1. Intrudução
Sra. Armanda Berta ema simples oan ida. Antes tama ba iha terreno politica nia nu´udar dona da casa ka ibu rumah-tangga bai-bain hanesan ibu rumah-tangga sira seluk.Nia la´os ema veterana famosu sira ne’ebé ema sempre hanai iha fatin hotu-hotu. Maibé nia karreira polítika presiza mos atu konsidera!
Iha artigu ida nee hau la kestiona nia kapacidae intelektual, vizaun polítika, no nia sidadaun originaria, basá ema kestiona barak tiha ona iha mídia audio-visual,mídia imprime no mídia online sira. Iha artigu nee hau hakarak hare de’it Sra. Armanda Berta nia carreira polítika durante tinan lima ikus nian.
Iha dia 5/07/2021 inaugurasaun ba sede Partidu KHUNTO iha Manleu nia deklara ba PUBLIKU kona ba nia prontidaun kandidata-an ba Prezidente Repúblika atu kompete iha Elisaun Prezidensiál tinan oin. Hahu iha neba hamosu pro- kontra husi publiku. Too oras ne´e tik-tok rame tebes iha mídia sosiál sira, nakonu ho bahasa sinisme,trata, hatun, balun tolok no seluk-seluk tan. Ema sira hatudu atitude hanesan temi ona iha leten hanoin katak sira mak diak liu ona, matenek liu ona,ideal liu, ka perfeito liu ema hotu. hau hanoin karik ita hare didi’ak pelo kontráriu. (Polítika haluha etika).
2. Mandatu Konstitucional
Konstituição Repúblika de Timor Leste KRDTL garante sidadaun hot-hotu ne’ebé idade 35 anos ba leten bele kandidata-an ba Prezidente Repúblika. Iha neba Konstituisaun mos tau kedas nia pra-condição abilidade ba kandidatu ida.
KHUNTO nudar partidu ida ne’ebé iha kadeira lima iha assentu parlamentar iha mos direito atu kandidata nia emar rasik ba Prezidente da Republika ne la kontra Konstituição, maibé dever Konstitucional partidu ida nian.
Husi Jurista sira nia debate iha TVE la sita artigu balun ne’ebé mak bandu ema ida labele kandidata-an, antes Prezidente da Republika deklara data de Eleisaun, maibé Sira hare liu ba assuntu seluk ne’ebé liga liu ho kapasidade pessoal.
Konstituição Justru preve katak cinco em cinco anos tenke iha eleisaun ba Prezidente da Repubika no eleisaun Parlamentar. KHUNTO nia preparação mantap. Proverbio bahasa Indonesia nian ida dehan “sedia payung sebelum hujang”.
3. Dever partidu ida nian.
Partidu la’ós atu buka ukun de’it,maski orientasaun partidu nian sempre ligado ho ukun ka poder. Dever boot liu partidu nian mak prepara lideransa iha kada epoka, kada jerasaun ka kada periodo. Ne responsabilidade partidu sira nian. No kada jerasaun tenke iha lideransa própriu. Lideransa Partidu ida atu kaeer ukun presiza kompetição regoroso iha elisaun.
Liu husi Elisaun mak lideransa ida ne’ebé ukun hetan legitimidade husi votus povu nian. Iha neba povu delega kbiit povu nian ba lieader ida liu husi partidu ida. Amu Belo dehan “banhira instituisaun ida la kaderisa nia lideransa, nia dere da-daun simu mate nian ba instituisaun rasik”.
Partidu KHUNTO kompete tiha ona iha elisaun Parlamentar hahu kedas iha 2012. maibé laliu barreira 3 % ne’ebé CNE trasa iha tempu neba. Maski la-liu barreira, KHUNTO la lakon nia esperansa, continua konsolida-an nafatin nudar partidu.
Elisaun Parlamentar 2017 KHUNTO nafatin partisipa iha eventu demokrátiku kompete elisaun parlamentar, liu barreira 4 % , hetan kadeira lima kedas kompara ho partidu seluk, excepto partidu gigante Fretilin no CNRT.Hanesan Partidu foun resultado kadeira lima nee suksesu boot. Maski kadeira lima de’it nia mak ka’er xefe vitória koligasaun nian.
Iha tempu neba KHUNTO hanesan feto bonita oan ida ne’ebé mane-oan sira hadau malu. Partidu Gigante sira hakbesik-an ba gombal nia, maibé nia jual mahal tiha de’it. Partidu balun lori osan pasta boot hodi hamaus, maibé KHUNTO cuwek habis.
Iha tempu neba rona katak KHUNTO namora hela ho mane katuas bonito ida, nia matan monu ba iha Katuas ne´e, sira deside hari sira nia uma kain ida hanaran AMP. Hari uma kain ida, maibé kaben kama rua. Sira nia uma kain la harmonia, sira pres malu no deskomfia malu hela de’it, Sira nia kasamento hasoru laloran no anin boot. Anin boot tasi nian mai sasurut uma kain ne´e monu rahun tiha no sira deborcio Perfeita.
Bainhira sira sei trata hela surat devorcio nian, KHUNTO matan monu fali ba nia amante tuan. Iha neba KHUNTO hahu main serong,Perslingkuhan no pengkhianatan hamosu fali uma kain foun hanaran Governu biavilisador.Maski durante nee ema bolu Governu Konstituicional balun dehan Governu defaktu.
Iha neba mak sira halo Juramento soko laran, moris kama ida mate rai-kuak ida. KHUNTO hare katak juramento nee laiha vantagen ba nian, Iha nee KHUNTO hahu hatudu nia infielidade ba kazamento daruak, nia hakarak hela mesak iha uma kain ida. Iha nee KHUNTO la obdece ba Juramento soko laran, maibé halo fali juramento kama okos. Ida nee mak hanaran politica.
Politica nee dinámico, hare oportunidade hodi aproveita kedan oportunidade ne´e. TMR dehan” Oportunidade so vem uma vez”Katak oportunidade ne´e sei la reperte. Injaneiro Mariano Sabino nia konsepto ba ka’er ukun furak tebes. “Ukun la’ós oportunidade maibé responsailidade”.Ukun tan de’it oportunidade ema sei usa qualquer maneira atu atinji objetivo Ukun. Wainhira ka’er tiha ukun usa dalan hotu Konstitucional ka inkonstitucional,demokratico ka ditadura, atu bele ukun too rohan muito-menos periodo ida.
4. Ukun nee Oportunidade ka Responsabilidade
Premiado Nobel da Paz Dr. José Remos Horta fahe ukun agora daudaun ba grupu rua. Grupu ida hanaran : anti demokrasia, anti Konstitução, Grupu seluk Nia hanaran Pro democrasia no pro Kontituição Intervista iha GMN TV. Interpretação livre.
KHUNTO hola parte iha grupu rua nee ida. Aproveita oportunidade aproveita ksempatan dalam kesempitan. Tempu neba KHUNTO hato´o nia argumento dehan “Respeita no Hadomi Maun Boot Xanana maibé nia hadomi liu povu. KHUNTO haksoit sai husi Koligasaun foun ne’ebé MBXG forma halai ba iha Fretilin Viavilisador VIII Governu hodi hatoo nia argumento Politiko dehan katak “ KHUNTO mos hola parte hela iha VIII Governu lideradu husi PM TMR”
5. KHUNTO Aproveita Oportunidade Maximu.
Sra. Armanda Berta ka’er pasta Prezidente Partidu KHUNTO Ho nia Kaben José dos Santos Bucar tutur todan konceleiro maximo iha partidu KHUNTO nudar pessoa central iha Partidu. Banhira hola parte iha VIII Governu Sr. Armanda Berta hola posição Ministra Solidaridade Sosiál ho Inclusão. Titlo ministra nee la’ós kiik. Ema sei hanai sira sua exelencia. Iha nee abilidade tau tiha ba kotuk naran boot mak tenke iha oin. Sra Dra Armanda Berta level hanesan ho Dr. Fidelis Magelhães, Ministro Presidencia do conceilho Ministo Graduado Universidade Amerika. ho Dr. Francisco Jeronimo Ministro komunicação Sosiál e assuntos Parlamentares ho tan ministro sira seluk.(disini kita selevel mas,Aku juga Menteri)
Wainhira hola parte iha VIII Governu biabilisado Sra. Armanda Berta hakat sae passu ida ba Vice PM, ho ministra Solidaridade sosiál dala ida, assumi Pasta rua. Fidelis ho Francisco Geronimo iha Sra. Armanda Berta nia okos. Iha nee carreira Polítika Sra. Armanda Berta nian bele dehan sae gradualmente. (gemilang)
Feto ida ne’ebé acupa posição Vice PM iha historia Timor Ukun-an. Feto balun naran boot tan sira nia Káben nia posição. Maibé Sra Armanda Berta Puro karreira Polítika. Parabens. Iha feto balun ne’ebé Pernah Kandidata-an ba PR maibé la liu iha elisaun, iha Feto balun ne’ebé vizaun polítika brilante maibé kancela labele assumi kargo Ministra Defesa, tan kultura paternalistik la fo fatin.
KHUNTO ka’er chave vitória koligasaun partidu boot sira nian, Prezidente Partidu KHUNTO Sra. Armanda Berta haknar-an iha kareira polítika ida ne’ebé aas hodi hola parte iha Jabatan MSSI no Vice PM. Karreira Polítika sra. AB nian nudar chave odamatan hodi loke portaun Palacio aitarak laran ba nia Kaben José dos Santos Bucar ba tuur iha meja Konseilho do Estado, troka comandante em chefe MBXG nia fatin. Oportunidade mai dala ida de’it duni, tenke aproveita maximo. Ukun la’ós tamba responsabilidade maibé tan oportunidade.
Iha tempu ne’ebé Partidu boot sira sei hafuhu malu hela atu dudu se mak kandidato ba Prezidente Republika iha tinan 2022-2027,KHUNTO la basa basi, la husu maun boot sira nia apoio, ho certesa anuncia sira nia kandidatura. No kandidatura mai duni husi Prezidente do Partidu. Partidu sira ne’ebé ka’er ukun iha Timor –Leste adopta sistema ida nee hotu.
Sra. Dra Armanda Berta nia Kandidatura ba Prezidente Republika tinan 2022-2027 sobu rahun plataforma de intendimento kanditatura unico ne’ebé konstroe no assina iha fulan fevereiro tinan 2021 iha hotel Novu Turismo, halo ema barak tensaun alta,hodi husu resignasaun ka demisaun ba Kargo Sra. Armanda Berta nian. Ita hein katak candidatu unico tuir plataforma de intendimentu rakitan Fevereiro 2021 mak Sra. Armanda Berta ona.
Sra Armanda Berta Klasifikado tama iha feto forte nação forte. Feto forte no nação forte sai kampanhe grupu feminismo durante periodo ukun-an. Plataforma kandidatu unico, mane nain tolu mak produce, feto ida mak sobu. Ciencia biologia mos klasifika feto sira forte liu mane. Mane sira sente ameasado ho feto ida nia kandidatura ba PR tinan oin.
Plataforma Candidatu unico la folin tan ona,basá la’ós de’it KHUNTO mak kandidata sira nia ema rasik, maibé PLP mos sei kandidata sira nia ema husi partidu rasik, bele mai husi figura feto ida mos. AB nia kandidatura ba PR halo Doutor sira ulun moras boot. Sorti AB la hasai kursu doutoramento iha Colorado ka Maputu hetok doutor sira nia kakutak bele sai kankro hotu. AB nia kandidatura halo Sr.Naimori Bukar katiik husi kadeira konceilho do estado.
6. Armanda Berta nia posição ikus.
Posição AB iha cargo Vice PM ne koncensu politico ida, Atu asegura kontinuação Oitavo Governu biabilisadao. AB ho KHUNTO laiha, Oitavo Governu nia mandato remata tiha ona iha Janeiro 2020, hamosu tiha ona Nuno Governu.
Maski KHUNTO ho de’it kadeira Lima iha Parlamento maibé forsa Polítika forte liu Bankada Fretilin no PLP. Continuação mandato oitavo Governu Biabilizadao, depende iha KHUNTO, La’ós Iha Fretilin. Kartu macaco iha KHUNTO nia liman. Iha fase ida nee, la’ós Fretilin mak asegura Kadeira PM, maibé KHUNTO mak tuba kadeira PM nian. Tan nee demissão ba Sra. Armanda Berta nian Kargo sei la akontece basá KHUNTO nia Posição strategico.
KHUNTO fo tiha ona um a zero (satu kosong) ba Fretilin, banhira kandidato Prezidente CNE ne’ebé proposta husi Fretilin lakon iha Parlamento. Iha etapa ida nee Fretilin ho PLP tenke hakruk rei KHUNTO nia ain,hanesan PSHT sira ba rei ema indonesia nia ain iha Indonesia. Estabilidade Polítika oitavo Governu 100% KHUNTO mak assegura. Iha parte ida nee KHUNTO halimar ultimatum, hakarak ita kontinua, lakohi ita fahe malu ho Cristo nia paz.
Tan nee error hotu ne’ebé KHUNTO comete, iha Governação oitavo Governu PM nuadr chefe do Governu nia posisaun la forte. PM sei lahalo buat barak atu defende nação, basa kadeira MP nian sei la too 2023. Tan nee dalan ne’ebé PM foti mak konsensus, ou sakrifika soberano nação.
Kasu sira ne’ebé KHUNTO komete mak hanesan, rekruta funcinario, assesor barak iha ministerio sira ne’ebé KHUNTO haknar-an ba, Partidariza Ministerio sira, Kasu ro Trnasit II ne’ebé tuir CAC katak latuir regras aprovisionamento, Rekrutamento trabalhadores ba Australia no Corea, iha iregularidades barak, maibé PM foti posisaun nonok,tan posisaun PM la forte (lemah)
7. Sidadaun Originaria.
Atu kandidatu ba PR KRDTL preve sidadaun originaria. Wainhira Prezidente Republika fo posse AB ba knaar VPM, publiku kestiona tiha ona sidadaun originaria AB nian. Maibé iha tempu neba publiku hasoru ameasa Militar dehan “sama belar” tiha DEMOSTRANTE SIRA ne’ebé representa husi Juru bicara Sra. Angela Freitas no Sr. Antonio Aitahan matak.
KHUNTO rasik hatama tiha ona sira nia keixa ba Tribunal,relaciona ho sidadaun originaria AB nian. Too agora Tribunal la processa. Tribunal Nonok( diam membisu seribu bahasa). Ada Apa? Iha fase ida nee ema sei hare hetan se mak traidor no se mak heroi. Ka’er fali ba MBXG nia lia fuan wainhira sama ain dahuluk iha Timor Leste depois de livre husi kadeia Xipinang dehan “ Traidor sei sai heroi, Heroi sei sai Traidor”.Pahlawan akan menjadi Pengkianat, Pengkianat akan menjadi Pahlawan. Agora mak Jurista sira kestiona, ema dehan ereksi terlambat,tan publiku kestiona uluk tiha molok jurista sira kestiona.
Pergunta seluk tansa mak Ministerio Justiça la tau prioridedade ba assuntu refere (KHUNTO nia Keixa) wainhira liga ba ho soberania da nação? Iha nee ita halimar ho soberano da nação no vida do povu. Hau lee iha youtube dehan “imi bele ukun-rasik-an, maibé ami nia ema mak sei ukun hela imi”. Karik ida nee mak acontece duni, folin saida ita luta vinte e quatro anos ho 200.000 mil habitantes ne’ebé fo sira nia isin ba sosa soberano Nação nian? ( apa arti dari sebuah perjuangan yang berdurasi 24 tahun dan 200.000 jiwa melayang pada saat perjuangan?)
Ministerio Publiku processa uluk fali kasu suborno ne’ebé Partidu Oposição CPN-CNRT ho membro Parlamento rua nulu resin ida CNRT nian, ne’ebé akusa Mari Alkatiri halo suborno iha negociação Cemats nian. Seakan-akan CNRT ho MBXG hanesan fali traidor iha timor durante periodo ukun rasik-an.
Posisaun AB ba knaar VPM nian TMR mak hili, Mari Alkatiri hatan, , Luo-Olo fo posse. Hau hanoin sira nia intensaun diak,maibé Acção mak kestionavel liga ho sidadaun originaria AB nian tuir KRDTL hateten, estadu sosiál antes tama iha polítika, ne’ebé publiku kestiona dau-daun.
8. Privatisa no Partidarisa Ministerio sira.
KHUNTO nia problema mak privatisa ministerio sira ne’ebé ema KHUNTO haknar-an ba, mak hanesan rekrutamento ba trabaladores sira atu ba serviço iha Australia no Korea do Sul. Iha ema balun ne’ebé liu tiha ona teste fisiko kompleta tiha ona documentos, sae tiha ona avião mabe hatun fali, troka ho ema seluk, tan la hemu ran hamutuk.
Kasu trabalhadores sira hamosu iregularidade barak tebes hahu husi recrutamento, teste fisiko, teste escrita, kompleta documentos, sempre hamosu problema. Iha Tempu neba chefe du Governu laiha kbiit atu bolu atenção ka fo orientasaun ruma.
Oras nee dau-daun la’ós KHUNTO mesak mak privatisa Ministerio sira maibé kuase Partidus sira hotu ne’ebé ka’er ukun Privatisa-Partidarisa rame-rame, Ministerio sira mak hanesan Secretario Juventude ho desportu, Agrikultura,MKAE, fo kretidu rame rame ba grupus negociantes kiik sira. Instituição Governu usa osan estadu, maibé enkaixa interese Partidu nian iha laran tan besik ona ba Elisaun Prezidensiál. Grupu beneficiarios sira hare liu ba kor-partidu, tuir lema partidu nian. “Nação tenke ba oin, Hisik Kosar ba Moris Diak, Timor ida Buras Liu,Tane O Rain, Tane O Emar Tane O Lisan”.
Tuir infomasaun ne’ebé ami hetan husi fontes kreditu balu haktuir katak osan ne’ebé ministerio sira fo kreditu ba grupu beneficiarios ho funan 3 % balun sei devolve mediata depois de kredito fulan ida, iha ministerio balun nia sistema sei devolve depois de fulan ne’en. Osan sira nee foti husi BNCTL ho funan 2 % , ministerio sira fo funan ba grupu beneficiario sira 3%.. Iha programa kreditu nee, intituição Governu mak sai broker ba populasaun hodi simu lukru 1% husi osan Banku nian. Modelo buka lukru ne mak oitavo Governu hanaran programa recuperação ekonomia.
Notisia GMN as 12 data 6 de Agustu 2021 PM TMR esplika kataK orsamento Estado “OGE 2021 gasta lahotu fila fali ba kofre Estado Basá OGE 2021 trasa tuir programa”.hafoin hatutan tan katak Wainhira hau sei Prezidente hau husu iha Parlemento “la’ós Gasta hira maibé gasta ba saida”? Estatemento furak tebes.
Empresario balun tur halerik hela sira nia pagamento ba programa R 4 D (Rural for Development) hadia dalan iha area rural maibé too agora seidauk iha pagamento ba projekto hirak nee. Documento pagamento sira sei budu hela iha Edificio aprovisionamento Kaikoli. hahu husi fulan Abril too ohin loron.
Injaneiro R4D sira ne’ebé supervisiona Projeto Rural for Development iha fulan kotuk haktuir katak iha distrito sira hasoru problema hanesan, kona ba atrasu de pagamento. Distrito sira mak hanesan Aileu, Manatuto, no Liquiça. Pelayanan publiku agora mengalihkan ba koor partidu no base de apoio do partidu. Wahinra TMR sei asumi kargo Prezidente da Republika problema atrasu pagamento nee, sai preokupasaun boot PR nian. Dala wain mak PR Kritika makas tebes iha nia discurso publiku sira.
Modelo servidor publiku sira mak servi povu hare tuir koor partidu signifika lao sees ona husi objetivo ukun rasik-an nian. Tan Luta ba nação ida ne nia independencia la’ós ema ka grupu ida, satan partidu ida mesak, maibé povu hotu partisipa iha processo da luta hodi partisipa mos iha elisaun konsulta popular 30 de Agosto 1999.
Tuir dadus husi Dr. Adijondro katak” Kada familia ida sakrifika membro da familia ida ka rua durante funu narauk duração vinte e quatro anos”. “Sakrifika mos riku soi hotu iha funu laran”. Hakerek nain konciente katak eleitor partidu sira ne’ebé ka’er ukun agora la’ós moris diak hotu ona balun sei halerik hela ba hamlaha, hamrok, ahi laiha, estrada aat, be maran,no seluk seluk tan. Tan nee servi povu tuir koor partidu la hatudu espiritu nasionalismo ho Patriotismo maibé traisaun hasoru povu no nação ida nee.
9. Konkluzaun
Hau ata ne’ebé hakerek artigu ida nee la’ós militante nem simpatisante Partidu KHUNTO, ha’u ema sidadaun ida ne’ebé sei halo de’it ha’u ata nia dever atu fo votu ida ba partidu ka lideransa ida ne’ebé hau simpatia hodi kumpri direito ne’ebé KRDTL atribui mai hau ata iha elisaun sira ne’ebé sei tuir mai.
Hau sei la radikal ba partidu ida, basa ema politiku nain ida dehan “folin saida radikal ba partidu ida, maibé partidu ne rasik la folin tiha ona ba nação” (untuk apa radikal kepada partai sementara partai itu sudah tidak berguna bagi bangsa dan negara) Lia fuan Melayu, “bangsa” refere ba sociedade, ema ka povu, “negara” refere ba nação ho soberania nação.Reflesaun ba bartidu no lider partidu sira ne’ebé ukun dau-daun.
Partidu balun iha Timor Leste hanorin no indoktrinasi militante sira radikal teb-tebes, hasoru partidu sira seluk, dala barak mos halo disturbio iha sociedade nia leet. Hanorin militante sira aten bot liu ba partidu duque nação.Hau nia pergunta nação mak hahoris partidu ka Partidu mak hahoris nação? Resposta ba pergunta ida nee la dificil hansan pergunta namu mak uluk ka manu tolun mak uluk? Partidu nudar estrumento ida ba nação, hodi prepara lideransa ba nação no kontinua desemvolve nação ba oin. Partidu hotu hotu ne’ebé hakarak kompete iha elisaun geral sira presiza iha vizaun ba nação.
Iha artigu ida nee presisa hases tiha sentimento negativo ka positivo nian iha parte ida hodi hare ho matan mos, forsa polítika Partidu KHUNTO nian iha konjuntura polítika ukun, iha periode tinan lima ikus nian. Hau ata la apoio no mos la rejeita maibé respeita Sra. AB nia kandidatura ba Prezidente da Republika iha tinan oin.
Lalaok Partidu KHUNTO nian ne’ebé usa atributu sira Kreda katolika nian hanesan Crus no Estola ba treino beladiri KORK nian ne’ebé durante nee hamosu polemika entre uma Kreda ho Senhor José dos santos Bucar. Kritikas sira ne’ebé mosu atu fo atensaun de’it ba Partidu hodi bele haketak tau sasan ida- idak iha nia fatin atu labele hamosu be-beik kontraversi iha tinan sira oin mai.
Usa atributu kreda katolika nian la’ós de’it Sr José dos santos Bukar, maibé iha Grupu balun ne’ebé usa hela naran Sagrado Coração de Jesus, Sagrada Familia, Santu Antonio, ho seluk seluk tan. Maski ema hotu hatene katak Grupu sira ne’ebé usa atributu igreja nian nee nudar rede kaixa klandestina nian mabe ukun-an ona tau buat hotu tuir nia fatin.
Hemu ran la’ós buat foun ida iha kultura tradicional ema timor nian. Maibé hemu ran mos ema politisa iha tempu okupasaun liu-liu iha tinan 1999. Militar Indonesia obriga ema Timor oan barak hemu ran atu fo apoio ba otonomia. Hemu ran lori timor oan sira ba fali iha bayangan masa lalu, ne’ebé nakonu ho sofrimento . Hahalok sira nee la’ós ita foin kontra maibé ita kontra kedas hori uluk, horiwain. Lalika imita buat ne’ebé uluk otonomista sira halo, repete fali iha periode ukun-an nian, basá sei hakanek de’it ema nia laran, halo moras de’it ema nia fuan.
Modelo recruta eleitores ne’ebé maioria alunus ho idade(14-15) mesak nurak no ema bolu menor idade,hadi ba treino beladiri KORK atu atinji eleitor Partidu iha elisaun sira tuir mai,La valorisa no motiva labarik sira idade eskola nian atu aktivu ba eskola
Modelo ida nee modelo radikalista terorista islamico sira recruta no indoktrinasi labarik sira atu sai terorista iha futuru. Wainhira labarik sira boot sai radikalista extrimo iha nação ida nee nia laran. Modelo ida nee akontece barak tiha ona iha mundu mak hanesan, Boko Haram iha Nigeria, Harimau Tamil iha Bangladesh, ISIS iha Surya, FPI no HTI iha Indonesia. Karik ida nee akontece iha KHUNTO, KHUNTO rasik sei hasoru risco boot iha futuru.
Pe.Hermino de fatima Gonçalves
Vigario Kooperador Paroquia Bedois
Direktur da eskola basika sentral
Santa teresinha do Menino Jesus Bedois.
1,381 total views, 6 views today
Bele hare Video Seluk :