ADVERTISEMENT

Lu-Olo Haktuir Ezisténsia Falintil no Funu hasoru Invazór to’o Independénsia

Timor Post - Jeral
  • Share

Timor Post (20/08/2020)-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú-Olo” hatete Forças Armadas da Libertacao Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) mak povu nia liman kro’at. FALINTIL mosu iha tempu ne’ebé Timoroan sira fahe malu tanba diverjénsia polítika. Maski nune’e ho lalais de’it FALINTIL sira kompriende sira nia misaun prinsipál atu asegura dame ba Povu.

Tanba nee mak FALINTIL hatán ba apelu hosi líderes FRETILIN, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri no sira seluk no iha 20 Agostu 1975, sira hala’o duni Insurreisaun Jerál Armada ho objetivu atu hatuur kedas seguransa hodi lori Povu moris hakmatek fila-fali iha 1975.
Nu’udar brasu armadu FRETILIN nian mak FALINTIL hasoru inkursaun militár indonézia iha ita-nia fronteira-rai iha momentu ne’ebá hodi fó resposta ba agresaun husi invazór, buka atu hasoru no trava sira-nia inkursaun iha territóriu.

“Ita-nia eroína feto sira mós hamriik hasoru inimigu hodi hatudu sira-nia sentimentu patriota. Konsekuénsia ida mak ita lakon eroína di’ak Maria Tapó, ne’ebé hili dalan atu fó nia moris rasik ba ita-nia Pátria. Ha’u temi nia naran entre heroína sira seluk,” Prezidente haktuir iha diskursu Selebrasaun loron Falintil ba dala 45 iha Kuartél Jenerál F-FDTL fatuhada, Dili, Kinta (20/08).

Xefe Estadu hatutan molok Indonézia lansa operasaun militár ho eskala boot, iha 7 Dezembru 1975, Nicolau Lobato hatudu ninia kapasidade lideransa no organizadór, bainhira nia rasik tun mai sidade Dili hodi halibur no organiza populasaun tomak hodi rekua ba ai-laran.

Kona-ba períodu molok invazaun indonézia, Prezidente lembra mós komandante FALINTIL sira seluk ne’ebé iha knaar importante iha momentu ne’ebá hanesan Rogério Lobato, Hermenegildo Alves, Fernando Carmo, Domingos Ribeiro, Espíritu Santo, Guido Soares no sira seluk ne’ebé labele temi ida-pur-ida.

Iha períodu 1975-1978, FALINTIL hasoru forsa okupasaun ho guerra-de-pozisoins hodi defende ita-nia territóriu, proteje ita-nia populasaun no loke dalan atu reforsa no hametin ita-nia patriotizmu.
Iha períodu susar ida ne’e, iha bazes-de-apoiu mak hametin liután ita-nia unidade no konxiénsia nasionalista hodi hasoru funu naruk ida.

Indonézia, ho Soeharto nia lideransa, simu ekipamentu militár foun no muda sira-nia estratéjia okupasaun ba ita-nia rai. Primeiru, okupa pontus estratéjiku, Dili, Baucau no Lospalos ho estratéjia de ‘guerra de desisão rápida’. Nee katak iha oras ruanulu resin haat (24) nia laran inimigu tenke manán funu! Durante períodu ida nee, diresaun luta FRETILIN ho barani hili estratéjia guerra dura e prolongada no sura ho ita-nia forsa rasik, tanba factor barak, inklui factor militár ka korrelasaun entre forsa rua ne’ebé hasoru malu.

Segundu, halo retaliasaun, no ikus mai, ho kampaña serku no anikilamentu ne’ebé uza bombardeamentu husi ró no aviaun no uza mós bomba napalm, sira konsege harahun ita-nia bazes-de-apoiu. Rezultadu mak ita-nia populasaun hamlaha no forsa laiha.

Nicolau Lobato mate iha kombate, iha loron 31 fulan Dezembru tinan 1978. Maibé, espíritu FALINTIL La Mate.
Iha Marsu 1981, durante konferénsia iha Maubai, ne’ebé partisipa hosi membru sobrevivente na’in rua husi Komité Sentrál FRETILIN, Xanana Gusmão no Ma Hunu Bulerek Karataianu, FALINTIL hamriik ho estratéjia foun hodi adopta fali tátika gerrilla móvel ho lideransa komandante Xanana Gusmão nian, nu’udar Komandante das FALINTIL no Komisáriu Polítiku Nasionál hosi FRETILIN.

Iha Setembru 1981, Indonézia lansa fali operasaun boot ida naran `Kikis` no, ho ida nee, hamate ita-nia kuadrus polítikus no militares importantes, hanesan Holi Natcha, Nelo Kadomi Timur, Saki Nere Ulas Timur no Hari Nere.

Operasaun Kikis violentu tebes, tanba nee, iha 13 Outubru 1981, durante selebrasaun Misa kampal iha Lecidere, Dili, Administrador Apostóliku Dom Martinho da Costa Lopes, ho espíritu Kristu nian, ho barani no koerénsia, publikamente denunsia hahalok violentu ida nee.

Vontade atu buka solusaun pasífika ba rezolusaun konflitu iha ita nia rai hatudu kedas iha 1983, bainhira ho efikásia hosi estratéjia FRETILIN no FALINTIL, Komandante Xanana Gusmão hasoru malu ho Komandante Purwanto, iha Ossú-Larigutu, hodi asina akordu hatun kilat.

Misaun defeza Pátria neebé FALINTIL halo liga direta ho sentimentu Povu ne’ebé hakarak livre no soberanu.
Ho sentimentu Povu nian nee, Asuain FALINTIL fó-an tomak ba luta no barak mak lakon sira-nia vida. Ho ida nee, Asuain FALINTIL konsege sai mós matadalan ne’ebé inspira babeibeik Povu, hodi reziste nafatin too ita hetan Ukun Rasik- An.

Bainhira forsa indonézia kaptura Komandante Xanana Gusmão, Komandante Ma Huno hamriik kedas hodi lidera FALINTIL. Bainhira forsa indonézia kaptura Komandante Ma Huno, Nino Konis Santana mak kaer fali knaar Komandante no hafoin nia mate, Komandante Taur Matan Ruak hamriik kedas hodi lidera FALINTIL.

Istória FALINTIL nian hatudu reziliénsia no kapasidade atu hamriik fila fali bainhira hetan susar. Tanba nee duni mak ita bolu ‘Gloriozíssimas FALINTIL.
Hosi mós sakrifísiu Gloriozas FALINTIL nian, hamutuk ho Povu, mak iha 30 Agustu 1999 ita hetan rezultadu liuhosi Referendu, atu ne’ebé organiza hosi Nasoins Unidas-ONU. Ida nee hatudu katak Vitória ba Libertasaun Nasionál sosa ho ema barak nia vida.(Jornalista Julio Salinas Soares)

 944 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Lu-Olo Haktuir Ezisténsia Falintil no Funu haso…” A few seconds ago

Lee Mós :
Estudantes do Departamento de Enfermagem de ICS dão sangue no HNGV

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No