(Jornalista Mj14/Editor Suzana Cardoso)
DILI (Timor Post) – Livru nu’udar matan no dalan ba moris ema umana, hodi mentaliza kapasidade no abilidade. Hosi ne’e mak ema ididak ho nia profisaun bele atualiza sira nia moris tuir evolusaun mundu nian.
“Livru sai moos matan no dalan ne’ebé presiza hatene kle’an ba vida ema no nasaun ninian iha tempu ba tempu. Hosi livru sei kapasita Timor oan nia hanoin hodi hatene mundu nia evolusaun. Nune’e bele ratifika ba direitu liberdade no demokrasia.”
Lia hirak ne’e kasu hosi Dosente Vitor Soares, MPA ba Timor Post iha ninia knaar fatin Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Sosiál Polítika, Kaikoli, Tersa, (16/11).
Vitor nu’udar hakerek na’in ba livru haat iha dalen Tetun. Dezde tinan 2018 to’o tinan 2021 eis Koordenadór organizasaun rezisténsia Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor Timur (DSMPPTT) Munisípiu Manatutu ne’e produs ona livru; Kura Kanek Hatudu Fitar, Mundu Koñese Timor, Sura Ho Ha’u no Movimentu Polítika.
Esplika Vitor, livru hirak ne’e ididak ho ninia métodu sientífika rasik ne’ebé ligadu ho situasaun rai laran iha vida polítika no moos vida akademista. Tanba livru hirak ne’e mosu atu atualiza sidadaun Timor oan liu hosi istória Timor-Leste (TL) nian.
“Ha’u hakerek livru hirak ne’e dezde tinan 2018 to’o tinan 2021 hamutuk livru haat ona. Livru hirak ne’e ligadu ho situasaun rai laran, vida polítika no moos vida akademista nian. Objetivu hosi livru hirak ne’e para fó inspirasaun ba mudansa moris,” dehan Dosente UNTL ne’e.
Dosente Vitor esplika liután, livru sira ne’e sai moos matan no dalan hodi próteze Timor oan sira nia ideolojia polítika no transformasaun ideolojia ne’ebé hakle’an iha istória nasaun ninian, iha tinan 1975 too agora liu hosi livru haat ne’e.
Atu sai sidadaun ne’ebé di’ak tuir Dosente Vitor, Timor oan sira presiza interpreta hanoin konstrutivu sira ba vida ideolojia polítika no Siénsia liu hosi livru. Hosi livru halo ema sai kualidade iha edukasaun.
“Tenke utiliza livru ne’e hanesan edukadór ida. Tenke tau ita nia aan nu’udar super konsumidór ba Siénsia hodi aprende no hatene saida mak; istória, polítika no ideolojia. Nune’e husu ba Timor oan sira, liu-liu akademista sira, tenke lee barak para hatene barak,” katak Dosente Vitor hodi hatutan.
Livru mak sai razaun ba prosesu tomak. Kuandu hatene barak, sei hasa’e kapasidade ne’ebé motiva para buka atu hatene liu hosi estuda. Hosi estuda barak futuru sei la arrepende. Liberdade sei mai. No Timor oan sira sei moris iha prosperidade.
Maibé liga ho situasaun real iha TL katak Dosente Vitor, TL adapta sistema manuál idade mak sei domina iha Estudante sira nia aprendizajen no lider sira nia atividade. Nune’e liu husi lisaun esensiál idade E-Governamentál ka Governu Eletróniku bele hanorin estudante universitáriu no lider sira hodi prepara adaptasaun uza eletrónika.
Maibé Vitor dehan, lisaun esensiál hirak ne’e bele moderniza ba kapasidade no intelektualidade iha prosesu eletróniku ho lais liu bainhira uza livru hodi mobiliza aan. Mobiliza tuir kondisaun no sitasaun ne’ebé daudaun ne’e enfrenta.
Hatán kona bá oinsá atu hetan livru hirak ne’e, katak hakerek na’in Dosente Vitor, livru hirak ne’e rai ona iha biblioteka UNTL no universidade privadu sira.(***)
2,330 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :