(Reportajen Estaziadu Mariano Abi/Asistente Editor Hermenegildo da Costa Tilman)
Dili (Timor Post)–Organizasaun Noun Governamentál (ONG) Ba Futuru, hamutuk ho United Nations Children’s Fund (UNICEF sigla ingles), komemora loron mundiál ba labarik nian iha tinan ne’e, ho tema “Proteje labarik hodi halais aprovasaun ba lejizlasaun hotu ne’ebé sensivel”.
Diretora ezekutiva NGO Ba Futuru, Juliana Oliveira Marçal, hatete, ko’alia kona-ba asuntu labarik, presiza ema hotu nia atensaun, liu-liu ba Governu hanesan aman nasaun hodi bele tau matan ba ida ne’e, no inan aman sira mós iha papel importante, atu tau matan ba labarik sira
“Ba inan aman sira mós foti papél importante atu bele mós tau matan ba labarik sira hotu, hanesan ita hare hanesan problema labarik nian agora daudauk ita hasoru iha ita nia nesesidade uma laran nian, entaun hanesan nasaun ne’ebé maka ratifika ona konvensaun direitu Labarik ninian, iha ninia diretu tomak, atu bele asegura ida ne’e, saida maka nasaun ida ne’e hanoin atu bele halo, no próteze labarik sira nia diretu no enkoraja labarik sira, hodi bele partisipa iha edukasaun, duke labarik sira halo serbisu todan,” nia dehan ba jornalista sira hafoin remata komemorasaun ne’e iha Komoro, Kuarta (01/06).
Nia hatutan, lei kona-ba protesaun labarik ninian sei pedante hela, tanba ne’e maka tema ida ohin ne’e, atu loke Governu nia laran, hanesan tema ne’ebé mak ONG Ba Futuru foti hodi bele aselera lejizlasaun direitu labarik ninian, ne’ebé mak sensivel hodi dudu prosesu ne’ebé mak la’o ona atu bele hetan aprovasaun lalais.
“Hanesan prosesu ne’ebé mak iha ona, hein de’it aprovasaun maka lei protesaun labarik no mós foin sa’e sira ne’ebé mak iha risku, nune’e agora daudauk iha hela prosesu diskusaun hein de’it aprovasaun, entaun tema ida agora ne’e, atu dudu prosesu hodi halai liu ba lejizlasaun diretu labarik ninian ne’ebé mak sensivel,” nia dehan.
Iha fatin hanesan reprezentante adjunta UNICEF iha Timor Leste, Ainhoa Jauregui Beitia, haktuir, Timor Leste iha problema ba protesaun labarik barak tebes.
“Ha’u hanoin problema ba protesaun ba labarik iha Timor barak tebes, maibé problema primeiru ne’ebé mak ita hatene katak, rejistu moris, tanba bainhira rejistu moris maka labarik ida nia sei bele asesu ba direitu hotu-hotu nia tetu ba,” nia afirma.
Nia subliña, durante sira moris mós hasoru problema barak iha moris loron-loron, hanesan hetan violénsia, ho nune’e ita hanoin katak, bele fó formasaun ba inan aman sira no mós profesór sira atu nune’e bele hatene atividade loron-loron no dixiplina ne’ebé mak la’o ho violénsia, ho ida ne’e bele kria espasu seguru ba labarik sira.
Bainhira labarik sira ne’ebé mak moris iha ambiente ne’ebé mak saudavel ou la ho violénsia maka sira bele dezenvolve sira nia koñesimentu no intelektuál, emosionál no psikolojia.
“Maski agora ezbosu lei ne’ebé maka aprezenta ona Parlamentu sei pendente hela, maibé UNICEF apoiu hela ba komisaun F iha PN, atu halo revizaun, hodi nune’e bainhira revizaun remata sei aprezenta ba plenária, no agora daudauk mós iha etapa ikus ba faze ne’ebé mak revizaun lei ne’e sei aprezenta ba plenária, hodi bele hetan aprovasaun lalais, ho ida ne’e para labarik hotu-hotu bele hetan sira nia diretu,” nia hakotu. (Lee Notísia Seluk Iha Jornál Timor Post/ Asesu You Tube Timor Post)
3,420 total views, 9 views today
Bele hare Video Seluk :