Timor Post (29/09/2020)—Eis Xefe Negosiador Prinsipál Fronteira Marítima ho Austrália, Kayrala Xanana Gusmão afirma, Timor Leste nia pozisaun hodi ikus mai konkorda ho Austrália kona-ba Fronteira Marítima (FM) ho negosiasaun Greater Sunrise (GS), la’ós hanesan Manduku iha posu laran.
Xanana hatete, komisaun konsíliasaun la’ós atu ko’alia halimar, tanba sa mak GS lasai husi tratadu FM, tanba governu dahuluk asina tiha ona tratadu CMATS. “La’ós prosesu fasil ida. Iha 2017, ha’u hasoru Bishop (Eis Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália) iha Nova Yorke. Tanba iha konsiliasaun kompañia ho Austrália asina uluk tiha tratadu maka ko’alia kona-ba FM,” Xanana haktuir.
Tanba ne’e, hatan ba pergunta husi partisipante sira iha semináriu nasional iha Manatuto, Xanana dehan, se ko’alia kona-ba fahe pursentu GS ho Austrália 80-20 ka 70-30 ne’e labele haluha saida mak asina tiha ona iha tinan hirak liu ba iha primeiru governu.
“Bayu Undang de’it mós besik liu Timor maibé dada ba Darwin, maibé Greater Sunrise besik ita dada mai Timor,” Xanana subliña.
“Ohin loron balu dehan gasta de’it osan Funsu Minarai, ne’e ko’alia beikten, tanba se atividade petrolifera ha’u gasta para hetan osan barak liu, ne’e sala ne’e beikten. Matenek boot sira agora kaer petroliferu ne’e aprejenta tok estratejia foun ida para ita haree,” Xanana hatete.
Xanana dehan, durante prosesu negosiasaun FM ho GS, ko’alia mós kona-ba bainhira TL la book-an maka kompañia sira bele husu kompensasaun tanba tinan barak ona sira gasta osan ba halo estudu no laiha dezenvolvimentu. Maibé Xanana dehan, se nune TL bele selu maibé Xanana sei lori fali Austrália ba Tribunal tanba durante okupasaun Indonézia, Austrália fó apoiu husi oho timoroan sira rihun ba rihun.
“Ita nia hanoin labele hanesan manduku iha posu laran. Bainhira iha hela posu laran hanoin lalehan mak boot hanesan de’it posu nia ibun. Tenke sai husi posu ne’e hodi hateke mundu ne’e luan, afinal iha foho, natar toos no buat oioin iha mundu ne’e,” Xanana subliña kestaun ne’e hodi responde mós pergunta kona-ba impaktu ambiental bianhira dada kadora GS mai rai maran Timor Leste.
Entretantu iha semináriu ne’e, oradór prinsipál Eis Prezidente Timor Gap, Francisco da Costa Monteiro subliña, pontu tolu husi kosta sul ho nia potensias, no dezenvolvimentu kosta sul liga ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) no impaktu no implikasaun husi projeitu ne’e rasik.
Monteiro dehan, bainhira dezenvolvimentu kosta sul la’o sei fó impaktu pozetivu tebes ba dezenvolvimetnu setór seluk liuliu agrikultura no turizmu.
“Haree ba poténsia ida ne’e, ami kaer hanesan poténsia boot ba dezenvolvimentu nasaun maka bainhira governu lideradu Primeiru Ministru Xanana Gusmão hatama hotu ona iha Planu Estratéjia Dezenvolvimentu Nasionál,” Monteiro subliÑa.
Monteiro dehan, planu ne’e implementa etapa por etapa, nia foti ezemplu ida kona-ba auto estrada, faze dahuluk la’o ona hahú husi Suai, sei to’o ba Vikeke no ba oin tuir planu ne’ebé iha bele ba to’o Lospalos no bele liu fali husi kosta norte.
Husi dezenvolvimentu auto estrada ne’e mak sei fó oportunidade di’ak liu tan hodi dezenvolve setór seluk. Iklui bele deskobre liu tan indústria seluk ba futuru nian.
Riku ne’ebé iha rai leten maka kálkula hamutuk bele hetan osan kuaze billaun 7. Tanba ne’e, tenke hahú ona dezenvolve seitór infra-strutura. Tanba ne’e, ita iha ona estratéjia hodi dezenvolve iha parte tasi mane.
Entretantu ko’alia kona-ba kestaun polítika, Monteiro dehan, governu ida troka ba seluk presiza iha kontinuasaun.
“Agora ita nia hanoin maka governu liuliu ministériu ne’ebé tutela, ita hein katak sei difini fali polítika no estratejia foun. Maibé ita iha ona no MB rasik maka orienta, momentu ne’eba hamutuk ho ami. Hodi afirma katak sei dada duni mai timor. Sei lori duni benefísiu lubuk boot liuliu sósiu ekonomiku tanba liga direta ho populasaun,” Monteiro hatete.
Monteiro dehan, iha mós impaktu seluk, kuandu ita iha investimentu boot no industrializasaun iha tasi mane, ne’e sei provoka atividade lubuk boot tebes iha sósiu ekonomiku no sei projeta ita hanesan mapa de pekija mundial no sei fó apresiasaun iha merkadu internasional. Kuandu ita suplay ona maka sei iha mós instrumentu diplomátiku para ita bele book an luan liu tan. Ne’e mós bele kesi Timor Leste ho nasaun seluk iha interdependénsia. Iha tan industria sub sekundáriu. La’ós atu produz no faan kedas ba merkadu internasional.
“Saida mak halo ami taridu uitoan, maske iha konteksu legalidade bele, maibé haree ba planu anterioridade tenke iha kontinuidade. Ema bele troka maibé kontinuasaun ba planu estratéjiku. Investor sira tauk liu maka laiha buat ne’ebé laiha serteja,” Monteiro subliña.
Partisipa iha eventu ne’e Líder Nasionál Kayrala Xanana Gusmão, Premiadu Nobel da Paz, José Manuel Ramos Horta, Amu Júlio Crispin ho Amu Martinho Gusmão, Administrador Manatuto, Komandante PNTL Manatuto, eis Membru Governu inklui eis Ministru Dezenvolvimentu Ekonomia, João Goncalves no Jurista Senior Avelino Coelho. (cao)
810 total views, 6 views today
Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?






