ADVERTISEMENT

LH nia Submisaun Kona-ba Planu Estratéjiku Identidade Úniku

Timor Post - Opiniaun
  • Share

26 Fevreiru 2021

Introdusaun

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


La’o Hamutuk nudár organizasaun sosiedade sivíl nasionál ne’ebé mak hala’o nia knaar halo peskiza, analiza, advokasia no tau matan ba polítika estadu nian no polítika husi Instituisaun internasionál sira liga ho prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Nune’e bele fasilita komunikasaun entre povu no nia ukun na’in sira atu bele ezije katak povu mak sai autór ba sira nia prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Ba dala uluk La’o Hamutuk agradese ba oportunidade ne’ebé hetan husi Komisaun Téknika Identidade Úniku – TIC Timor iha prosesu konsultasaun ba Planu Estratéjiku ida ne’e, ami kontente ita boot sira bele mai partilla informasaun iha ami nia edifísiu iha loron 10 Fevreiru 2021, iha diskusaun lubuk mak akontese maibé ami hanoin ne’e seidauk kle’an atu hato’o ami nia preokupasaun sira. Alende ne’e tempu diskusaun iha konsultasaun loron 19 Fevreiru 2021 ho kolega NGOs nasionál sira mós iha oras 3 nia laran de’it, nune’e laiha espasu atu ita diskute asuntu sira ne’ebé deskreve iha ita boot sira nia planu estratéjia ba tinan lima nian.

Ami hanoin iha asuntu barak ne’ebé presiza konsidera iha implementasaun UID, liuliu ba asuntu legal no nia risku sira iha futuru bainhira governu implementa projetu ida ne’e iha futuru. Ami konsiente katak UID bele hafasil servisu burokrasia maibé iha risku barak no konsekuénsia negativu ne’ebé presiza konsidera.

 

Konsisténsia Entre Sistema UID no Konstituisaun RDTL no Konvensaun Internasionál

Uainhira governu iha planu atu estabelese sistema UID tenke asegura implementasaun sistema ne’e sei la prejudika no ameasa ema ida nia vida no privasidade tuir Konstituisaun RDTL, artigu 36 no 37 ne’ebé ko’alia kona-ba “Direitu ba onra no privasidade” no “Labele Viola Uma no Korrespondénsia. Tratadu internasionál sira ba direitu sivíl no polítika, artigu 16, 17, 18 19, 24, 25, 26 no artigu sira seluk iha ICCPR (International Convention on Civil and Political Rights), ne’ebé Timor-Leste ratifika ona iha tinan 2003.

Atu asegura protesaun ema ida-idak ninian, ami husu Komisaun Téknika Identidade Úniku – TIC atu halo konsultasaun legal ho autór legal sira. No sei kuandu TIC halo ona konsultasaun refere, favór ida bele fahe ba públiku atu povu konsiente kona-ba lala’ok husi implementasaun sistema UID ba sira nia moris husi parte legal nian.

Lee Mós :
Pas No Estabilidade Membru Artes-Marsiais No Rituais Kria Diálogu

Legalidade ba estabelese Sistema UID nee tenkesér husi Lei Parlamentu Nasionál, no la’ós ho dekretu lei, bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 95.2 alínea e, f, h, m no entre sira seluk.

 

Seguransa Dadus

Bazeia ba esperiénsia Timór-Leste seidauk iha istória di’ak ba maneja sistema software ne’ebé ho nia kompleksidade. Tanba ne’e ami seidauk konkorda katak iha kapasidade atu protégé ema nia dadus. Presiza konsidera; Saida mak sei akontese sei sistema ne’e kona hacker (ema ho abilidade as bele tama no estraga sistema ne’ebé iha ho ilegál), no dadus sira hetan na’ok ou ema troka. Signifika ema bele halo ID falsu hodi hetan benefísiu, no ema seluk sei hasoru violasaun sériu ba sira nia direitu ba privasidade.

Partisipasaun setór privadu iha projetu UID ida ne’e halo ami preokupa liu ho asuntu seguransa dadus no privasidade. Governu iha objetivu atu hafasil prosesu servisu burokrasia, maibé kompañia sira iha objetivu atu hasa’e sira nia lukru. Bele ka lae baze de dadus nee liga ba dadus seluk hanesan login no posting Facebook, ou dadus GPS ne’ebé bele hetan husi telemovel? Kompañia ka ukun-na’in sira bele uza atu buka vantajen ka limita liberdade espresaun? Kompañia sira ne’ebé fornese servisu telekomunikasaun ou empreza online sira iha asesu ba ID úniku? Ami hare planu UID to’o agora seidauk hatudu oinsá atu prevene sira uza dadus sira ba sira nia interese rasik.

 

Kapasidade atu Implementa

Hanesan ami diskute iha leten, ami iha dúvida kona ba kapasidade iha nivel nasionál atu jere dadus ho seguru. Ami konsidera mós katak planu nee seidauk hatudu oinsá bele garantia katak informasaun iha sistema ne’e mak loos no kompletu. Ami iha dúvida mós kona ba kapasidade no rekursu iha nivel lokál atu jere dadus ho di’ak, asegura katak dadus la falsu, no asegura seguransa informasaun.

Lee Mós :
Sistema Prátikaaktu "Nepotizmu" no "korrupsaun" Iha Servisu Halo Dezemvolvimentu Iha Timor Patína, Matcet

Sistema ida nee depende ba asesu ba network. Ezemplu, atu konfirma katak ema ida bele duni simu benefísiu ida, autoridade suku presiza konfirma sira nia dadus biometric. Oinsá kapasidade autoridade suku atu hala’o prosesu ida nee? Se sira nia asesu ba internet fraku, ka ekipamentu sai aat, nee katak prosesu ida nee la la’o. Sistema nee sei la konsege taka dalan ba korrupsaun no benefit leakage – tuir loloos, la ho aspetu biometric, UID ladún efetivu kompara ho tipu identifikasaun ne’ebé iha ona hanesan kartaun eleitorál.

Sei bainhira mosu erru ruma iha sistema ne’e ou data kona-ba indivíduu laloos ou labele asesu, ne’e bele prejudika ema ne’e atu asesu konta bankária, telemovel, sim no fasilidade sira seluk ka lae? Sei ida ne’e akontese bele hafraku liután servisu burokrasia ne’ebé governu hakarak hadi’ak.

Aspetu implementasaun seluk ne’ebé presiza konsidera mak bainhira ema ida rai odiu ba ema seluk, oinsá sistema ne’e bele asegura katak nia labele tama ba sistema nee atu hamoos ou troka ema nee nia identidade iha sistema baze de dadus nee? No oinsá ho Timor-oan sira ne’ebé hela iha rai li’ur bele integra ba sistema UID ne’e.

 

Konsentimentu Livre no Informadu no Impaktu ba Povu

Realidade susar tebes atu esplika asuntu privasidade, fó lisensa, direitu ba informasaun pesoál, no aspetu teknolojia nian ba povu, liuliu sira iha area rural ne’ebé ladún komprende liafuan tékniku/legal. Sira nia kapasidade atu lee no komprende didi’ak formuláriu legal ida karik limitadu. Nune’e mak presiza iha prosesu fó lisensa ne’ebé apár ho povu nia kapasidade. Oinsá mak atu garante katak grupu tarjetu sira komprende loloos sira nia direitu? Sei la ho planu klaru atu asegura konsentimentu livre no informadu, projetu ida ne’e la bele kontinua.

Sei bainhira populasaun iha ID hanesan ne’e, sei kria risku katak povu lakohi koopera di’ak ho sensu, survey sira husi Diresaun Jerál Estatístika, votu atu gaña opiniaun públiku, no parte seluk governu rekolla evidénsia atu ajuda dezenvolve programa sira. Bainhira povu deskonfia katak sira nia dadus sensu, tuir planu, sei la tama database ida nee. Risku mak povu sei lakon fiar ba Estadu tanba deskonfia sala uza sira nia dadus. No sira sei ta’uk atu hatán ho loloos.

Lee Mós :
Hare Hikas “Patriotismo Constitucional: Jürgen Habermas dehan Verfassungspatriotismus” – ho Docente Aniceto Guro-Berteni Neves nia Óculo (Parte 1)

 

Konkluzaun

Ohin loron, povu Timor-Leste moris iha sistema demokrasia ho respeita ba direitu umanu no ukun tuir lei no orden. Maibé hanesan esperiénsia barak hatudu iha mundu, lideransa ne’ebé ho intensaun di’ak nee sei la ukun hela de’it. Nune’e ita la presiza kria sistema ne’ebé hafasil lideransa iha futuru atu kontrola no fó presaun povu. Imajina oinsá militár iha Myanmar bele uza sistema hanesan ne’e hodi buka tuir, identifika, no kaptura apoiante demokrasia, no prevene sira atu asesu servisu públiku.

Bazeia ba informasaun ne’ebé TIC publika to’o agora, La’o Hamutuk konsidera katak risku husi projetu ida ne’e sai boot liu duke benefísiu ba povu. Ami husu Governu atu esplora meius seluk atu hadi’ak sistema jestaun dadus ho maneira ne’ebé bele asegura ita nia direitu ba privasidade no apár ho Estadu no povu nia nesesidade no kapasidade

Mak ne’e de’it, submisaun ami hato’o ba ita boot sira, ami espera ita boot bele konsidera ami nia hanoin sira ne’e. Ami prontu atu kontinua ajuda ho prosesu konsultasaun kona-ba inisiativa ida ne’e, bainhira iha oportunidade. Ami mós husu Sr. Diretór Ezekutivu TIC Timor no Komisaun Téknika Identidade Úniku atu kontinua atu fó informasaun no ezbosu dokumentu sira ba ami no mós ba públiku.

 

Ami mak saran lia,

Marta da Silva, Celestino Pereira Gusmão,

Reprezenta Ekipa Peskizadór/a La’o Hamutuk:

Bree Ahrens, Maximus Tahu, Charles Scheiner, Eliziaria Febe Gomes no Mariano Ferreira

 

Kópia ba: 

  • Exmo Primeiru Ministru-RDTL, Sr. Taur Matan Ruak
  • Exmo Prezidente Repúblika RDTL, Sr. Francisco Guterres “Lú Olo”
  • Exmo Prezidente Parlamentu Nasionál, Sr. Aniceto Longuinhos Guterres
  • Exmo Membru Parlamentu Nasionál
  • Media no públiku

 1,390 total views,  6 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “LH nia Submisaun Kona-ba Planu Estratéjiku Iden…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No