ADVERTISEMENT

“Xanana Halo hela Diálogu Internal no ho Partidu Seluk, Taur La Interese Ona ho AMP”

Timor Post - Jeral
  • Share

DILI—Prezidente Partidu CNRT Kayrala Xanana Gusmão halo hela diálogu iha partidu laran no ho partidu sira seluk ne’ebé asentu parlamentar relasiona ho situasaun polítika atuál.

Eis Prezidente Repúblika José Manuél Ramos Horta, hafoin diálogu entre líder istóriku no personalidade sira ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha loron 10/02/2020, foti inisiativa hodi ko’alia ho líder partidu polítiku sira hodi hetan solusaun.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Nune’e, iha loron 14/02/2020, Ramos Horta informa hikas ba Prezidente Republika, Francisco Guterres Lú olo kona-ba ninian esforsu konsulta ho Prezidente CNRT, Xanana Gusmao,  no Primeiru Ministru no Prezidente PLP, Taur Matan Ruak.

Tuir komunikadu ba imprensa ne’ebé Timor Post asesu husi Palásiu Prezidensiál haktuir, ba Lú Olo, Horta informa, nia halo tiha ona konsulta ho Prezidente CNRT, Xanana Gusmao no Prezidente PLP, Taur Matan Ruak atu hatene esforsu sira ne’ebe hala’o tiha ona atu supera situasaun polítika atuál. Tuir Ramos Horta, Prezidente CNRT halo hela diálogu iha partidu nia laran no ho partidu sira seluk.

Ramos Horta mós haktuir, Primeiru Ministru no Prezidente PLP hatudu nia sentidu Estadu nian hodi kontinua nu’udar Xefe Governu ba funsionamentu normal instituisaun demokratiku atu nune’e labele paralizadu no kontinua buka solusaun.

Iha konsultasaun ne’ebé Ramos Horta inisia ko’alia kona-ba opsoin tolu ba solusaun, mak hanesan, Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) kontinua reorganza no konsolida-án,  maibé  Primeiru Ministru deklara ona katak la interesadu,  FRETILIN  mak lidera koligasaun no CNRT lidera koligasaun. Koligasaun sira ne’ebé forma tenke  garante maioria absoluta iha Parlamentu Nasional.  Aleinde ne’e, hanesan Prezidente Republika no ema hotu nia hakarak  formasaun governu foun  tenke iha Paktu Nasional ne’ebé hotu-hotu simu no garante governasaun bele serbisu to’o 2023.

Komunikadu husi Palásiu Prezidensiál ne’e mós haktuir, iha tempu badak, Ramos Horta sei hasoru ho Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri.

Diálogu mak dalan di’ak liu hodi solusiona situasaun politiku-konstitusional maibé se esforsu hotu-hotu ne’ebe hala’o la konsege, ikusliu sei ba eleisaun antesipada.

Diálogu ne’ebe hala’o iha 10 fevereiru entre Prezidente Republika ho lider no personalidade istoriku, eis-Prezidente Republika, Jose Ramos Horta, Primeiru Ministru no Prezidente PLP, Taur Matan Ruak, Eis Primeiru Ministru no Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Alkatiri, Maior Jeneral F-FDTL Lere Anan Timur no veteranu Roque Rodrigues mai ho konkluzaun katak diálogu mak dalan diak liu atu hetan solusaun tanba ne’e husu partidu politiku sira atu buka solusan,  Primeiru Ministru  no VIII Governu kontinua hala’o serbisu enkuantu seidauk hetan solusaun ba situasaun politika-konstitusional foun no eleisaun antesipada nu’udar rekursu ikus liu.

Entretantu Prezidente Partidu CNRT, Kayrala Xanana Gusmão afirma, nia partidu la hanoin atu partisipa iha governu foun alias governu dasia bainhira prezidente repúblika foti desizaun ba ida ne’e ho dalan saida de’it. No ho análiza informal atu hakotu impasse polítika atuál prefere eleisaun antesipada.

Lee Mós :
Esperansa Rekruta Profesór no Apoiu Fasilidade

Xanana dehan, atu forma governu foun, tuir konstituisaun liga ho situasaun atual iha ne’ebé governu la’o no parlamentu nasional la’o hela no primeiru ministru la rejigna-an, maka liu loron 60 nia laran hahú husi loron proposta Orsamentu Jerál Estadu 2020 nian la liu iha parlamentu nasionál, prezidente repúblika tenke dissolve parlamentu nasionál.

“Ha’u sente atu iha governu foun primeiru ministru tenke rejigna-an lai. Se orsamentu jerál estadu laiha, ha’u hanoin liu tiha loron 60, prezidente repúblika tenke dissolve tiha parlamentu nasionál,” Xanana afirma kestaun ne’e iha programa grande entrevista iha GMNtv ne’ebé halo iha loron Sábadu (08/02/2020).

Xanana la hatete klean katak sé CNRT la hanoin partisipa iha governu foun tanba mantein nafatin ho governu AMP, maibé nia hatutan tan, atu forma governu foun ho sé de’it, maka CNRT la hanoin ho rajaun CNRT iha serteja absoluta katak prezidente repúblika la fó posse ba CNRT nia ema sira

Xanana defende dignidade partidu nian ho membru sira ne’ebé pendente ne’e afeta tebes ba dignidade CNRT nian.

Xanana hatan ba pergunta kona-ba informasaun sira katak la’ós prezidente repúblika maka lakohi fó posse maibé primeiru ministru maka lakohi haruka membru pendente sira nia naran ba prezidente repúblika, katak, nia la fi’ar ida ne’e.

Entretantu Xanana resposta ba isu sira durante la’o katak CNRT sei forma governu foun ho FRETILIN, katak, difisil tebes atu akontese tanba CNRT lakohi fó todan fali ba FRETILIN.

“Difisil ba ami CNRT. Ami lakohi kedas atu fó todan fali ba FRETILIN. Ema balun dehan ho CNRT nia beikten ne’e maka nasaun agora mai to’o iha impase polítika,” Xanana dehan.

Hatan ba pergunta kona-ba deklarasaun Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, CNRT mak oho mate AMP, Xanana dehan, sé ema hotu akompaña akta ne’ebé AMP hasai molok ba debate OJE 2020 maka, nia hatene la’ós CNRT mak oho AMP maibé iha akta ne’e iha alinea ida dehan hún ba impase polítika ne’e tanba prezidente repúblika la fó posse ba membru governu pendente sira.

“Ha’u hakruk ba deputadu CNRT, tanba sira iha parlamentu nasionál nu’udar reprejentante povu, ne’ebé povu hili sira. CNRT la asal bunyi, sira hatudu sira nia maturidade polítika. Hatudu nia konesimentu iha aspetu legal no finanseiru. No hatudu kompriende sistema,” Xanana dehan.

Kona-ba sustentabilidade governasaun, maibé Xanana dehan iha diferénsia boot ho FRETILIN, tanba iha esperiénsia diferénsia sira nia foti ezemplu tratadu fronteira marítima de’it mos FRETILIN la fó apoiu.

Lee Mós :
400 empresas com problemas de pagamento de salários

“Ne’e problema boot no problema prinsípiu, nune’e ho CNRT la serve hamutuk ho FRETILIN,” Xanana afirma.

Kona-ba tanba-sa CNRT la troka membru pendente sira ne’e, Xanana dehan iha konstituisaun órgaun estadu ida-idak iha nia kompeténsia. Tanba ne’e iha artigu 106 iha alineia 2 hatete momoos hela katak prezidente repúblika nomeia membru governu sira tuir proposta primeiru ministru nian.

Nu’udar Prezidente partidu ida, fó fi’ar ba prezidente repúblika ida ne’ebé halo konstituisaun, liuliu kona-ba ninia kompeténsia atu hakotu impase polítika atual.

CNRT labele sente an, no aprejenta alternativa ba solusaun ruma, tanba iha serteja absoluta tanba nia membru sira la hetan posse.

Xanana dehan, prezidente repúblika ho primeiru ministru maka mak iha responsabilidade atu rejolve problema nasaun.

“Ha’u sidadaun baibain ida, derepente reprejentante soberania estadu ida ba buka sidadaun ida hodi rejolve poblema nasaun nian,” Xanana subliña. Nia dehan, ne’e laloos no husu prezidente repúblika ho primeiru ministru maka tenke túr hamutuk hodi hodi hetan solusaun ba povu no nasaun nia moris.

Ikus liu Xanana husu ba povu tomak liuliu juventude sira atu kontinua túr hakmatek tanba problema dadauk ne’e la lori ita ba rai kuak. Xanana dehan, hotu-hotu fó fi’ar ba órgaun estadu sira atu hakotu tuir dalan konstitusional.

Relasiona ho pozisaun Prezidente CNRT nian ne’e, Jurista senior timoroan Avelino Coelho afirma, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo tenke fó garantia ba CNRT antes no depois eleisaun antesipada relasiona ho membru husi partidu ne’e nian la hetan posse.

Avelino dehan, garantia ne’ebé nia hanoin maka prezidente repúblika tenke garante katak bainhira iha movimentasaun polítika iha parlamentu nasionál CNRT ho KHUNTO maka forma fali governu dasia, prezidente repúblika bele fó pose ba membru nain hirak ne’ebé durante ne’e  sai polémika ka lae.

Nune’e mós Avelino dehan, prezidente repúblika mós tenke fó garantia ba CNRT katak bianhira laiha konsertasaun polítika iha parlamentu nasionál hodi avansa ba eleisaun antesipada, prezidente repúblika sei fó posse ka lae bainhira CNRT maka forma governu foun no kontinua nafatin membru na’in hirak ne’e.

“Ita haree husi deklarasaun Prezidente CNRT nian ne’e laiha dalan ona ba partidu ne’e atu forma fali governu foun,” Avelino afirma kestaun ne’e relasiona ho deklarasaun Prezidente Partidu CNRT Kayrala Xanana  Gusmão katak, partidu ne’e laiha serteja absoluta ba desizaun prezidente repúblika.

Avelino hatete, kona-ba pontu tolu ne’ebé fó sai husi prezidente repúblika hafoin diálogu entre líder istóriku sira, hodi fó oportunidade ba movimentasaun partidu polítiku sira asentu parlamentar ne’e susar tebes ba CNRT atu forma ka involve iha governu foun.

Lee Mós :
Austrália apoia 150 sucos de TL com cerca de 4,6 milhões de dólares

Tuir Avelino, lolo’os aplikasaun artigu 86.f ne’e iha pos eleisaun tanba, ba situasaun atuál governu la’o normal hela, nune’e mós instituisaun seluk inklui parlamentu nasionál. Tanba ne’e, nia subliña, haree ba artigu 112, liuliu iha alinea (e) kona-ba votus konfiansa ba governu maka bele loke ona dalan ba formasaun governu foun.

Nune’e, Avelino dehan, husi alinea ne’e (artigu 112.e) bainhira parlamentu nasionál la fó ona konfiansa ba governu maka governu daualu monu, no prezidente repúblika bele fó fali oportunidade ba forsa polítika foun iha parlamentu nasionál hodi forma governu dasia.

Maibé, Avelino salienta, situasaun ida ne’e mós bele la akontese tanba loloos akontese tiha ona bainhira proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 la hetan aprovasaun, governu kaer ba artigu no alinea ne’e hodi aprejenta ba parlamentu nasionál votus  konfiansa, maibé to’o agora primeiru ministru nafatin hala’o nia kna’ar.

Entretantu Rejultadu diálogu entre líder istóriku sira ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál, Segunda (10/02/2020) kuaze oras hitu nia laran, konsege rejumu pontu tolu ne’ebé sai hanesan alternativu ba hakotu impase polítika iha rai laran.

Pontu tolu ne’e líder istóriku sira prefere entre ida maibé buka atu solusiona ho dalan polítika, maibé mós ho baze ba konstituisaun.

Hafoin diálogu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo ba Jornalista sira subliña pontu tolu ne’e mak hanesan, dahuluk, eleisaun antesipada hanesan rekursu ikus liu; daruak, partidu polítiku sira ne’ebé asentu parlamentar nasionál hotu-hotu tenke halo movimentu polítiku oinsá mak bele dezeña opiniaun no hakarak atu bele hetan solusaun ba impase polítiku ida ne’e; no datoluk, primeiru ministru sei mantein nafatin primeiru ministru ba governu daualu to’o hetan solusaun ba situasaun polítika atuál.

Lú Olo dehan, liuhusi dalan diálogu ida ne’e nia fi’ar katak sei iha solusaun ida ne’ebé di’ak liu ba Timor Leste nia situasaun polítika hodi labele sakrifika nafatin dezenvolvimentu nasionál.

“Liu husi hanoin di’ak husi líder sira hotu para bele ultrapasa situasaun,” Lú Olo hatete.

Resposta ba pontu kestaun ne’e, Xefe Bankada Partidu CNRT, Duarte Nunes afirma, nia pare iha Parlamentu Nasionál la halo movimentasaun polítiku tuir pontu ida husi tolu ne’ebé Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo fó sai hafoin reuniaun ka diálogu entre líder istóriku sira iha Palásiu Prezidensiál, Bairro-pité, Dili, Segunda (10/02/2020).

“Ami iha ne’e hela de’it (parlamentu nasionál) la halo movimentu polítiku, sira (partidu) seluk buka malu, ami laiha, ami la’e, ami la buka ema ida (partidu seluk), ne’e ami nia pozisaun, Ok!,” Duarte hatete ba Timor Post iha Resintu Parlamentu Nasionál, Kuarta (12/02/2020).  (*/cao)

 816 total views,  15 views today


Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No