ADVERTISEMENT

Manifestasaun no Masakre Santa Kruz: Sobrevivente Domingos Lamberto “DULAMA”

  • Share

Manifestasaun 12 Novembru 1991 nudár realidade heroiku iha Juventude Timor nia istória. Husi eventu heroiku ida-ne’e mak konsege hamate propaganda falsu sira ne’ebé autoridade Indonézia lansa iha komunidade Internasionál katak Povu Timor iha pás, unidade, dame no dezenvolvimentu. Iha eventu istóriku ida-ne’e, joven sira asume papél sentrál iha preparasaun no ezekusaun ba planu sobre manifestasaun ne’ebé ikusmai rezulta “Masakre Santa Cruz”. Entre joven sira seluk, Dulama nudár sobreviventi ida-ne’ebé involve ativamente iha eventu refere.

Domingos Lamberto “Dulama” nudár apoiante HPPMAI (Himpunan Pemuda Persatuan Mahasiswa Anti Indonézia) no kolaborante besik liu ba movimentu polítiku ida-ne’e ninia servisu. Ninia envolvimentu iha HPPMAI permite nia partisipa ativu iha prosesu preparasaun ba manifestasaun, lori ai-funan no ba reza iha Semitériu Santa Cruz. Dulama hola parte iha manifestasaun hahú husi Igreja Motael ba to’o Semitériu Santa Cruz. Dulama relembra katak bainhira manifestante sira la’o to’o iha kodim Dili, militár Indonézia hahú provoka ona Juventude sira inklui baku no lansa ameasa oioin. Simu ameasa ne’e, Dulama nia kolega ida konsege sona kanek komandante Major ida, asaun ne’e aumenta hodi hamosu emosaun liu tan militár sira-nia, hodi komete krime kontra Juventude sira iha momentu ne’ebá. To’o iha Semitériu, militár Indonézia nian komete duni Masakre grave ne’ebé hakotu Juventude liu atus rua resin nia vida, oho lakon no soe mate isin iha fatin barak inklui aplika pena morte ba Maun Gregorio Saldanha nudár responsavel ba asaun ne’e.

Dulama antes ne’e simu ona ilas husi Saudozo Julio L-7 Ki’ik nudár soldadu FALINTIL ne’ebé orientadu atu habelar organizasaun Sagrada Família (OSF) iha vila laran. OSF nudár organizasaun rezisténsia ida-ne’ebé funda no lidera husi komandante Eli Foho Rai boot no komandante Rodak ho intensaun atu mobiliza populasaun tomak hodi luta ba ukun-rasik-an.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Durante manifestasaun, Dulama ho Maudolar la’o hamutuk tuir marxa no L-7 ki’ik (Maudolar no L-7 Ki’ik nudár Soldadu FALINTIL ne’ebé hetan ona kapturasaun no halo servisu rezisténsia iha vila laran) ba hein iha Santa Cruz. Bainhira militár Indonéziu komesa halo atake ho kilat musan ne’ebé rezada ba juventude sira-ne’e, Dulama konsege hetan tiru ne’ebé rezulta kanek iha kotuk maibé bala musan la borus ba isin laran. Dulama nia esperiénsia pesoál ne’e sai ezemplu ne’ebé hatudu forsa protetivu espirituál husi fita mean ne’e. Iha biban ida ne’e ba oin joven barak husi lorosa’e to’o loromonu enkorajadu atu simu fita mean ne’e hodi proteje-an iha prosesu funu.

Lee Mós :
Xefe Suku Presiza Prepara Didi’ak Festa Demokrasia

Depoizde masakre iha semitériu Santa Cruz, Dulama ho kolega sobrevivente ida halai subar tuir dalan to’o iha Lesidere ne’ebá no Avó Madre Margarida maka tula ba Motael. Tanba militár indonézia persege beibeik entaun Dulama ho nia maluk sobreviventi barak halai ba subar fali iha Sr. Armando Adelaide iha Taibesi. Sr. ida ne’e maske militár Indonézia maibé kuidadu tebes sobrevivente sira inklui fó ai han durante subar iha nia uma. Ikus mai Dulama hetan kapturasaun husi Militár Indonézia no kastigu iha Betano durante fulan tolu.

Baze de apoiu no fila mai fatin konsentrasaun iha Laga
Kuandu militár Indonézia invade Timor Leste, Dulama ho idade tinan 4. Iha momentu ne’ebá Dulama ho nia inan aman sae ba diresaun foho matebian hodi buka fatin seguru ba proteje-an husi atake brutal militár Indonézia nian. Maske nia idade sei ki’ik maibé bele ajuda inan aman lori sasán balun husi knua ba iha aldeia ida naran Kaikia no hela iha fatin ne’e durante fulan 2 nia laran. Militár Indonézia hahú domina terrenu barak inklui besik ona fatin ne’ebé Dulama ho família hela ba, nune’e hamutuk ho populasaun sira iha momentu ne’ebá muda tan ba fatin ida naran Daragua Tibalari. Husi ne’e muda tan ba rai ida naran Nalidole, hela iha ne’ebá la to’o fulan ida Indonézia nian militár kaptura ona Dulama ho nian família no mobiliza ba hotu Kampu Konsentrasaun iha Laga. Momentu ne’ebá Dulama ho nia amá lori kuda Lima, infelizmente TNI (Tentara Nasional Indonesia) foti hotu la ho razaun ruma inklui soe sasán barak iha ai-laran.

Nudár maneira militár Indonézia nian, kastigu masal ba populasaun hotu hotu ne’ebé sira kaptura husi ai-laran iha fatin ida de’it hodi fasil kontrola no prevene kontaktu ho diresaun Rezisténsia iha Ai-laran. Dulama ho nia família sira hola parte iha “kadeia Masal” ida ne’e iha Laga durante tinan ida nia laran, iha periodu ida ne’ebé mosu krize hamlaha ne’ebé rezulta ema barak mate.

Iha fatin konsentrasaun, TNI sira mós komesa buka tuir ona autór FALINTIL ne’ebé kaer kilat iha ai-laran inklui Dulama nia aman. Iha dadersan ida, TNI sira vizita uma ne’ebé Dulama sira hela ba, husu katuas ba iha primu ida maibé primu dehan Bapak, Lamberto sai, ho razaun ida ne’e “Bapak” TNI ne’e dehan orasida Lamberto mai karik hein iha ne’e para ami atu husu buat ruma ba nia, mais la kleur de’it Dulama nia pai mosu mai no husu ba primu ne’e katak, TNI sira ohin buka se maibé primu ne’e hatete ba pai dehan TNI sira buka Tiu atu ko’alia, entaun pai rona ida ne’e hakat tama ba uma laran foti pasta hodi halai ona ba iha Baucau no mai liu Dili. Iha momentu ida ami mós hahán laiha ona entaun ami deside an ba Dili maka ita bele moris, se ita iha Laga nafatin ita sei mate hotu, iha ne’e ami halai ona ba Baucau semana ida iha ne’ebá depois ami ba liu Dili.

Lee Mós :
Serviços de saúde em Ataúro sem meios

Partisipasaun hikas rezisténsia kontra okupasaun ilegál militár Indonézia
Dulama Depoizde hasoru malu Komandante Eli Foho Rai Boot no Komandante Rodak, Dulama ativu liu tan husi Organizasaun Sagrada Família hodi kria relasaun serbisu entre Juventude Rezisténsia iha Dili no FALINTIL sira iha Ai-laran. Dulama mobiliza apoiu lojistiku ba FALINTIL sira, nudár estafeta hodi lori karta husi FALINTIL ba kuadru no apoiante rezisténsia iha Dili. Nune’e mós lori Juventude sira ne’ebé mak hetan persegisaun no hakarak sai FALINTIL iha ai-laran.

Husi tinan 1986-1987, Dulama mós involve iha demonstrasaun sira ne’ebé akontese iha Dili laran liu-liu demonstrasaun ne’ebé akontese iha Tasi-Tolu, bainhira Amu PAPA João Paul II vizita Timor Leste. Entre fatin sira ne’ebé partisipante sira hamriik durante misa ne’ebé Amo Papa halo iha Tasi Tolu, fatin ida ho “Papan Nama” “MAUBERE”, fatin ida ne’e Juventude no ema rezisténsia sira mak hamriik ba. Juventude rezisténsia sira ne’ebé hamriik iha posku ida ne’e, mak lansa manifestasaun liu husi loke spanduk, bainhira misa hotu no Amo Papa hakat sai daudaun husi altar selebrasaun nian. Situasaun sai barullu no konfrontu maka’as. Ida-ne’e rezulta juventude barak mak kapturadu no balun buka dalan hodi sees husi risku krueldade inimigu militár Indonézia nian.

Dulama mós iha koordenasaun serbisu ho organizasaun rezisténsia juvenil sira. Serbisu sira ne’e barak mak hala’o besik liu ho saudozo Agosto Teky tanba saudozo iha relasaun serbisu ho kuaze rede rezisténsia tomak. Iha-ne’e, Dulama asume papél nudár estafeta ne’ebé lori mensajen ou karta husi Teky ba lider Juventude rezisténsia nian hanesan atuál Prezidente Komité 12 Maun Gregorio Saldanha, Jose Manuel, Constancio Pinto no sira seluk no mós husi lider rezisténsia juvenil sira mai saudzo Teky. Saudozo Teky nudár eis seminarista ida ne’ebé determinante no iha korajen boot ba luta ba Libertasaun Nasional. Saudozo Teky ho nian maluk sira mak harii Organizasaun HPPMAI (Himpunan Pemuda Pelajar Mahasiswa Anti Indonesia). Bainhira fila husi semináriu Dare iha 1986, saudozo teki kontinua estudu iha UNTIM no hala’o serbisu rezisténsia husi kanál oioin inklui nudár membru ba ezekutivu CNRM nian.

Lee Mós :
Rajaun Governu Selu Tarde Saláriu ba Funsionáriu hamutuk 144

Dulama ninia envolvimentu iha atividade rezisténsia juvenil sira kontinua dezenvolve ninia militansia ba rezisténsia. Manifestasaun hotu hotu Dulama tenke partisipa, se la partisipa manifestasaun ida, Dulama sente hanesan lakon buat boot ruma iha nia moris. Dulama mós hala’o estudu iha universitariu UNTIM ida-nee permite nia hola parte iha HPPMAI no ikus mai hamutuk estabelese tan “DSMPTT”. Iha-ne’e, Dulama ativamente organiza no mobiliza universitariu no juventude sira ba hala’o servisu rezisténsia. Dulama nudár lider Juventude ne’ebé enkoraja no mobiliza Juventude sira ba rezisténsia dezde sei eskola iha Santo Yosep to’o UNTIM. Serbisu rezisténsia sira-ne’e ajuda kontribui ba luta ba ukun-rasik-an i esforsu hirak-ne’e kulmina iha Referendum. Iha pontu kulminante ida-ne’e mós Dulama hola parte iha atividade juvenil hodi mobiliza Timoroan sira hotu atu hili opsaun ba ukun-rasik-an.

Depoizde ukun rasik an, Dulama kontinua serbí Timor Leste ho dedikasaun boot nudár funsionáriu iha Ministériu Obras Públikas no atualmente asume kargu nudár diretór Nasional Planeamentu iha Ministériu refere. Dulama mós hetan rekoñesimentu husi Estadu Timor-Leste ba partisipasaun iha manifestasaun Pasífiku no Masakre Santa Cruz ho dedikasaun esklusivu, durasaun partisipasaun 8 a 14.

Perfíl biográfiku
Dulama moris iha Selegua iha 02 Setembru 1972, husi aman Lamberto da Costa ho inan Martina Boavida husi família simples iha knua Naebuti/Selegua /Sagadate-Laga. Dulama nudár oan da tolu husi maun alin na’in 5, mane na’in tolu no feto na’in rua, husi maun alin ne’e maun na’in rua no alin feto ida mak mate iha konsentrasaun no hamlaha naruk iha Laga durante invazaun militár Indonézia.
Iha tinan 1981, Dulama tama eskola iha SD Bidau Akadiru-hun no SD Masaur iha Dili maibé muda fali ba SDK Sagadate kelas VI iha tinan ikus to’o remata iha ne’eba. Dulama remata ensinu pre-sekundáriu iha SMP Negeri I Dili. Depoizde remata, Dulama kontinua ba ensinu sekundáriu iha SMA Santo Yosep Balide. Dulama sustenta ninia eskola liu husi fa’an balada, ikan no sasán sira seluk. Dulama foti Administrasaun Públiku iha UNTIM no remata mestradu kona-ba ba Siénsia Ekonomia iha Universidade Kristen Satya Wacana Salatiga Jawa Tengah Indonesia.

Obrigadu barak
A Luta Kontinua!

 2,067 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Manifestasaun no Masakre Santa Kruz: Sobreviven…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No