ADVERTISEMENT

Konsidera Inkonstitusional, CNRT Retira Proposta hamutuk 53 iha Debate OJE 2021 no Abandona Plenária

Timor Post - Jeral
  • Share

Timor Post (04/12/2020)—Bankada CNRT iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál retira tiha ona proposta alterasaun hamutuk 53 iha debate espesialidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 no abandona kedas plenária ne’ebé lidera husi Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto Guterres Lopes.

CNRT foti desizaun ne’e ho rajaun konsidera Proposta OJE 2021 inkonstitusional.

Entretantu plenária kontinua la’o.

Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres hatete, CNRT nia desizaun ne’e di’ak liu ba Parlamentu Nasionál bele debate no aprova OJE 2021 ho lais liu. Nia hein katak, iha debate OJE 2020 mós CNRT kontinua mantein ho pozisaun ne’e.

Antes ne’e, Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál konsiente ho prinsipiu katak legalidade mak baze fundamental atu hametin Estadu Direitu Demokratiku, bazeia ba hanoin ida ne’e mak Bankada CNRT seidauk rekoñese VIII-Governu viabilizadu.

Liuhosi intervensaun Bankada, iha votasaun faze jeneralidade ba OJE 2021, Vise Xefe Bankada CNRT, Deputadu Patrocínio Fernandes, deklara, tinan ida ne’e tinan krusiál tanba ho maratona deputadu sira iha Parlamentu Nasionál diskute no aprova proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan rua nian tuituir malu.

“Ba ami, VIII Governu la existe ona maka laiha fatin aprezenta Proposta OJE ida ne’e.  Pozisaun ne’e ami hatudu ona iha debate OJE 2020 liubá. Karik uluk kedan hamosu IX governu Konstitusionál dala ruma situasaun bele diferente,” Deklara   Patrocínio liuhosi plenária, kuarta (02/12).

Patrocínio hatete,  maske nune’e, hanesan reprezentante Povu atu garante utilizasaun osan públiku nian tuir lei, deputadu CNRT konsiente ba nia responsabilidade tomak hodi ativamente kontribui ba iha prosesu audiénsia too iha debate iha sesaun jeneralidade.

Kompara ho OJE 2020 nian, Proposta OJE 2021 ida nee sae 27%, iha aumenta Miliaun $406 dolares. Aumenta osan la reflete ho kapasidade ezekusaun governu nian, tanba atu remata tinan fiskál (loron 30 fulan-Novembru tinan 2020) governu foin ezekuta OJE 2020 hamutuk 61.4%, osan neebé la ezekuta hamutuk Miliaun $479,4 dolares ne’ebé sei transita ba iha OJE 2021. Governu sei rai osan barak iha tezouro ne’ebé nia jurus sei laiha kompara ho osan iha Fundo Petrolífero ne’ebé sei fó funan too 3%.

Bancada CNRT bazeia ba istória kapasidade ezekusaun maka $1.2 bilhões too $1.4 bilhões doalares. Senáriu ida ne’e mak prudenti liu no bele proteze ita-nia fundo rezerva ba iha sustentabilidade fiskál.

No Proposta Projeto Lei (PPL) OJE 2021 nia inconstitusionalidade seidauk klaru. Iha versaun 2, versaun komisaun A no versaun komisaun C iha Parlamentu Nasionál.  Bancada CNRT hanoin katak versaun 2 nee mai husi ema jurista ne’ebé intende diak tebes linguagem jurídika.

“Nune’e, ita hein desizaun Presidente Repúblika hodi haruka ba Tribunal Rekursu hodi haree situasaun ne’e”, Patrocínio dehan.

Patrocínio hatete, Bankada CNRT hahú simu PPL OJE 2021 halo ona análize klean. Halo ona leitura ba Relatóriu Paraser Komisaun C nian, no ikus mós rona intervensaun Primeiru-Ministru nian. Iha loron tolu nia laran, deputadu Bancada CNRT halo mós intervensaun hodi hatoo preokupasaun barak hanesan Povu tomak akompaña iha loron tolu ne’e nia laran.

Ho nune’e, Bancada CNRT halo konkluzaun katak, VIII Governu viabilizadu ida ne’e hanoin katak, sei bele halo buat hothotu iha tinan ida-rua nia laran. Intensaun ne’e ita bele haree husi OJE 2020 neebé ho DOT deit mós nia ezekusaun fraku, maibé obriga án atu jere tán osan liu Biliaun $2.

“Ne’e akontese tanba Governu la sukat nia kapasidade ezekusaun orsamentu, enkuantu jere deit DOT mós foin liu 60%. Kapasidade loloos governu maka $1.2 bilhões too $1.4 bilhões deit. Foti osan boot atu gasta, maibé ignora tiha sustentabilidade fiskal. Osan hotu tiha, osan mai fali husi ne’ebé”, Patrocínio kestiona.

Patrocínio dehan, Governu ida ne’e iha OJE 2020 no OJE 2021 hakarak halo programa sira ne’ebé buka fahe osan liuhosi projetos no mós programa mak hanesan Sesta Bazika no seluk tán.

CNRT haree katak, Ministériu Obras Públikas (MOP) iha OJE 2020 hamosu projetus kapital dezenvolvimentu liuhosi tranferénsia bens servisus hodi hamosu projetos 162 neebé too oras ne’e Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) la verifika tanba hahú inísiu la kordena ho ADN, karik iha tempu badak bele iha entendimentu hodi fahe benefísiu, sei aprova nune’e halo pagamentu.

“Hahalok ida ne’e ami hanoin atu fahe osan ba malu deit. Buka ona sosa votos ka hametin empresarios militantes atu rai osan hodi bele tulun sira iha Eleisaun tuir mai”, Patrocínio hatete.

Patrocínio haktuir, iha Proposta OJE 2021 ida ne’e mós hanesan deit, aloka osan barak liu iha bens servisus do que tau osan iha kapital desenvolvimentu maibé halo atividade hanesan.

“Tanba sá maka la tau hotu iha kapital desenvolvimento? DOT hotu ona ho aprovasaun OJE 2020. Ami rona husi Primeiru-Ministru katak, ADN la presiza verifika osan iha bens  servisus. Karik polítika ida ne’e maka Governu uza mak hanesan nee duni, sés husi sistema no prosedimentu normal atu bele Fahe osan ba malu nafatin”, Patrocínio kestiona.

Deputadu Bankada CNRT ne’e, dehan iha programa sesta bázika, Governu viabilizadu ne’e lohi Povu dehan osan $25 dolares ba ema idak-idak ho aihan produtu lokal deit. Ikus mai hola nafatin produtu importadu, tanba sá mak la fó osan deit. Ministériu idak-idak buka nia ema atu fahe sasan hodi osan halai ba bolsu indivídu ka grupu nia bolsu.

“Diak liu para ho lohi, para ona ho sasan importadu no fahe osan deit. Husik ema idak-idak hola tuir nia nesesidade. Membru governu hakmatek halo servisu seluk, em vez de hanoin maka perdiem no osan diversus ba hola han deit”, Patrocínio afirma.

Patrocínio admite, akizasaun Ró Ahi Haksolok. CNRT haree katak iha intensaun atu subar osan iha proposta OJE 2021 hodi uza ba buka solusaun ba Ró Haksolok.

“Ami klaru ona iha ami nia Konferénsia Imprensa ne’ebé ami halo tiha iha loron hirak liubá. Osan ne’e Povu nian, laós Antonio ka Maria nian hodi bele gasta tuir idak-idak nia hakarak. Karik ita-boot aprova mós sei iha dalan barak atu trava foti osan povu nian arbiru deit” Patrocínio relata.

Patrocínio dehan, osan $41 milhões ba Fiber Optika. Será que Governu ida nee haree katak povu nesesita urjénti ba Fiber Optika ka lae? Tanba sá mak tenke halo iha 2021? Ida nee kuandu laiha, Povu bele mate ka oinsá? Ida ne’e maka prioridade ba Povu ka lae? Tetu didiak kapasidade atu halo manutensaun no kontrolu. Foin dadauk ita iha problema ho ligasaun ilegal neebé seidauk iha klareza konaba krime organizadu ida ne’e.

“Ami hatene katak osan Fundo Petrolífero sei hotu iha tempu tinan 10 nia laran. Ho levantamentu neebé VIII governu Viabilizadu halo nee, atu halo osan hotu iha tempu badak.  Bainhira hotu no karik laiha fonte finansiamentu seluk, ita atu halo saída? Sá jestór mak nee? Ida nee maka bom jestór hanesan ita-boot sira kanta loron-loron? Tanba sá maka la foti natoon no buka fonte finansiamentu seluk? Sé hetan ona fonte seluk, iha garantia maka bele foti liu Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) hodi halo investimentu boot ba areas ne’ebé importante”. Patrocínio informa.

“Ami konkorda investimentu iha areas produtivas atu garante seguransa nesesidades básikas atu labele depende ba importasaun. VIII Governu Viabilizadu ida ne’e mós hakarak fó prioridade ba Agrikultura no Turismu, maibé nia alokasaun la reflete intensaun ida nee. Tanba saída? Sera que hakarak soe rai rahun ba Povu ho Sesta Bazika. Koalia ba povu dehan produtu lokál maibé produtu hotu neebé fó ba povu ne’e lokál ka lae? Ho análize ba OJE 2020 no OJE 2021 ne’ebé nakonu iha falsidade hodi buka estraga osan deit, Bancada CNRT sei hamriik hodi deklara katak hahalok ne’e la loos, ne’e kontra prinsípiu CNRT nian”. Patrocínio subliña. (Jornalista: Jaime Pires / Julio Salinas Soares)

 629 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Konsidera Inkonstitusional, CNRT Retira Propost…” A few seconds ago

Lee Mós :
José Magno: Governu Tenke Esplika Kanselamentu Rehabilatasaun AIPNL ba Públiku

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No