ADVERTISEMENT

Telefone Amor seluk, MH Ameasadu Komarka Tinan Rua

Augusto Sarmento - Justisa
Jornalista : Beatris Belo
Editor : Jeremias Soares
  • Share

DILI—Liuhusi prosesu alegasaun, Ministériu Públiku husu ba Tribunal atu aplika pena prizaun tinan rua ba arguidu MH, tanba komete krime Violénsia Doméstika ho forma Maus Tratu ba Konuje hasoru lezada EdCS.

Tuir akuzasaun husi Ministériu Públiku, katak, lezada DdCS ho arguidu MH nu’udar fen la’en hela hamutuk uma ida, meza ida, kama ida, dezde tinan 2006 to’o ohin loron.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Dezde forma uma kain, arguidu halo agresaun hasoru lezada hamutuk dala 4 ona maka hanesan iha tinan 2011, 2013, 2015, no 2016.

Katak iha loron 19 fulan Janeiro tinan 2016, hale’u tuku 19:00 kalan,  iha sira nia uma iha aldeia Hamahon 02, suku Kampung Alor, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili.

Iha tempu ne’ebá, arguidu ho kondisaun lanu todan, telefone ba nia amante, mak lezada hirus. Husi ne’e, komesa mosu diskusaun entre sira, Arguidu dehan, “ha’u nia amante furak liu o” lezada responde hodi dehan, “hakarak hola entaun hola ba, depois lezada kontaktu ba nia bin, atu ba sira iha Marconi.

Lezada atu ba nia bin iha Marconi, arguidu duni tuir haruka fila ba sira-nia uma Kampun Alor, lezada rekuza arguidu nervozu foti fatuk tuda dala ida kona iha nia kidan.

Lee Mós :
Públiku Kestiona Atedimentu Servisu Notariadu Tarde

Tuir mai lori liman los buti kakorok halo moras, lezada fila fó ponta ba arguidu nia kelen los dala ida, ho nune’e nia husik lezada. Arguidu fila hodi kontinua tuku dala rua iha lezada nia kanoruk, dala ida kona iha ibun, kona dala ida iha keixu, kona dala ida iha hasan karuk, halo monu ba rai.

Konsekuénsia husi monu ne’e, lezada nia liman sikun hetan kanek no ran sai no perde sentidu maizumenus minutu rua nune’e. Bainhira lezada hadeer diretamente ba halo keixa iha polisia Aimutin Komoro, hodi ba halo kedas tratamentu iha Pradet.

Arguidu halo nia hahalok ne’e livre, ho intensaun no hanoin rasik, arguidu hatene momoos katak, lori liman basa, tuku, no lori ain tebe hamosu moras ba lezada, mezmu nune’e halo nafatin tuir saida maka nia hakarak. Arguidu hatene katak hahalok sira ne’e sei hetan kastigu tuir lei.

Ho hahalok sira ne’e, ministériu públiku konstitui argudu MH, nu’udar autór materiál ho forma konsumadu komete krime Violénsia Doméstika ho forma Maus Tratus  ba Konjuje, ne’ebé previstu no punidu tuir artigu 2 númeru 2 aliña A,  artigu 3 aliña A, artigu 35 aliña b, husi lei kontra violénsia doméstika númeru  7/2010, no artigu 154  husi Kódigu Penál.

Lee Mós :
Kauza Prosesu Kazu José Barnardo La’o Lentu

Iha prosesu julgamentu ba kazu ne’e, maski tribunal notifika ona arguidu, maibé la marka prezensa iha julgamentu. Iha sala julgamentu, lezada konfesa ba Tribunál, katak faktu ne’ebé mak hakerek iha akuzasaun ne’e los hotu, arguidu iha altura ne’ebá telefone ba feto seluk, tanba ne’e lezada hasé, hodi dehan katak hakarak atu hola feto ida ne’e, entaun hola ba.

“Ho ida ne’e mak arguidu lori fatuk tuda dala ida ba ha’u nia kidan, no lori liman buti ha’u nia kakorok, ha’u sente moras entaun ha’u tebe dala ida ba nia kelen, nune’e  nia kontinua tuku ha’u nia kanoruk, tanba ne’e ha’u oin halai, hodi monu ba rai”, lezada konfesa ba tribunal, iha sala julgamentu Tribunal Distritál Dili, Segunda (03/04).

Lezada dehan, iha altura ne’ebá kedas nia deside halai ba hela iha família no lakohi ona arguidu, tanba hahalok arguidu nian ne’e halo moe nia no sente ta’uk.

Hafoin rona tiha depoimentu husi lezada nian, liuhusi prosesu alegasaun, Ministériu Públiku husu ba tribunál atu aplika pena prizaun efetivu tinan rua ba arguidu, tanba haree ba hahalok husi arguidu nian ne’e, tenke fó kastigu ne’ebé mak boot.

Arguidu hatene katak bainhira komete iha krime ruma, nia iha obrigasaun tenke hatán iha situasaun ne’ebé de’it bainhira tribunal notifika, maibé pelu kontráriu arguidu la ativu, tanba ne’e kastigu kaman ba arguidu sei la eziste.

Lee Mós :
Prosesa Ema “Trata Lider” ba Ministeriu Publiku

Ministériu Públiku mós haree katak, parante iha sala julgamentu, lezada konfesa ba tribunal katak nia parte deside husik arguidu, tanba de’it arguidu baku hela de’it nia, sempre hatún lezada ho feto seluk, no mós hasai liafuan mal hasoru lezada.

Enkuantu parte defeza hatete, sein arguidu nia prezensa iha julgamentu hodi konfirma faktus sira ne’ebé mak iha, nune’e mós prosesu refere liu ona prazu tuir lei nia ezijénsia, tanba ne’e defeza husu ba tribunal, atu halo alterasaun krime maus tratus ba fali krime ofensa simples.

Tribunal rona tiha alegasaun husi parte rua, deside adia fali julgamentu ne’e ba loron seluk, hodi submete ba desizaun final.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide husi koletivu, Arjentinho Nunes, Jose Gonçalves ho Alvaro Freitas, ministériu públiku reprezenta husi prokuradór Hernani Rangel, no arguidu hetan asisténsia legál husi defensór públiku Manuel Amaral.

 747 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Telefone Amor seluk, MH Ameasadu Komarka Tinan Rua” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No