DILI—Iha loron Kuarta (22/04/2020), Sekretáriu Jerál FRETILIN, Marím Bim Amude Alkatiri asina nota esklaresimentu ida hodi halo klarifikasaun ba públiku kona-ba relasaun partidu nian ho governu daualu lideradu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak (TMR).
Iha nota esklaresimentu ne’ebé Timor Post asesu ne’e haktuir, iha konferénsia FRETILIN nian reitera ka reforsa mandatu Sekretariu Jeral nian atu halo esforsu tomak ho objetivu atu loke fila fali dalan ba diálogu atu buka entendimentu ida ne’ebé bele hakotu impase polítiku.
Pasu ida ne’e tuir FRETILIN hanesan meius ida hamihis konflitu potensial sira, entaun baze ba entendimentu (kazamentu politiku iha Hotel Timor iha loron 21 Marsu 2020) entre FRETILIN ho PLP nu’udar partidu ne’ebé lidera governu labele mosu husi “aliansa” ida ne’ebé tau hamutuk de’it númeru mandatos husi partidu ki’ik sira atu bele forma Governu foun.
“Ita tenki buka atu reforsa lejitimidadi Governu ne’ebé ativu nian hodi bele permiti katak sei laiha interupsaun ka hakotu forsadu ba estabilidade governativa, tanba ida ne’e sei bele loke dalan ba alternánsia ne’ebé la normal no ita lakoi atu sai nu’udar prátika polítika iha nasaun ne’ebé sistema sofre hela krizi identidade, ne’ebé provoca tendénsia atu hamoris no hametin poder informal kontra poder formal,” subliña iha nota klarifikasaun.
Hatutan iha nota ne’e, atu konsistenti no koerenti ho hanoin ida ne’e maka, iha loron 21 fulan Marsu, FRETILIN no PLP hahu prosesu no hari Plataforma Entendimentu. FRETILIN halo parte ba ida ne’e ho knaar nu’udar partido bo’ot liu iha Timor-Leste, ho lejitimidadi ne’ebé husi votus povu iha eleisaun 2018, no PLP halo parti ho knaar nu’udar Partidu husi Primeiru Ministru VIII Governu Konstitusional nian.
Nune’e, liu husi nota entendimentu ida ne’e, klaru ona katak apoiu FRETILIN nian mai ho objetivu polítiku ida atu reforsa lejitimidadi VIII Governu Konstitusional nian no atu garanti estabilidade governativa to’o tinan 2023, no la’ós atu hari “Aliança” parlamentar atu bele forma Governu ida foun.
“FRETILIN ho nia lejitimidade mai atu habot no hametin lejitimidade VIII Governu atu hametin estabilidade governativa no ajuda hahu prosesu atu hakotu impasse polítiku no loke dalan atu kuriji prátika ne’ebé discrimina malu la inklusivu no hahu vida no kultutura institucional foun iha República Democråtica de Timor-Leste – ita nia Estado de Direito Demokrático,” hatete iha nota klarifikasaun. (cao)
614 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :