ADVERTISEMENT

CNRT Lansa Krítika Maka’as Hasoru Governu no husu Remodelasaun Lalais

Timor Post - Jeral
  • Share

DILI—Deputadu sira husi bankada CNRT lansa krítika maka’as hasoru governasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) lideradu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, tanba ukun durante ne’e la hatudu sinál di’ak ruma ba sira ho frakeja sira inklui impaktu husi membru governu sira seidauk hetan nomeasaun no pose hotu husi prezidente repúblika.

Problema ne’ebé justifika governu AMP fraku atu rejolve maka, povu kontinua moris iha terus no susar nia laran, liuliu nesesidade báziku sira hanesan bee moos, estrada, iha sidade Dili rasik nu’udar kapital nasaun dezorganizadu, situasaun ekonomia la garantidu, loja barak mak taka ho nonok de’it tanba laiha rendimentu no impaktu ba traballadór sira sukit sa’e dezempregu, eletrisidade kontinua lakan mate, no to’o agora governu seidauk rejolve polémika projetu 143 ne’ebé fo impaktu maka’as tebes ba kompania sira balun taka no hamosu problema sosiál iha família husi kompania nain sira nia uma laran, tanba sira iha deve barak no ema tenke sita sira nia ekipamentu no patrimóniu sira.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Kompañia mak bele deve governu la’ós goernu mak deve fali kompañia, sai to’o kompania moris ladi’ak, fa’an uma, karreta no seluk tan, balun divórsiu ho sira nia ferikoan,  tanba ita binga to’o agora seidauk halo pagamentu ba projeitu. Orsamentu iha tanba saida mak labele selu ona,” afirma depuadu CNRT, Domingos Carvalho de Araújo iha nia intervensaun iha debate OJE 2020 ba loron daruak iha Parlamentu Nasionál.

Hirak ne’e hotu tuir deputadu Domingos, tanba membru governu seidauk kompletu, obriga membru governu ida kaer pasta rua to’o haat, aumenta tan membru governu balun halimar ho sira nia kompeténsia, liuliu sita ministru balun la marka prezensa iha audénsia públika ba orsamentu jeral estadu 2020 nian iha komisaun C parlamentu nasionál.

Tanba ne’e, Deputadu CNRT ne’e husu ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu bainhira mak halo remodelasaun tanba nia parte sente kleur liu ona.

“Atu halo remodelasaun ne’e bainhira, señor primeiru ministru ami hakarak hatene, remodelasaun ida ne’e mós labele iha governu de’it maka halo, maibé ita AMP tenke tuur hamutuk par abele halo remodelasaun ida ne’e, tanba ita haree kleur demais ona, i ita la’o nafatin hela ho meza ain tolu,” Domingos subliña.

Kestaun hanesan deputada Maria Ferdansa Lay husi CNRT mós levanta, liuliu kona-ba aumentu osan ba konstrusaun ró Haksolok ne’ebé tuir nia parte la devia ona. Nia mós kestiona investimentu TLCemen ne’ebé tó agora seidauk la’o maski governu mós injeta osan. Hirak ne’e hotu deputada ne’e subliña, parte sira husi investimentu ne’ebé governu tenke tau atensaun maka’as tanba goernu nia obrigasaun atu gasta osan maibé tenke buka mós osan.

KHUNTO Netral no Prontu ba Remodelasaun

Iha sikun seluk, deputadu husi bankada KHUNTO, Luis Roberto afirma, nu’udar deputadu husi bankada apoiu governu konkorda tebes ho krítika konstrutivu sira hasoru governu AMP, maibé nia subliña, problema nasaun nian ne’ebé sei akontese ne’e husi kedas governasaun sira anterior, tanba ne’e husu atu hotu-hotu nia kontribuisaun atu hadi’a iha governu ida ne’e.

Maske nune’e, Luis dehan, kona-ba remodelasaun nia parte prontu tanba kompeténsia iha primeiru ministru nia liman.

Entretantu Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha nia diskursu iha loron dahuluk debate OJE 2020 jeneralidade rekoñese, maske iha limitasaun sira mosu iha nia governasaun tanba membru governu seidauk hetan nomeasaun no pose hotu husi Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Ol, maibé nia deklara iha rekoperasaun no aselerasaun ba kreximentu ekonómiku.

Antes ne’e, Xefe Governu ne’e konsidera nia membru governu sira ne’ebé seidauk hetan nomeasaun no pose ne’e hanesan situasaun ida iha ne’ebé nia hanesan kondutor lori karreta ho roda tolu de’it.

“Membru governu Konstitusionál VIII seidauk hetan nomeasaun no pose hotu husi Señor Prezidente Repúblika, situasaun polítika ne’ebé laiha paralelu iha momentu sira uluk husi ita-nia istória, no ne’ebé kauza obstákulu boot tebes ba asaun governativa,” Taur subliña iha nia diskursu iha diskusaun jeneralidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, ne’ebé hahú iha loron Kuarta (15/01/2020), iha uma fukun Parlamentu Nasionál.

Maske nune’e, Taur deklara, durante nia governasaun iha sinál sira ne’ebé bele justifika rekuperasaun no aselerasaun ba kresimentu ekonómiku iha Timor Leste.

“Ita bele haree sinál sira rekuperasaun no aselerasaun ba kreximentu ekonómiku, liuliu liuhusi konstatasaun ba kreximentu PIB (Produtu Internu Brutu) reál naun petrolíferu, ne’ebé ita prevee besik 4%  (pursentu haat) iha tinan 2019 no besik 6% (pursentu neen) ba tinan 2020 ida-ne’e,” Taur hatete.

Nia dehan, rezultadu hirak ne’e la’ós resultadu ne’ebé la iha importánsia karik haree katak iha tinan 2017 no 2018 PIB reál naun petrolíferu  maka, maizumenus -3,8% (menus tolu vírgula porsentu ualu) no -0,8% (menus zeru vírgula porsentu ualu). (cao)

 592 total views,  3 views today

Lee Mós :
SEKOMS-KI Diskute Membru Foun

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No