(Reportajen Estaziadu Mariano Abi/Editor Mateus da Cruz)
Dili (Timor Post)— Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), la konkorda ho órgaun eleitorál STAE no CNE, ninia servisu tanba laiha asesibilidade ba Ema ho Defisiénsia (EhD), iha sentru votasaun sira, hodi fó impaktu votu barak maka la sekretu.
Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiensia Timor-Leste (ADTL), Cesario da Silva, hatete, iha eleisaun primeira volta foin lalais, partisipasaun ema ho defisiénsia konsidera másimu, maski iha preokupasaun no impedimentu lubuk ida maka ema ho defisiénsia sia hasoru bainhira atu ba vota.
“Ida ne’e buat di’ak ida ba ami, no buat aat maka organiza ba EhD sira mak sai impedimentu, to’o agora ami sempre hato’o preokupasaun ne’e ba iha parte relevante STAE no CNE, atu konsidera maibé to’o agora seidauk konsidera, liu-liu fatin votasaun sira, laiha asesibilidade ba EhD,” nia hato’o lia hirak ne’e iha nia knaar fatin, Kinta ne’e.
Nia hatete, EhD laiha fasilidade ne’ebé mak di’ak, liu-liu iha sentru votasaun sira, no pior liu maka pesoal sira ne’ebé halo atendementu iha sentru votasaun ladún fó importánsia ba problema ne’e liu-liu ba ema ho defisiénsia matan no tilun.
“Problema maka bainhira ema ho defisiénsia matan ba vota tenke persija ema ida mak ajuda fo votu hodi hili, Ami nia preokupasaun liu mak hili ema ida, ami tauk lori nia ba fali buat seluk purexemplu EhD matan hakarak kandidatu A, maibé ida ba hili ne’e hili fali B, ne’e problema, votus ne’e sai la sekretu,” nia preokupa.
Alende ba EhD matan sira, nune’e, mós ba defisiénsia tilun sira, problema ba sira maka durante prosesu kampaña laiha tradusaun ou lian jestual.
“Informasaun la sensibiliza sira, tanba sira presiza tradusaun, no halo politika sira nia programa sira ne’e bele emprime ba sira, maibé agora la fasilita buat sira ne’e, buat hirak ne’e hotu sai preokupasaun,” nia hato’o.
Ho problema hirak ne’e, nia espera katak iha eleisaun segunda volta, pelumenus governu identifika fatin hirak ne’ebé mak defisiénsia bele asesu ba.
Maski diretór ne’e hatete, partisipasaun ema ho defisiénsia másimu iha eleisaun foin lalais, maibé nia rasik seidauk iha dadus dadús fiksu na’in hira maka partisipa.
“Kona-ba dadus ne’e mak susar uitoan, nune’e husi dadus rihun 38 EhD iha Timor Leste, númeru ida konsidera ba votu ne’e purvolta de rihun 20 itall, ne’ebé ba dadus fixu loloos hira mak ba vota, ne’e ami laiha dadus,” nia tenik.
Nia rekomenda ba governu atu iha eleisaun segunda volta no eleisaun sira tuir mai presiza tau fatin ne’ebé iha asesibilidade ba ema ho defisiénsia sira nune’e sira bele fó sira nia votu ho sekretu.
“Ha’u nia rekomendasaun ba segundu volta ne’e mak, pelumenus hili fatin hirak ne’ebé maka iha asesibilidade, atu nune’e EhD sira bele asesu iha votasaun ho sekretu,” nia hakotu.(Asesu Notísia Seluk Iha Jornál Timor Post/ Asesu You Tube Timor Post)
605 total views, 3 views today






