(Reportajen Estaziadu Mariano Abi/Asistente Editor Hermenegildo da Costa Tilman)
Dili (Timor Post) – Sekretária Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) no Korea International Cooperation Agency (KOICA-Sigla Ingles) iha Timor-Leste, realiza enkontru hodi konvoka Komité Diresaun Konjuntu Daruak (KDKD) hodi reforsa projetu “Hamutuk ba Igualdade”.
Diretór-Jerál SEII, Armando da Costa, hatete, komité diresaun konjuntu ne’e, ninia knaar atu fornese orientasaun estratéjika, fidusiariu no jestaun supervizaun no koordenasaun ba projetu no relata ne’e ba Komisaun Inter-Ministerial ba Planu Asaun Nasionál – Violénsia Bazeia Jéneru (PAN-VBJ) tinan ida dala ida atu fó orientasaun no koordenasaun konsultivu ho parseiru xave sira.
“Ohin ha’u aprezenta progresu nasionál rejionál PAN-VBJ ba tinan 2022 to’o 2032, Agora daudauk Governu liu husi SEII ho nia parseiru sira, halo hela VBJ ba datolu, hodi kontinua ba serbisu VBJ ne’e,” nia dehan ba jornalista sira hafoin remata enkontru ne’e iha Maubara Room Timor Plaza, Tersa (10/5).
Diretór-Jerál hatete, projetu ne’e sei foku ba área tolu maka, primeiru prevensaun VBJ, segundu provizaun serbisu ou fornesimentu serbisu sosiál sira no mós saúde nian ba iha vítima VBJ, terseiru maka atu apoiu legal no Justisa ba iha sobrevivente sira, nune’e mós iha sistema Justisa para iha sensibilidade ne’ebé mak diak iha espesífiku relasiona VBJ hasoru feto no labarik Feto,”
Nia subliña, ida ne’e ita hala’o hela, iha fin de semana ida ne’e, sei halo validasaun ida atu bainhira parte hotu ne’ebé mak envolve fó sira ninia opiniaun no konkorda, ho ida ne’e ita hakat ba Konsellu Ministru hodi adopta fila fali ba datolu ninian.
Projetu hamutuk ba igualdade ne’e, lansa ona iha fulan Fevereiru tinan 2021 ho apoiu finanseiru millaun 7.7 hosi KOICA. Projetu ne’e, kobre munisípiu Dili, Covalima, Baukau no Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambenu (RAEOA).
“Ba munisípiu haat ne’e, tanba ohin ita enkontru kona-ba programa Hamutuk ba Igualdade, ne’ebé mak lidera husi ONU ho ninia ajénsia sira, no hetan apoiu fundus husi KOICA. Entaun munisípiu haat ne’e maka sai munisípiu tarjeitu ba implementasaun Projetu ida ne’e, tanba ne’e mak ohin sira prezensa hotu iha ne’e, atu akumula dadus espesífiku sira nian no evolusaun kajú iha tinan ida ne’e,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Vise-Diretora Nasionál, Sookjin Byun, subliña tan katak, projetu ne’e ninia intervensaun atu hamenus problema ida ne’e, atu hatán ba kondisaun sira hanesan ne’e, Governu Timor-Leste, parseiru Nasoins Unidas, organizasaun sosiedade sivíl sira tau ona esforsu ne’ebé makaas hodi proteje feto no labarik-feto sira.
“Liuhosi inisiativa Kampus Seguru, ami servisu atu kria espasu seguru ne’ebé livre hosi asédiu seksuál no violénsia hasoru feto, ami hakabit ona feto no sira nia parseiru atu sai emprendedór, hadi’ak prestador kuidadu saúde no parte seguransa sira, hodi responde VBJ,”
Nia hatutan, husi ami nia parte, ami mós apoiu ona feto no labarik feto sira, atu bele hetan protesaun diak liu iha sentru evakuasaun, no prepara sira nia seguransa ba dezastre sira iha futuru. (Lee Notísia Seluk Iha Jornál Timor Post/ Asesu You Tube Timor Post)
271 total views, 3 views today






