MANUFAHI (timorpost.com) — Oras ne’e daudaun mandatu ba autoridade suku kuaze hela de’it ona fulan hirak tuir mai atu termina ona mandatu nune’e povu sei ezerse fila fali diretu hodi deside sira nia xefe suku foun hanesan ai-hun ida hodi hamahon no halibur povu iha ida-idak nia suku hodi haree ba problema sosiál no sira seluk ne’ebé akontese ba komunidade.
Tanba ne’e, Manuel da Costa Mesquita ho naran bolu Aneki, daudaun ne’e prepara hela atu enfrenta no kompete iha eleisaun suku tuir mai iha suku Fatukahi, postu administrativu Fatuberlio, munisípiu Manufahi atu hodi tutur no leva komunidade ho rai Fatukahi hodi hare ba futuru dezenvolvimentu.
Nia dehan, razaun fundamental ne’ebé motiva ba eleitu ba xefe suku mak hanesan, suku Fatukahi sai husar ba postu administrativu Fatuberlio ne’e duni presiza rekursu umanu ne’ebé preparadu ba futuru.
Fatukahi atu dezenvolve di’ak ba oin iha futuru mai presiza halo investimentu iha rekursu umanu liuliu lori setór edukasaun formál liuhusi estabelesimentu sentru formasaun sira kona-ba lian sira.
“Liuhusi sentru formasaun ne’e bele enkoraja no kapasita foin sira iha Fatukahi hodi prepara rekursu iha futuru mai,” dehan Manuel ba Timor post iha Same, Domingu (06/08).
Joven ne’e ninia mehi hakarak, dezenvolvimentu ida husi baze tantu dezeñu programa no prioridade hotu-hotu tenke mai husi komunidade, implementa husi komunidade inklui halo kontrolu ba dezenvolvimentu sustentavel mós husi komunidade.
“Ita mós tenke prepara kondisaun agora hodi labele sai penonton ba dezenvolvimentu tanba sei iha konstrusaun turizmu relijiozu mundiál Santuario Santo António,” nia esplika.
Nune’e nia dehan, Autoridade sira tenke hetan formasaun kona-ba lideransa, jestaun no akuntabilidade hodi hasoru desentralizasaun ne’ebé atu mai ne’e ho di’ak.
“Ne’e duni ba lideransa tenke iha koñesimentu ne’ebé luan kona-ba lei, teknolojia hanesan komputadór, lingua ho di’ak, inklui hatene buka ajénsia no emprezáriu sira nia interese mai halo investimentu iha Fatukahi tantu iha agrikultura no sira seluk ne’ebé sai prioridade ba komunidade,” nia subliña.
Aleinde ne’e, Fatukahi iha mós poténsia bee lagoa Welenas, Welada, Modo Mahut no sítiu turizmu bee manas inklui uma antigu tempu Portugés iha Fatuberlio ne’ebé iha presiza dezenvolve no mellora di’ak liután.
“Fatin hirak ne’ebé ha’u sira ne’e bainhira ita dezenvolve di’ak ne’e roda ekonomia mós hahú la’o ho di’ak tebes,” nia sita.
Molok hakotu, Manuel mós kompemitidu katak, bainhira hetan konfiansa hosi povu, sei esforsu maka’as ba komunidade kuaze uma kain 100-resin iha eis tranzmigrasaun Weleti ne’ebé mai husi Indonézia kleur ona seidauk hetan diretu sai sidadaun Timor.
3,670 total views, 3 views today







Bele hare Video Seluk :




