(Reportájen José Mauno/Editor Suzana Cardoso)
DILI (Timor Post) – Tanba kompañia selu saláriu full ba traballadór iha situasaun Covid-19, serka sanitáriu no konfinamentu obrigatóriu maka kompañia iha direitu hatama pedidu ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) atu reembolsa fila-fali kompañia ninia osan.
“Ema ne’ebé mak kompañia hapara tiha ona no durante fulan tolu kompañia seidauk selu mak iha direitu atu hetan subsídiu. Maibé ema ne’ebé mak ativu hela servisu no simu saláriu full, laiha direitu atu hetan subsídiu.”
Lian hirak ne’e Prezidente INSS, Longuinhos Armando klarifika liu husi konferénsia imprensa kona-ba públiku nia duvida ba subsídiu governu nia hodi halo rekoperasaun ekonomia iha tempu Pandemia Covid-19, Segunda, (24/05/2021) iha nia kna’ar fatin, Kaikoli, Dili.
Nia esplika ba kompañia sira katak, “Ida ne’e subsídiu ba ita nia traballadór no ita nia kompañia sira. Tanba ne’e mak iha medida 6. Durante ne’e ita boot sira selu saláriu full, entaun ita boot sira husu pedidu para governu reembolsa fila fali osan ne’ebé ita boot sira hasai.”
Nia hatutan, governu ajuda empreza sira tanba covid-19. Problema ho orsamentu uitoan, maibé grasa de Deus kompañia sira selu saláriu normál. Entaun kompañia husu pedidu atu governu reembolsa fila fali saláriu ne’ebé selu ona ba traballadór.
Nia hateten, subsídiu ne’ebé mak governu fó laiha ligasaun ho osan seguransa sosiál hanesan ho 4% no 6%, maibé 6% mós iha subsídiu estraordináriu, kompañia sira bele vistu subsídiu ida ne’e dehan katak durante serka sanitáriu labele selu.
“Ba sira ne’ebé dezempregu, karik ita boot sira mai husu subsídiu dezempregu saida mak ita boot sira presiza lori; kartaun eleitorál, konta bankária, tenke lori deklarasaun, depois labele haluha lori mós deklarasaun husi kompañia ka empreza ne’ebé hapara ita boot,” nia haktuir.
Nia hatutan, deklarasaun husi empreza ne’e hatete iha ne’ebá dehan katak, traballador servisu duni iha empreza ida ne’e. empreza ne’e hapara duni. No saláriu ikus mak iha ne’e hodi nune’e para bele sura subsídiu hira mak bele simu husi saláriu ne’ebé mak empreza hapara.
Nia esplika, subsídiu ne’e iha medida neen. Medida ida mak governu sei fó apoiu ba traballadór ne’ebé mak ho konta ema seluk nian. Ezemplu sira ne’ebé servisu iha kompañia fulan-fulan sira nia saláriu la’o normal, depois kompañia mak hakarak husu governu atu reembolsa osan ne’ebé mak selu tiha ona.
Nia hakle’an medida neen katak, “Ida ne’e governu sei ajuda 70% husi saláriu ne’ebé mak kompañia selu ba. Ba konta rasik ezemplu hanesan motorista sira taksista sira, negosiante sira, jerente hanesan padraun mikrolete, sira sei hetan 85% husi medida sira ne’e.”
“Ita sei ajuda mós 50% ba eletrisidade. Kuandu atu hetan subsídiu eletrisidade kompañia sira labele haluha atu lori resibu ka fakultativu ba negosiante ki’ik sira karik hakarak hetan subsídiu tenke lori resibu ne’ebé sira sosa pulsa iha EDTL,” nia hatete.
Iha mós subsídiu ba alugar, entaun sira tenke lori mós kontratu ba entidade kompañia, negosiante ki’ik sira karik aluga ema nia fatin atu loke bisnis tenke lori kontratu ho uma na’in para governu bele fasilita mós ida ne’e, ida ne’e sei hetan 30%. Agora ida ba dezempregu governu sei ajuda 40% husu sira nia saláriu, ninia porsentu ne’ebé mak esplika tuir lei hanesan ne’e.(Lee notísia kompletu iha jornál Timor Post)
514 total views, 3 views today






