DILI (timorpost.com) — Komunidade afetadu ba rai iha suku lima, kompostu husi Sakato ou Nipane, Kosta, Lifau, Lalisuk no Kuña, Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA), liuhusi diálogu nasionál husu ba Governu atu buka solusaun ba problema rai durante ne’e sira enfrenta hosi dezenvolvimentu ne’ebé halo hosi Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste (ZEESM-TL).
Komunidade afetadu, ohin tuir diálogu nasionál iha Otél Timor, Kuarta, (26/10), ne’ebé realiza husi Sosiedade Sivíl Rede ba Rai, hodi husu Governu ou Estadu atu halo lei ida kona-ba sira-nia problema ne’ebé enfrenta hela, hodi komunidade afetadu sira ne’e bele hetan rezultadu ne’ebé durante ne’e sira ezije.
Tuir portavós ba komunidade afetadu RAEOA, Agostinho da Costa “Fitun Boot”, hatete Problema ne’ebé aprezenta iha diálogu ne’e kona-ba ZEESM-TL ne’ebé hahú iha tinan 2014-2020 no kazu barak teb-tebes ho dadus suku lima nian, kompostu husi Sakato ou Nipane, Kosta, Lifau, Lalisuk no Kuña.
“Totál uma-kain hamutuk mak 673, kompostu husi mane 2039 no feto 2008, hamutuk mak 4047 pesosas ne’ebé afetadu kona-ba ZEESM-TL nian,” Fitun Boot relata.
Nune’e, dadus kona-ba Eletrisidade nian husi ZEESM-TL atu halo dezenvolvimentu iha RAEOA afeta ba komunidade uma-kain 11, ida husi Autoridade seidauk fó Indiminizasaun ba komunidade sira ne’e.
“Maibé sira fó tiha ona rekening ba maluk sira ne’e, mais to’o dodok osan la tama ba rekening ne’e. Ida ne’e mak ami mai husu ba Governu sira atu halo dekretu lei ida ba RAEOA, para bele sira selu ami, agora besik tinan 7 ou 8 ona, ida ne’e mak problema,” Fitun Boot afirma.
Alende ne’e mós iha Aeroportu Rota do Sandalu nian, ne’e afeta ba uma-kain 5, husi Autoridade halo tiha ona Aeroportu uza ema nia rai, agora utiliza ba komún no Aviaun halo movimentu ona, maibé sira seidauk selu ema nia rai ne’e.
Depois iha estrada foun ida, ne’e afeta ba família ida iha ne’ebá ho nia naran Pala Cui. Nune’e husi ZEESM-TL loke estrada husi otél 5 Estrela ne’e mai to’o rotunda ida iha aldeia Sanane, maibé ekipa seidauk ko’alia ho família ne’e, sira ba halo estrada tuir sira-nia esforsu.
“Husi ne’e mak na’in dehan, imi barani dudu ha’u-nia rai, imi tenke responsabilidade, liuhusi ganti rugi, lae ha’u la fó imi,” Fitun Boot dehan.
Ida fali mak agora Otél 5 Estrela nian ou “Bintang 5”, ne’e ema nia natar ida ne’ebé ema sempre han husi natar oan ne’e.
“Agora halo tiha ba bintang 5 ne’e sein konsultasaun, ba sobu tiha ema nia rai ne’e hotu, atu selu ou la selu ne’e mak to’o ohin loron ema sai hanesan ne’e. Ne’e halo nusa, ita ukun rai ka? Ukun povu,” Fitun Boot relata.
Ida fali maka rezidénsia ida kona-ba ukun na’in sira iha Oe-kusi, ne’e iha 47 pesosas, sira halo tiha uza povu nia rai ne’e, lori osan Estadu halo tiha uma iha ne’ebá, depois uma ne’e privadu ba sira ho moru ne’ebé haleur, la selu ema nia rai.
“Husi ne’e mak komunidade sai vítima nafatin. Ida ne’e mak ami mai, ami husu Governu para respeita povu nia direitu Universál ema ida-idak nian, ida ne’e mak ami husu, la’ós ami mai keixa sira ou atu lori sira ba kadeia ne’e laiha,” Fitun Boot hatete.
2,655 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :