainhira Juiz ho aten-brani los modifica crime contra humanidade ida, “crime organizado” iha bandar-narkoba sai fali “vitima”. Ita nia pergunta – sira nebe PSIC kaer toman ne’e latan hela iha uma ka dalan klaran tan lanu todan ho “droga” ka sira rai metin “droga” atu consumo loron ba loron?

Hau le jornal ida nia headline dehan “Konsidera Vitima ba Droga. Tribunal Aplika TIR ba Arguido Na’in 9”. Bandar narkoba internacional Joaquín “El Chapo” Guzman mak hatene karik, nia dehan “Timor fudido” (desculpa, liafuan aat). Hare deit título, hau sente isin-fulun hamrik ona. Hau la agoenta atu le klean liu tan. Mos lalika le, tan iha facebook ema posting barak los. Rona husi lia-anin barak, hau tur hanoin no imagina “autor” sira iha palco justiça nia leten – (1) “vitima” sira nebe loron ba loron terus no tanis tan ema “obriga” sira tolan droga; (2) “juiz” no “procurador” ho “advogado” nebe nakonu ho “misericordia” hodi aplica TIR ba sira na’in 9 nebe oin nakraik los; (3) inan-aman sira nebe simu ho liman nakloken “filho prodigo” sira fila ba uma; (4) “autor” faan droga no “ameaça” ema na’in 9 atu tolan droga loro-loron hamnasa ho ksolok; no (5) selu-seluk nebe tur matan no kakutak mamuk tiha la hatene atu halo lerek saída.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Por a caso, hau le hela enciclica Fratelli Tutti (FF) atu prepara matéria didática oan ruma. Hau nia matan baku los ba saída mak Papa Francisco halerik, “dark clouds over a closed world” (FF§§9-55), katak, kalohan nakukun taka metin rai-klaran. Juiz decide katak “autor” no “empresario” bandar narkoba sai “vitima” ba sira nia “crime organizado” ne’e hanesan “awan gelap” nebe taka metin Timor nia consciencia moral no sensibilidade humana. Liu husi saida mak Santo Padre hakerek ne’e bele fo naroman, leno hikas ita nia consciencia no sensibilidade, katak “droga” ne’e “crime contra humanidade”. Pontos balun nebe hau hakarak foti hodi hatudu ba leitor sira atu halo campanha da Fraternidade Humana. Husi enciclica ne’e hau foti pontos 5 atu ita hanoin lisuk…

1. “Despair” – “discouragement”

Hau hanoin, decisão tribunal nian ne’e hatudu los ba saída mak Papa dehan: “the despair and discouragement that are widespread in society”. Katak, “putus asa” no “hilang rasa percaya diri” nebe agora fakar lemo-lemo iha sociedade Timor nia let. Oinsa mak “bandar narkoba” bele sai fali vítima?

Keta haluha, husi sira ne’e la iha ida mak oin-foun sai fa’an narkoba. Tan, PSIC halo “operação inteligen” mak kaer. PSIC ho elemento PNTL sira halo operação nebe hahu husi “desconfia” depois hafuhu tuir to’o captura. Ita le antes husi media ne’e PNTL halo ho profissional. PSIC la ba hare ema na’in 9 ne’e toba ka monu hanesan bibi-maten iha uma ka luron. Lae! Sira halo hela “transaksi”, faan no sosa. Nune’e mos, PSIC halo operação hodi ba kaer “bandar” ne’e. Se sira ba kaer “vitima” lori ba tribunal, agora tribunal bele kaer fali PSIC nudar “autor” ba caso “kaer sala” ka lae? Ba hau, decisão Juiz nian hodi minimiza crime organizado ba fali “vitima” no fo deit TIR ba “bandar narkoba” hanesan “insulto” (pelecehan), “humilhação” (penghinaan) ba PSIC. Liu tan ida ne’e halo kanek Timores nia consciencia moral.

Hau rasik hare tiha headline jornal nian, sente “despair” ho “discouragement”. Fasil tebes, ema boot sira nia oan halo crime boot maibe criminoso sira sai fali vítima. Hau tur mak imagina: PSIC/ PNTL no doutor sira tenki buka na’i-ulun nia oan sira hotu nebe sai vítima ba droga. Ka, kaer na’i-ulun nia oan sira fo droga bara-barak sira atu sira sai vítima hotu? Hau hanoin, ita tenki matan-moris néon na’in … na’i-ulun sira iha osan barak no riku. Sira nia oan simu osan, sosa droga. Sira faan tutan ba maluk sira … mesak na’i-ulun nia oan deit.

Lee Mós :
MS dará prioridade a administração de Pfizer a adolescentes de 12 a 17 anos em quatro municípios

Maibe, ida ne’e imaginação ba ema ida nebe “putus asa” (despair) no “hilang rasa percaya diri” (discouragment). Hau hanoin la to’o, oinsa mak juiz bele rápido los atu tetu no sukat, dasin no sura hodi hare “drogado” sai vítima! Doutor iha HNGV mak dehan sira “vitima” lanu todan ho droga karik, tan halo “test laboratorium” karik, hau bele compreende. Maibe, “juiz” mak halo “test legal” foti fali conclusão medical nian … Oh! Oh ya! Oh, ya, bongkaaaar!

2. “Cultural colonization”

Interessante katak, husi “bandar narkoba” sira ne’e, ida posting bebeik konaba PR Ramos Horta ho nia equipa nebe halao sorumotu ho UNTAS, F.X. Lopes da Cruz (Jakarta) hamutuk ho Eurico Guterres no Joanico Belo (Kupang). Ninia liafuan sha manu-aman los, aswain los. Tendencialmente atu dehan PR koko atu hamanas situacao no cria confusão ho instabilidade.

PR Ramos Horta visita ne’e tuir FF karik dehan “attempts at reconciliation and rapprochement proved fruitful, while others showed great promise” (FF, §10) – tentativa ba reconciliação no hakbesik’an ba malu diak los, seluk fali lori buat boot foun. Maibe saida mak “bandar narkoba” ne’e ko’alia iha medsos ne’e hatudu nia lanu todan, “[…] resentful and aggressive nationalism […] creating new forms of selfishness and a loss of the social sense under the guise of defending national interests” (FF, §11) – nasionalismo ran-nakali no agresivo […] hamoris deit forma foun hamiak’an deit no lakon sentido sosial hodi falun’an ho interesse nasional.

Nacionalismo drogado! Socialismo bandar narkoba! Afinal falun sira nia gosto no goza sira nia vida ho droga. Hau hein katak, liu husi TIR nia sei sai maus ona. Ka, hela iha uma nia sei livre atu consumo droga hodi ko’alia lanu-todan nian?

Maibe importante liu kak liafuan murak husi “Milisi” sira dehan – “Maun sira nebe uluk luta maka’as los ba independencia mai lolo liman, loke fuan atu ita halo reconciliacao. Ami nia fuan haksolok tebes. Problema mak ema lubuk ida, uluk ami pro-otonomi maka’as tiha, agora fila ba Timor hetan diak sira hateten aat mak ami deit. Ami nia problema la’os ho pro-merdeka, maibe ami sira be pro-otonomi nebe nakfilak’an lais los iha Dili laran”. Ohin loron, sira la hanoin atu loke fali kanek 1999. Sira husu de’it katak “Uma-Lulik” ho “Uma-Kreda” labele haluha sira. Iha lia-mate ka lia-moris, sira mai Baucau, Viqueque, Dili, Maliana ka Ermera … laran kman, fuan matak-malirin. UNTAS ho “Milisi” hatudu deit buat ida, no tulun malu atu hare katak “[…] as society becomes ever more globalized, it makes us neighbours, but does not make us brother (sister)” (FF §,12; Cf., Benedict XVI, Caritas in Veritate §, 19) – sociedade nakloken liu tan, halo ita sai vizinho, maibe la halo ita sai maun-alin (bin-feton).

Saida mak drogado bandar-narkoba ko’alia iha ninia facebook ka aliado balun ne’e hatudu fenomena ida – “cultural colonization” (FF §, 14). Katak saida? Ida ne’e atu dehan katak ita adora aas liu mak cientismo ho tecnologismo, ikus mai taka ita nia matan, taka ita nia neon ba “lisan” no “fiar”. Ema seluk, ema liur, malae sira mai bosok ita, husik ema sira ne’e mai naok ita nia “klamar”, lakon ita nia identidade spiritual, nune’e mos ita nia consciencia moral ho intellectual namtate hotu. Saida mak TDD halo ne’e hatudu momos katak “the struggle for justice and the process of integration is to empty great words” (luta ba justiça ho processo atu simu malu fila hanesan liafuan mamuk boot). Drogado bandar narkoba ne’e hanesan asu-inan, ko’alia iha Dili laran ne’e brani los maibe iha Kupang, Bali ka Jawa sira mi ba kotuk … ko’alia diak los ho familia sira, hateten aat Timor-Leste iha neba. Tan sa mak ita la honesto no sincero de’it – ko’alia midar no diak iha Kupang, mai iha Dili mos ko’alia saudade ho sira?

Lee Mós :
Aniversáriu Timor Post Ba Dala – XXIII Sai Mídia Ne’ebé Ativu No Kreativu

3. A “throwaway” culture

Wainhira Juiz TDD no Ministério Publico hamutuk ho Defensor/ Advogado hakotu-lia katak “drogado” ne’e “vitima” hatudu momos konaba “throwaway culture” (budaya membuang). Papa Francisco hakerek nune’e, “what is thrown away are not only food and dispensable objects, but often human beings themselves” (FF §, 14) – buat nebe ita soe dok laos hahan-restu ka sasan la folin, maibe dala ruma ema nia moris. Ema sira be halo bisnis narkoba, faan droga no consumo droga ne’e hare ema seluk ne’e folin la iha ona. Sira hatene katak droga ne’e halo rahun ema seluk nia vida. Halo mate sira nia vida rasik. Maibe, adora osan no hakarak moris iha ilusão nia laran, nune’e sira estraga’an maibe mos kaer ema seluk nia moris soe ba lixu.

Iha biban seluk, Papa Francisco hakerek konaba “cultura dello scarto, che colpisce tanto gli esseri umani” (Cf., Laudato Sì §, 22). Ita bele hatudu saida mak mosu iha Lisboa, wainhira foisae sira abandonado iha luron, toba lemo-lemo husi gudang ida ba gudang seluk. Ita halo politica ida nebe lais los atu “sacrified” (tau todan, halo susar no terus) ema seluk. Hahalok ne’e mosu tan ita ema agora halo malu hanesan folin la iha ona. Jovem sira brani lao dok, ba Lisboa, Inglaterra, ka Australia no Korea too fatin seluk tan. Sira foti risku atu hetan moris diak. Fou-foun Governo gaba sira aas los. Agora, ukun na’in sira suku ibun metin wainhira jovem sira atu ba rihun moris iha luron. Jovem sira ne’e mai husi familia ki’ak. Agora ita nia Governo (liu-liu SEPFOPE) kaer sira soe hanesan “lixu” iha Lisboa. No ita sei bolu ukun’na’in sira “sua excelencia”.

Hau hanoin, se faan droga no consumo rasik laos crime grave hasoru humanidade karik … tan sa ita la loke campo de trabalho iha bisnis droga ne’e? Halo base legal foun, tan jurisprudencia iha ona! Tan decisão TDD sai hanesan exemplo legal ida no fatuk-inan foun. Los ka lae? Ne’e ita lalika lao dok ba Dubai hodi dansa ho bidu hanesan drogado falun biti … ema pasti mai barak Timor, tan fatin ida “Firdaus” ba drogado sira! Los ka lae?

Halo nusa ba mos, Juiz sira (ita bolu sira ho liafuan aas los “meritissimo”) no Procurador hamutuk ho Advogado/ Defensor hatudu ona fenomena foun “cultura de descartadas” – “budaya sampah” ka “budaya pemulung sampah”? Katak, sira halo drogado/ bandar narkoba ne’e hela iha uma (TIR), tan sira ne’e mesak ema “civilizadu nia oan” sira. Ita iha ona “civilizasaun foun” – kemanusiaan pecandu narkoba yang tidak adil dan biadab.

4. The New Form of Slavery

Tribunal hanoin katak academico no activista sira ne’e bibi-diuk. Ami hare. Ami hakerek. Ami hatene. Husi sira na’in 9 ne’e laos primeira vez mak halo transaksi “sosa-faan-consumo”. Sira halo dala rua ka tolu, ka liu tan. Iha mundo tomak, “bandar narkoba” ne’e “crime organizado”. Ema sira nebe tama iha “bandar”, sira ne’e “doubly poor” (ki’ak rabat rai), katak “[…] are deprived of freedom and forced to live in conditions akin to slavery” (FF §, 24) – fokit husi liberadade no haka’as sira atu moris iha kondisaun hanesan atan.

Ita la hatene los, TIR ne’e sei lao oinsa lerek? Maibe, iha “crime organizado” nia laran, sira be hela iha uma ne’e bele organiza diak liu fali atu PSIC labele kaer tan sira. Juiz hatene katak “[Criminal Network] are skilled in using modern means of communication as away of luring young men and women in various parts of the world” (FF §, 24) – Rede Criminal matenek liu usa dalan moderno sira husi comunicacao hodi kait foinsae mane ho feto sira iha rai klaran tomak. Agora sira hatene katak Timor-Leste ne’e fatin diak liu atu hatama no hasai “droga” sira. Liu-liu tan sira agora estuda ona Juiz, Procurador ho Advogado/ Defensor sira atu sai “aliado” ka “bandar” iha Tribunal. Halo nusa ba mos, sira na’in 9 nia naran tama ona iha “rede”. Sira nebe seidauk kaer toman, agora hahu “hati-hati” atu PSIC labele kaer sira. PSIC hafuhu sira. Drogado mos iha tempo oin mos ona, sira hafuhu fali PSIC. Juiz mos hahu hafuhu PSIC ka PNTL.

Lee Mós :
Oráriu Misa Sinzas iha Parókia Sira

Solução diak liu oinsa? Papa Francisco hakerek momos kedas, “[…] since criminal organizations employ global networks to achieve their goals, efforts to eliminate this phenomenon also demand a common and, indeed, a global effort on the part of various sectors of society” (FF §24) – enquanto organização sira criminal nian lori rede global atu hadau sira nia hakarak, nune’e esforço tomak ita halo hamutuk ho seitor oi-oin iha sociedade nia laran. Nune’e, ita husu boot no halo esforço tomak atu Juiz sira, liu-liu iha TDD, Procurador sira, Advogago ka Defensor, Sociedade Civil, Igreja Catolica ho Protestante, Comunidade Islam, religiao sira seluk no hetan suporta husi Governo ho Parlamento Nacional atu hasoru “crime organizado” ne’e.

Bai-bain, decisão Juiz nian, liu-liu hasoru “crime grave”, iha ninia efeito atu halo ema tauk comete crime. Saida mak Juiz TDD halo ba criminoso na’in 9 ne’e hatudu buat foun – “mafioso pedagogy” (FF §, 28). Katak, hanorin bandar droga sira atu sai matenek liu tan, agresif liu tan no halo rahun liu tan.

5. “The path of hope”

Laos Juiz hotu aat. La’os procurador deit mak mangame. Advogado ho Defensor mos ida rua sei iha fuan ho laran. PSIC ho PNTL mos maski frustardo ho resultado husi TDD, maibe sira sei serviço nafatin.

Buat balun nebe sei iha ne’e ita koko atu desenvolve hikas buat foun. Papa Francisco dehan “the paths of hope” (FF §, 55). Uluk luta na’in sira hahu funu 1974/ 1975, sira estraga buat barak. Esforço nebe PR atu foti mak halo “reconciliação” hahu husi 1975. Nee ideia nebe mai husi ema fuan boot no aten brani. Nudar fiar na’in, PR dehan “se mak la halo sala nia tuda fatuk uluk”.

Hau hanoin, wainhira sociedade tomak laran moras no fuan kanek ho decisão TDD nian maibe continua fiar katak sei mosu ema diak, hatudu katak sei iha esperança. Ema nebe hatudu nafatin “esperança” katak ema ne’e hamlaha no hamrok ba justiça, damen no fiar ba integridade da criação. Grupo drogado no juiz ida ka rua, procurador ka advogado/ defensor ne’e “minoria” oan ida nebe hetan osan no poder, maibe lakon dalan ba moris diak. Sira la hatene oinsa mak halo moris ne’e sai furak, kmanek no kmook. Ida ne’e mak dehan, “We gorged ourselves on networking, and lost the taste of fraternity” (FF §, 34) – kita menikmati jaringan dunia maya tetapi kita kehilangan selera untuk persaudaraan.

Maibe, ema barak liu, husi Lospalos too Oe-Cusse, husi Tasi-Feto ba Tasi Mane mak sei iha “esperança” atu hetan moris diak, no moris diak liu tan. Halo nusa ba mos, ema barak iha Kupang no Lisboa hatudu oinsa mak buka moris diak ho fuan laran tomak. Ema barak iha Dili hakarak hare buat foun no buat furak. Ema barak hakribit duni sai “bandar narkoba”. Iha fatin sira ne’e ema “attempts at reconciliation and rapprochement proved fruitful, while others showed great promise” (FF §, 10).

Liafuan furak husi Santo Padre, “Isolation, no; closeness yes. culture clash, no; culture of encounter, yes” (FF §, 30).

 3,576 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on ““DARK CLOUDS OVER A CLOSED WORLD” (Kalohan naku…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No