(Reportajen Mariano Abi/Editor Mateus da Cruz)
Dili (Timor Post) – Mary MacKillop Today (MMT) ofisialmente lansa livru istória rua kona ba jéneru, hodi tulun manorin no kanorin sira iha aula aprendizajen.
Diretor MMT, Alipio Baltazar hatete, MMT hanesan organizasaun internasionál ne’ebé servisu iha Timor Leste hahú iha tinan 1994 to’o agora no hala’o ona programa ne’ebé foka ba hasa’e kapasitasaun mestre no parente ou inan aman sira, liuhosi programa sira hanesan Literasia Tetun, Literasia Saúde, Programa Parente, Sentru Aprendizajen Movel, inklui mós programa Subsistensia ne’ebé mak implementa iha Dili, Liquica, Ermera, Manufahi no Viqueque.
Livru istória sira ne’e sei fornese mós ba manorin sira hanesan referénsia hodi hanorin tuir sesaun iha aula laran.
“Livru istória rua ne’e hakerek husi staff sira May MacKillop Today nian, ne’ebé mak involve konsultasaun ho Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu, Sekretaria Estadu ba lgualdade no Inkluzaun, no parseiru nasionál no internasional inkiui organizasaun FOKUPERS no REDE feto,” nia dehan liu husi ninia diskursu iha Timor Plaza, Suai Room, sesta (25/02/2022).
Prosesu konsultasaun no hakerek ne’e durante fulan sanulu (10), dezenvolve livru istória ne’e parte ida husi programa Mary MacKillop Today, atu dezenvolve rekursu, hodi bele tulun prosesu aprendizajen hanesan referénsia hodi tulun sesaun sira iha kurríkulu nasionál nian.
“Tanba referènsia balu ba sesaun aprendizajen iha kurrikulu nasionál, sei iha limitasaun, nune’e maka MMT hakarak tulun MEJD hodi kria rekursu sira hodi ajuda sesaun aprendizajen nian,” nia afirma.
Livru sira ne’ebé MMT fahe ba munisípiu sira ne’e hodi fó formasaun ba mestre sira, no mós fahe gratuita ba sira, ba eskola ne’ebe mak MMT la tama ne’e, sira koopera ho MEJD.
“Hanesan ami nia livru uluk kona ba defisiénsia ne’e, MEJD mak emprime, bainhira nia buka parseiru sira ne’ebé iha osan, sira bele emprime lori ba eskola sira ne’e, atu sai referénsia ba manorin sira, ,” nia dehan.
Fundu ba dezenvolve livru rua ne’e mai husi Governu Australia no mós ema indivíduu ida, Viana Pedro.
“Difikuldade kona ba livru ami halo ne’e, dala barak ami hasoru faze ida kona ba nia ezbosu ne’e, atu dezenvolve ezbosu ne’e ho parseira sira, balu dala barak fó sira nia tempu, balu lae, nee maka ami hasoru, maibé em prinsípiu buat hotu-hotu la’o ho di’ak,” nia hakotu.(Lee notisia seluk iha jornal Timor Post/asesu youtube Timor Post)
1,142 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :