Dili (timorpost.com) — Unisma ativista pro CPD-RDTL, Kinta (05/01), halo asaun demonstrasaun kontra desizaun Tribunál, kona-ba kazu rai ai-metin laran, ne’ebé sira konsidera hanesan in-justisa ba povu ki’ik.
Tuir observasaun Timor Post iha oras tuku 9:40 resin, sira mobiliza masa UNISMA ativista tun iha sidade Dili tantu husi parte rejiaun Leste, rai klaran no rai ikun, iklui RAEOA kuaze ema rihun ida maka partisipa.
Mobilizasaun masa iha observasaun ne’e nota katak, masa UNISMA barak liu mai husi rejiaun leste, Baukau, Lautem, Manatutu no Vikeke, ne’ebé sirkula iha estrada boot ho transporte bus ho truk hamutuk kuaze 30, nakonu ho ema boot, mane ho feto, inklui joven sira.
Husi movimentu sira ne’e hetan seguransa husi membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tantu Polísia Tranzitu no mós Unidade Polísia sira seluk, ne’ebé simu membru UNISMA Ativista pro CPD-RDTL husi trerminál Bekora tama iha sidade Dili no kontinua ba fatin destinasaun rai disputa ai-metin laran.
Bainhira to’o iha Ai-metin laran, membru UNISMA sira ne’e hari’ik kedas sira-nia baraka ne’ebé taka ho lona, ne’ebé tuir planu sei hein Órgaun Estadu haat to’o iha fatin ne’ebá atu halo diálogu ba problema rai ne’e ho justu tuir prinsípiu luta ba ukun rasik an.
Koordenadór UNISMA Ativista pro CPD-RDTL, António Ai-tahan Matak, hatete desizaun Juiza Tribunál ba kazu disputa rai ai-metin laran la justu tanba faktu inventadu dehan vítima Manuel Gusmão, hela iha rai ne’e foin iha tinan 2009, ne’e faktu sala, la tuir realidade.
Tanba nia (Antonio Ai-tahan Matak), rasik ho Komandante Sole sai sasin ba vítima Manuel Gusmão, hela iha rai ne’e iha 1985 to’o 1989 mobiliza demonstrasaun iha Tasi-tolu.
Nune’e demontrasaun ne’ebé sira halo ne’e hodi husu Órgaun Estadu sira atu loke diálogu justisa atu hadi’a naksalak sira iha desizaun Juis sira nian hasoru povu ki’ik iha nasaun ida ne’e.
“Juis ne’e hatete, Manuel ne’e mai fali okupa rai ne’e iha 2009, ne’e sala, sala ne’e ha’u rasik testamuna katak ha’u 1985 ho Sole iha ne’e to’o 1989 ami ba halo demonstrasaun iha Tasi-tolu”, nia hateten.
Nia hatutan, “Ita-nia ezijensia ida ne’e husu diálogu justisa ba fatin ida ne’e ha’u prontu para debate ho juiza ne’e no Órgaun Estadu haat ne’e, tanba desizaun juis tribunál ne’e sala, kuandu sala ne’e ita husik halo terus ita-nia povu”.
Tanba ne’e iha asaun demonstrasaun ne’e hodi husu Órgaun Estadu sira ne’e hodi hadi’a setór justisa no bens star moris povu nasaun ida ne’e nian.
Nia esplika, preokupasaun UNISMA Ativista CPD-RDTL ba desizaun Juis sira nian iha area justisa ba sidadaun, antes ne’e lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, no padre Julio Crispin, hato’o sira-nia duvida ba justisa iha Timor-Leste seidauk la’o di’ak.
“Padre Julio Crispin dehan saida maka ladi’ak iha ita-nia rain ne’e maka justisa, Xanana Gusmão ne’ebé halo funu tinan 24 ita la rona, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, dehan setór justisa sei fraku, ne’e mós la rona”, nia haktuir.
Entaun ho asaun demonstrasaun UNISMA Ativista CPD-RDTL, hatudu asaun timor-oan nian, fuan timoroan duni, nu’uda rai nain no ukun nain, presiza koñese no kurize ukun sala iha Estadu Timor-Leste, liuliu justisa ne’ebé la’o laloos iha rai laran.
2,994 total views, 3 views today
Bele hare Video Seluk :