ADVERTISEMENT

Submisaun ba Ministériu Justisa Husi  La’o Hamutuk  Kona-ba Proposta Alterasaun ba Kódigu Penal hodi Kriminaliza Defamasaun 

Timor Post - Jeral
  • Share

11 Juñu 2020

Introdusaun

Timor-Leste nu’udar estadu de direitu demokrátiku ne’ebé hakerek ona iha Konstituisaun RDTL hodi fó liberdade espresaun no informasaun ba povu hanesan meius kontribuisaun ba dezenvolvimentu país nian. Aleinde ne’e estadu Timor-Leste mós ratifika ona no sai estadu parte ba tratadu internasionál oin-oin inklui Konvensaun Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku. Artigu 19 iha konvensaun ida ne’e hatete katak ema hotu-hotu iha direitu atu hato’o opiniaun sein intervensaun no mós ba liberdade atu espresa opiniaun no livre atu buka informasaun ho maneira oin-oin.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Iha Juñu 2020, Ministériu Justisa hahú diskusaun ba proposta alterasaun ba Kódigu Penal hodi atu kriminaliza defamasaun, ofensas no insultu, mezmu tárjetu ne’e kompañia ida ka ema ne’ebé mate tiha ona.

La’o Hamutuk nu’udar organizasaun ida ne’ebé hala’o servisu durante tinan 20 ona luta hodi promove prinsípiu demokrasia no defende direitus umanus iha Timor-Leste, ami preokupa tebes ho proposta alterasaun ba Kódigu Penal hodi kriminaliza defamasaun. Tuir La’o Hamutuk, proposta alterasaun ba lei ida ne’e perigozu tebes, tanba sei hamate ema nia direitu ba opiniaun sira, kritika no insatisfasaun sira. Proposta lei ne’e hamosu diskusaun no disatisfasaun barak iha sosiedade Timor-Leste nia laran.

Ho razaun hirak ne’ebé ami deskreve iha okos, ami husu Ministériu Justisa, atu rejeita totálmente proposta lei ida ne’e, tanba kontra fundamentu liberdade espresaun no opiniaun, no sei sakrifiika ema hotu partikulármente ema vulneravel sira. Ami mós husu ba organizasaun sosiedade sivíl, asosiasaun jornalista, movimentu sira no povu Timor-Leste tomak atu tau matan nafatin ba konsekuénsia husi Lei ne’e ba jerasaun ohin loron no ba futuru, no atu fó sira nia hanoin ba lider kompetente sira. Lei ida bele deside destinu ba sosiedade ida, tan ne’e presiza tetu didi’ak no hanoin kle’an molok alkansa ho motivu ida ne’e.

Hanesan organizasaun sosiedade sivíl, ne’ebé servisu bazeia ba prinsípiu demokrasia no prinsípiu direitus umanus, La’o Hamutuk la konkorda ho proposta lei ne’e. Tanba ne’e, ami ezije no husu ba Ministériu Justisa atu hapara prosesu tomak prosesu atu alkansa proposta lei ne’e.

Tuir mai La’o Hamutuk hakarak fahe ami nia observasaun no hanoin kritiku, ba proposta alterasaun lei ne’e atu la bele aplika iha Timor-Leste bazeia ba razaun hirak tuir mai ne’e;

Alterasaun Kódigu Penál hodi kriminaliza defamasaun ne’e kontra Konstituisaun RDTL no hafraku demokrasia.

  1. Proposta Lei ne’e viola Konstituisaun RDTL, artigu 6 ne’ebé ko’alia kona-bá objetivu estadu nian, artigu 40, ne’ebé ko’alia kona ba liberdade espresaun no informasaun, no mós, artigu 41, ne’ebé ko’alia kona-bá liberdade imprensa no meius komunikasaun sosiál seluk.
  2. Proposta Lei ne’e sei hamate liberdade sosiedade sivíl nian no povu atu hato’o sujestaun, rekomendasaun, krítika no autokrítika ba órgaun estadu no entidade sira seluk.
  3. Ezbosu Lei ne’e sei taka dalan ba ema hotu atu hato’o opiniaun, hakerek, halo komentáriu, husu pergunta iha eventu públiku no publikasaun bainhira informasaun refere kritika ukun na’in sira no ema se de’it.
  4. Proposta Lei ne’e sei taka dalan ba ema hotu atu hakerek iha média sosiál. Media sosiál la’ós hanesan ameasa ba demokrasia. Média sosiál durante ne’e hanesan instrumentu pozitivu ida hodi promove diskusaun públiku no promove ema hotu nia partisipasaun iha prosesu demokrátiku nia laran. Média sosiál hanesan instrumentu pozitivu iha demokrasia no liberdade espresaun, tanba fornese espasu kuaze ba ema hotu atu simu no fahe informasaun no idea, la’ós ba de’it profisaun jornalista no polítika na’in de’it. Ita labele
Lee Mós :
Governo da China apoia Timor-Leste com 20 lâmpadas de radiação ultravioleta

haree média sosiál hanesan ameasa ba lideransa ne’ebé eleitu demokratikamente. La’o Hamutuk hanoin uzu husi média sosiál la’ós razaun ida ita lori ema ba prizaun.

Alterasaun ne’e Kontra Konvensaun Internasionál Direitus Umanus sira.

Proposta Lei ne’e viola Artigu 19 husi Deklarasaun Universal Direitus Umanus nian, (referénsia iha artigu 23 iha Konstituisaun RDTL), ne’ebé fó garantia ba sidadaun hotu nia direitu ba liberdade no fó sai ninia hanoin no liberdade atu hetan informasaun.

Proposta Lei ida ne’e Timor-Leste adopta husi Portugál, entaun ita lakon kontextu lokál no realidade atuál povu Timor-Leste ida ne’ebé nia istória úniku kompara ho nasaun Europeia. Maske Timor-Leste uza Portugal hanesan modelu, maibé nasaun Portugal rasik iha sira nia Lei defamasaun viola artigu 10 husi Konvensaun Direitu Umanu Europeia nian. Alende ida ne’e, Portugal hetan ona sansaun dala 18 husi Tribunál Direitu Umanu Europeia nian dezde 2005 to’o 2015.

Kriminaliza Defamasaun ne’e provoka fali trauma okupasaun Indonézia nian tanba implementa fila fali represaun ne’ebé uza durante okupasaun.  

Timor-Leste parte husi mundu ne’ebé iha kometimentu atu lori Nasaun ba ambiente ne’ebé demokrátiku no respeita direitus umanus, ita labele hafo’er fali ita nia integridade valor rezisténsia populár ne’ebé sempre bazeia iha liberdade no direitus umanus.

Proposta Lei defamasaun bele promove ta’uk, no trauma ne’ebé ema Timor-oan esperiénsia durante okupasaun. Rejime opresivu militár Indonézia kaer no oho se de’it mak temi, krítika, defama no tolok rejime Suharto iha tinan 24 nia laran. Proposta lei defamasaun bele reativa filafali trauma ne’ebé Timor-oan esperiénsia durante okupasaun Indonézia nian. Trauma ho tipu inter-jerasionál ne’e bele fó tutan ba jerasaun oin mai, se iha tempu agora Ita la kura kedas. Se Ita kontra okupasaun represivu, Ita rasik labele repete fila fali polítika opresivu Indonézia nian. Ho razaun ida ne’e, La’o Hamutuk rejeita totálmente introdusaun husi proposta lei ne’e agora no iha futuru.

Importante atu pratika transparénsia no demokrasia bainhira deside kona-ba proposta lei ruma.

Alterasaun sira husi Kódigu Penál anterior ne’e hala’o liu husi Lei Parlamentár ho transparente ba públiku (bele haree 6/2009, 5/2013,  3/2017 no 5/2017). La’o Hamutuk hakarak husu razaun saida mak proposta lei  ida ne’e introduz durante tempu estadu emerjénsia, no laiha audiénsia públiku ka tempu sufisiente atu hetan komentáriu husi povu tomak. Estadu emerjénsia tempu ne’ebé, tuir loloos ema barak labele halibur hamutuk atu diskute ka debate. Governu ne’ebé foin re-estrutura ho nia ansidade hakarak aprova lei ida ne’e iha de’it enkontru Konsellu Ministru ne’ebé taka ba públiku, duke hili dalan transparente no kuidadu liu husi Parlamentu Nasionál.

Konsekuénsia saida mak bele mosu se lei ida ne’e aprova duni?

  1. Ezbosu Lei ne’e ameasa ema hotu partikulármente ema vulneravel sira ne’ebé laiha konesaun no laiha suporta finansiál. Lei ne’e bele taka dalan ba feto hirak ne’ebé esperiénsia violénsia ka asédiu seksuál, no prevene sira hakerek ka ko’alia iha média laho evidénsia. Ezemplu kazu pedofilia iha Oecusse, hodi lori Richard Daschbach ba tribunál, se proposta lei ida ne’e pasa. Eis-padre Richard Daschbach bele prejudika fali vítima uza proposta Lei defamasaun. Lei ida ne’e bele deskoraja ema ne’ebé vulneravel ona hanesan feto ho labarik sira atu avansa no lori alegadu ba tribunál.
  2. Proposta Lei ne’e deskoraja ema balun atu ko’alia sai krime ruma iha públiku. Husi proposta lei ne’e, Artigu 187-B esplika katak, sentensa prizaun tinan ida, bele dobrada ka triplikada se alvu husi ema ne’ebé hetan defama ka insulta ne’e funsionáriu ka figura públiku, no liu husi média ka media sosiál. Tuir La’o Hamutuk ida ne’e perigozu, tanba komesa hamate liberdade ema nia hanoin, atu ezije no espresa sira nia hanoin ho livre. ezemplu; se ema ruma fó opiniaun, temi, hakerek ka husu pergunta iha públiku dehan, Sra. Eis-Ministra Finansas Emilia Pires komete korrupsaun, sera ke ema ne’ebé espresa opiniaun hirak ne’e serve tama prizaun? Se ema ruma hateten iha públiku ka uza sira nia média sosiál temi no hakerek iha artigu ruma dehan Richard Daschbach, eis-padre iha Oecusse nu’udar ema ne’ebé komete abuzu seksuál ba labarik, sera ke hakerek na’in bele tama prizaun?  Imajina, se ema ruma temi ka hakerek ruma ne’ebé dehan Suharto responsavel ba Timoroan 200,000 ne’ebé mate durante tempu okupasaun.
Lee Mós :
ADTL Rekomenda ba Governu Hadia Kondisaun Iha Eleisaun Suku

Timor-Leste seidauk promulga lei ida ne’ebé efetivu ba (whistleblowers- ka ema ruma iha ajénsia ida nia laran (la’ós jornalista) ne’ebé sai sasin ba krime ida akontese iha ajénsia nia laran, no fó sai krime ne’e ba ema ba iha li’ur ka fora husi ajénsia refere hanesan; jornalista, prokuradór sira, ONG, públiku, nsst.).  ezemplu se ema ruma fó sai kazu korrupsaun iha instituisaun estadu nia laran, ita presiza kria dalan atu fó protesaun la’ós de’it sira ne’ebé anónimu (subar nia naran), maibé mós tenke fó protesaun ba sasin ka ema sira ne’ebé nia identidade públikamente ema hatene, hodi nune’e sira labele hetan diskriminasaun ka ameasa ba sira nia moris no sira nia empregu, lakon insentivu ka lakon promosaun tanba publika sai nia diretór ka nia ulun-boot ida nia pratika korrupsaun.

La’o Hamutuk intende tebes importánsia husi protesaun informasaun internal estadu ida nian. Maibé ida ne’e, la’ós taka dalan bainhira krime ida akontese iha instituisaun ida nia laran, no bainhira nesesáriu atu hasai informasaun kona-ba krime refere hasai bá públiku. Ema refere labele ta’uk atu ko’alia lia-loos.

  1. Alende fó ameasa ba media no ema balun, lei ne’e mós sei prevene organizasaun sosiedade sivíl hanesan La’o Hamutuk, ne’ebé involve iha diskusaun pasífiku ho substánsia ho povu no lideransa sira kona-ba asuntu públiku. Husi ami nia servisu sira, dala ruma ami krítika ema, kompañia ka instituisaun sira ne’ebé kontra interese públiku, mezmu sira sente ofendidu. Sei ami hateten Woodside na’ok ona biliaun $5 ne’ebé tuir loloos pertense Timor-Leste nian, sera ke ho ida ne’e ami bele tama kadeia? Se ami hatete katak governu Austrália viola direitu Timor-Leste ba fronteira maritima durante tinan 20, sera ke ida ne’e bele lori ami ba tribunál? Se ami hatete katak ukun na’in sira nia polítika perigozu ba povu Timor-Leste nia moris liu husi gastu ho montante boot aloka ba auto-estrada no aeroportu, duke ba saúde

no edukasaun, sera ke governu bele lori ami ba tribunál? Se ami la konkorda ho lideransa militár atu uza forsa armada hodi limita kampaña eleitorál, sera ke estadu bele lori ami ba prizaun?

Lee Mós :
PN preocupado com falta de eletricidade em mais de 70 sucos

Lideransa no figura públiku tenke prontu atu simu krítika.

Bainhira ema deside atu hetan kargu públiku, simu saláriu husi osan povu nian no hetan lisensa atu halo desizaun ne’ebé afeta povu nia moris, sira mós tenke simu responsabilidade balun. Iha posibilidade ema balun la aseita ho sira nia asaun no ema hirak ne’e sei ko’alia iha públiku kona-ba asaun hirak ne’e. Se ema sira ne’e la prontu atu simu kritiku, tuir loloos sira la ba buka kargu boot. Timor-Leste la’ós estadu ho tipu monarkia ka ditadura militár, maibé hanesan saida mak hakerek ona iha ita nia preambulu Konstituisaun (Artigu 2.1 hatete katak “Soberania hatuur metin iha povu”)

Ho neon-metin duni katak iha nesesidade atu harii kultura demokrátika institusionál ida rasik Estadu Direitu ninian, iha ne’ebé ema sei respeitu Konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebé povu rasik mak hili;  

Hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu no hasoru forma oin-oin tirania nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu defende independénsia nasionál, respeita no fó garantia ba direitus umanus, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak podér iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maunalin.

Iha meius seluk atu prosesa problema defamasaun ne’e hakerek ona iha livru alegasaun sivíl husi vítima hasoru ema ne’ebé defama uza “Denúncia Caluniosa” iha Artigu 285 kódigu penal. Laiha nesesidade atu kriminaliza defamasaun iha Timor-Leste, se de’it mak sente hetan insulta ka hetan defamasaun bele inísia asaun sivíl ida kontra ema ne’ebé halo insulta. Alende ida ne’e, se ema ida falsamente halo keixa laloos ba autoridade sira ba ema ne’ebé “alegadu” ba krime ida, Artigu 285 husi kódigu penál konsidera ona asaun refere nu’udar krime ida.

Konkluzaun

Ikus liu, ami sujere Ministériu Justisa no autór kompetente sira ne’ebé hakerek ezbosu lei ne’e, atu uza meius seluk hodi defende dignidade indivíduu nian. Iha sítiu média sosiál nian lubun ne’ebé bele halo keixa hodi hasai komentáriu sira. Se de’it mak simu knaar atu sai lideransa ka figura públiku ne’ebé eleitu demokrátikamente no hetan priviléjiu oin-oin, tenke prontu simu nia responsabilidade mós. Responsabilidade ida mak prontu simu ema hotu nia krítika no espresaun, la serve atu aumenta tan númeru ema iha kadeia tanba razaun ida ne’e. TimorLeste ukun-an ho prinsípiu ne’ebé tane as demokrasia, direitu umanu no lia-loos, Ita labele repete fali rejime hirak ne’ebé uluk ita rasik luta kontra. Ami fiar katak Ministériu Justisa konstitui husi ema lubun ne’ebé mós hakuak valór ne’ebé hanesan. Ami nafatin ho prinsipiu ida katak, prosesu hodi alkansa proposta lei ida ne’e presiza hapara totálmente.

Obrigadu ba Ita boot sira nia atensaun. Ho ida ne’e ami husu Ministériu Justisa atu konsidera pontu ne’ebé ami elabora ona iha submisaun ida ne’e. Karik prosesu ne’e sei kontinua, ami prontu atu partisipa iha diskusaun ka audiénsia públiku iha Governu ka Parlamentu Nasionál.

 1,056 total views,  3 views today

Oinsa Ita nia Reaksaun iha Notisia Nee?
Like
Love
Haha
Wow
Sad
Angry
You have reacted on “Submisaun ba Ministériu Justisa Husi  La’o Hamu…” A few seconds ago

Bele hare Video Seluk :
  • Share
ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA

Notisia Timorpost Seluk


Komentariu :
Timorpost.com. Respeita tebes Ita Nia opiniaun. Laran luak no uza etika bainhira hatoo opiniaun. Opiniaun iha Ita Nia responsabilidsde, tuir lei ITE.

Varanda
Kategoria
Video
Buka
Watch
Facebook
error:
Simu Notifikasaun Hosi Timor Post Online! OK No